mini|225px|Stolni tenis Stolni tenis ili ping-pong je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Dimenzije stola su 2,74 x 1,525 m, stol je visok 76 cm. Dvije polovice stola dijeli mrežica visoka 15,25 cm koja viri (produžava se) s obje strane stola za 15,25 cm.
Po starim pravilima igralo se do 21, a svaki igrač je servirao za redom 5 puta. Danas se igra do 11 bodova, za redom se servira dva puta, pa je igra postala brža i zanimljivija.
Igra se na tri ili četiri dobivena seta, do 11. Razlika mora biti dva boda, dakle 12:10, i tako dok se ne postignu dva boda razlike.
Promjenama pravila je također loptica povećana s 38 na 40 mm i otežana – s 2,5 na 2,7 grama.
Povijest stolnog tenisa Stolni tenis vuče svoje korijene iz Engleske kao večernja razonoda viktorijanske klase u 1880-im oponašajući veliki tenis u kući. Za igru su upotrebljavali svakodnevne predmete iz kuće. Knjige su nizali kao mrežicu, okrugli čep šampanjca bio je loptica, kutije cigara kao rekete, a kuhinjske bi stolove poslije večere pretvarali u stolove za stolni tenis. Kada je sport postajao sve popularniji počeli su se izrađivati prvi u okvir postavljeni pergamentni reketi. Zbog zvuka udaranja loptice od reket i stol, sport je dobio nadimak ping-pong. Prvu celuloidnu lopticu izradio je Englez James Gibb 1901. E. C. Goode 1903. je godine izradio modernu inačicu reketa tako da je gumu pričvrstio na drveni reket. Stolnom tenisu velike raste popularnost od 1901. godine kada se počinju organizirati turniri, a 1902 održava se i neslužbeno svjetsko prvenstvo. Godine 1921. u Engleskoj je osnovana Stolnoteniska udruga (TTA), a 1926. Svjetska stolnoteniska federacija (ITTF). London je 1927. ugostio prvo službeno svjetsko stolnotenisko prvenstvo. U 1950-im počeli su se proizvoditi reketi koji su ispod gume imali sloj spužve koja je omogućila veću rotaciju i veću brzinu loptice, što je dramatično promijenilo igru. Dodatno povećanje rotacije i brzine dolazi uporabom ljepila. Stolni je tenis predstavljen kao olimpijski sport na Olimpijskim igrama 1988. godine.
ITTF 2000. godine donosi neka pravila kojima bi stolni tenis napravili prihvatljivijim televizijskoj publici. Dimenzije loptica povećane su s 38 mm na 40 mm i na taj su način usporili igru jer veća loptica gubi na brzini zbog većeg otpora zraka. Promijenjen je sustav bodovanja s 21 boda na 11 bodova kako bi se igre brzo mijenjale i tako bile napetije. Zabranjeno je sakrivanje loptice prilikom serviranja kako bi se smanjila prednost servera. Sva pravila pridonose tomu da se igra uspori te se produže izmjene udaraca igrača kako bi se sport učinio zanimljivijim za gledanje.
Početci stolnog tenisa u Hrvatskoj U Hrvatskoj su stolni tenis prvi igrali članovi Društva za promicanje športa i poljepšavanje trgovišta u Donjem Miholjcu 1903.Stolni tenis, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 21. rujna 2026.Hrvoje Macanović, Stolni tenis u Donjem Miholjcu 1903. godine, Povijest sporta, ožujak 1979., br. 38., str. 3299–3301. U Zagrebu su stolni tenis prvi igrali članovi Concordije 1922.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (6), Povijest sporta, prosinac 1983., br. 57., str. 273. Stolnoteniska sekcija čakovečkog ČŠK-a, osnovana 1925., jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Prvi međugradski turnir u Kraljevini SHS održan je 1928. u Čakovcu. Sudjelovali su ČŠK i Mura iz Murske Sobote u Sloveniji. Elizabeta Legenstein je 1930. postala prva stolnoteniska prvakinja Jugoslavije nakon pobjede u Murskoj Soboti. Protiv Mađarske je u Čakovcu 1930., na poziv Geze i Elizabete Legenstein u Čakovcu, održan prvi međugradski međunarodni stolnoteniski susret u Hrvatskoj. Ana Šeštak, Predmet dana: Sportski album obitelji Legenstein, Muzej Međimurja Čakovec, objavljeno 27. travnja 2020., pristupljeno 19. svibnja 2025.
Vidi još Svjetski prvaci i prvakinje u stolnom tenisu Hrvatski stolnoteniski savez Croatia Open, od 2017. turnir ITTF Challenge Serije, a prije toga bio turnir ITTF World/Pro Toura Zagreb Open, turnir ITTF Challenge Serije
Izvori