CSS

CSS je kratica od Cascading Style Sheets. Radi se o stilskom jeziku, koji se rabi za opis prezentacije dokumenta napisanog pomoću markup (HTML) jezika.

Kako se web razvijao, prvotno su u HTML ubacivani elementi za definiciju prezentacije (npr. tag <font>), ali je dovoljno brzo uočena potreba za stilskim jezikom koji će HTML osloboditi potrebe prikazivanja sadržaja (što je prvenstvena namjena HTML-a) i njegovog oblikovanja (čemu danas služi CSS). Drugim riječima, stil definira kako prikazati HTML elemente. CSS-om se uređuje sam izgled i raspored stranice.

Sintaksa Style sheet u CSS-u sastoji se od nekoliko pravila. Svako pravilo sastoji se od selektora i deklaracijskog bloka. Selektor Selektor (engl. selector) označava dio markupa na koji se primjenjuje stil. Selektor može biti: svi elementi istog tipa, npr. svi h2 elementi elementi određenog id ili class atributa: id: jedinstven element class: može obuhvaćati više od jednog elementa elementi u odnosu na druge elemente u DOM-u

Pseudoklase su klase koje omogućuju opisivanje informacija koje nisu dostupne u DOM-u poput :hover koji identificira sadržaj samo ako korisnik drži pokazivač nad sadržajem.

Deklaracijski blok Deklaracijski blok su vitičaste zagrade unutar kojih se nalaze deklaracije. Svaka deklaracija sastoji se od svojstva, dvotočke (:) i vrijednosti. Između svake dvije uzastopne deklaracije mora se nalaziti točka zarez (;).

Vrijednosti mogu biti ključne riječi poput "center" (sredina) i "inherit" (naslijedi), brojčane vrijednosti poput 100 (debljina fonta), 200px (200 piksela), 50vw (50 % širine viewporta) ili 80% (80 % širine prozora). Vrijednosti boja mogu biti ključne riječi (npr. "red" za crveno), heksadecimalne vrijednosti (npr. #FF0000 ili #F00), RGB vrijednosti od 0 do 255 (npr. rgb(255, 0, 0)), RGBA vrijednosti koje uključuju i alpha prozirnost (npr. rgba(255, 0, 0, 0.8)) ili HSL/HSLA vrijednosti (npr. hsl(000, 100%, 50%), hsla(000, 100%, 50%, 80%)).

Primjeri

CSS možemo pisati unutar same HTML stranice, na dva načina:

kao stilove u zaglavlju HTML dokumenta (tj. između i elementa)

h1 { color: blue }

unutar samih HTML tagova, npr. <p style="color: magenta;">Neki tekst</p> što daje: Neki tekst

ili ga možemo definirati u posebnom dokumentu, i rabiti pomoću poziva:

@import url(http://www.neki.url/neki_stil);

Izvori Informacija se u CSS-u može primiti na nekoliko načina. Izvori tih informacija mogu biti preglednik, korisnik i autor.

Različiti izvori imaju različite prioritete. U konačnici se prikazuje izvor s najvišim prioritetom. To se zove cascading.

+ Shema prioriteta u CSS-u (od najvišeg do najnižeg) Prioritet Izvor Opis 1 Importance Bilješka ‘!important’ ima najviši prioritet 2 Inline Stil primijenjen na HTML element preko ‘style’ HTML atributa 3 Medijski upit Definicija nekog svojstva primjenjuje se na sve medije (računalo, mobitel, ispis, ...), osim akoje definiran poseban CSS za taj medij 4 Definirano od strane korisnika Većina preglednika ima značajku pristupačnosti: korisnički definiran CSS 5 Specifičnost selektora Posebni kontekstualni selektor (#heading p) ima prioritet nad općenitim (samo #heading) 6 Redoslijed pravila Posljednje deklarirano pravilo ima najviši prioritet 7 Nasljeđivanje od roditelja Ako svojstvo nije deklarirano, nasljeđuje se od roditelja 8 CSS svojstvo unutar HTML dokumenta CSS stil ima prednost pred vrijednosti koju definira sam preglednik 9 Zadano u pregledniku Najniži prioritet ima vrijednost već deklarirana u samom pregledniku određena prema W3C specifikacijama zadanih vrijednosti

Povijest

CSS1

CSS2

CSS3

Izvori

Vanjske poveznice

CSS1 specifikacija CSS2 specifikacija Kategorija:CSS Kategorija:Tipizacija datoteka po nastavcima Kategorija:W3C

mk:CSS селектори

Źródło i licencja