Abhaski jezik ili aphaski jezikAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN , (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).»Abkhaz : a language of Georgia «. U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., , , , Stranica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.
Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.Omniglot
Osobine
Pismo
Glasovi
U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog rabeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):
labijalni alveolarni postalv. alvelo-palat. retro-fleksni velarni uvularni faringalni obični labijalni obični labijalni obični labijalni palatal. obični labijalni palatal. obični labijalni faring. lab. + far. obični labijalni plozivi bezv. zvučni ejektivni afrikate bezv. zvučni ejektivni frikativi bezvučni zvučni nazali aproksimanti vibranti laterali
Čisti alveopalatalni glasovi te /χˤ/ i /χˤʷ/ karakteristični su za dijalekte bzyp, a /ɕʷ/ i /ʑʷ/ daju se naći u dijalektima bzyp i sadz, ali ne i u abzhywa.
Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):
58 u Abzhywa; 60 u Sadz; 67 u Bzyp.
Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:
na dijalektu Sadz se razlikuju "pepeo" prema "crv" dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik za oboje.
Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.
Literatura
Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world, knj. 119). München: LINCOM Europa. (engl.) Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.) Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.) Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)
Poveznice Abhazija Gruzija Kavkaz
Izvori
Vanjske poveznice Ethnologue (14th), kôd ABK Ethnologue (15th) Ethnologue (16th) Wikipedija na abhaskom Trenutačno izdanje Ethnolguea: kôd abk Korpus abhaskog jezika
Kategorija:Sjeverozapadni kavkaski jezici Kategorija:Jezici Gruzije Kategorija:Jezici Turske Kategorija:Abhazija Kategorija:Jezici po abecedi:A