mini|Znak (logo) Mladež Hrvatske demokratske zajednice (kratica: MHDZ i Mladež HDZ-a) je politički pomladak Hrvatske demokratske zajednice.
Osnovana je 13. rujna 1990. godine. Unutar Hrvatske demokratske zajednice MHDZ ima status zasebne organizacijske cjeline, ali nema status pravne osobe. Ona okuplja članove HDZ-a od 18 do 30 godina, a članovi Mladeži HDZ-a mogu postati osobe od 16 do 18 godina starosti.Pravilnik Mladeži HDZ-a
Politički profil Kao pomladak Hrvatske demokratske zajednice, mladež okuplja mlade ljude unutar HDZ-a, temeljene na demokršćanskom svjetonazoru. MHDZ se u svojoj Programskoj deklaraciji od 2004. vidi kao: narodnjački - tj. okupljaju sve slojeve hrvatskog naroda i drugih građana Hrvatske, čiji se program temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji hrvatskoga naroda; socijalni - zalažu za sve ljude u društvu, pogotovo one slabije; konzervativni i napredni, smatraju da dokazano mijenjaju samo tada, kada su novo spoznali kao uistinu boljim; slobodnjački - promiču ideju i sustav slobode za svakog i svugdje; nacionalno svjesni i državotvorni - promiču hrvatski nacionalni interes, čuvaju tradiciju i identitet hrvatskoga naroda i vrijednosti Domovinskog rata.
Povijest MHDZ u doba Franje Tuđmana (1989. – 1999.)
Sekcija za mladež Inicijativnog odbora HDZ-a
Unutar Inicijativnog odbora HDZ-a koji je osnovan 3. travnja 1989. formirano je osam radnih odbora, među kojima i Odbor za mladež. Na zagrebačkom Tuškancu 25. travnja 1989. formirana je na tajnom sastanku Sekcija za mladež HDZ-a. Druga sjednica održana je 16. svibnja 1989., vodili su je Perica Jurić, Ivan Tadić i Mario Kapulica. Kapulica je ubrzo izabran za voditelja Mladeži HDZ-a, a formuliran je i prvi dokument u 14 točaka vezan uz okupljanje i poglede mladih. Djelovanje Sekcije za mladež odvijalo se prije samog strukturiranja stranke. Njezina je funkcija uglavnom bila usmjerena na okrupnjavanje HDZ-a i uključivanje mladih u stvaranje ogranaka stranke.Organizacija Mladeži HDZ-a 1990. - 2002.. Monografija 25 godina Mladeži Hrvatske demokratske zajednice
Definiranje u statutu HDZ-a
Na Prvom Općem saboru HDZ-a održanog 24. i 25. veljače 1990. u sklopu donošenja novog statuta stranke, definira se da osobe od 14 do 25 godina mogu postati članovi Mladeži HDZ, a od 7 do 14 godina članovi Podmlatka HDZ. U sklopu 12 referata o programskim osnovama HDZ-a u izborima, među njima bila je i tema „Mladež i HDZ“. Uloga izvjestitelja o toj temi pripala je Mariu Kapulici.
Osnivanje i prve godine
Poradi velikog broja mladih ljudi angažiranih u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, koja je tada imala obilježja nacionalnog i demokratskog pokreta, odlukom Izvršnog odbora HDZ-a, 13. rujna 1990. osnovano je Povjerenstvo za mladež HDZ-a.
Povjerenstvo je činilo sedam članova, za predsjednika Povjerenstva imenovan je Mario Kapulica. Na njegov je prijedlog Povjereništvo za mladež činili su još Tomislav Krušić, Tomislav Vukojević, Andro Krstulović Opara, Jakov Ljubičić, Nikola Gačić i Ana Radić. Zadaća tog povjerenstva bila je uključivanje mladih u konkretan stranački život po uzoru na narodnjačke i demokršćanske stranke u Europi. Ubrzo se u bivšim općinama osnivaju Klubovi Mladeži HDZ-a, regionalni centri postaju Osijek, Split i Rijeka. Sastav Povjereništva se tijekom 1991. mijenjao, istaknuti članovi postaju Ante Baković koji se imenuje dopredsjednikom, Zdeslav Milas, povjerenikom za iseljeništvo i Gordan Hanžek, osnivačem zagrebačke Mladeži HDZ. U studenome 1990. Povjerenstvo sa studentskim predstavnicima priprema osnivanje zasebne studentske organizacije Hrvatsku akademsku zajednicu koja je bila prva nekomunistička studentska organizacija nakon 1971. i okupljala državotvorne studene. Na jesen 1996. izlazi na prve studentske izbore.
Povjerenstvo je organizator Prvi svjetski sabor hrvatske mladeži, koja je 2. – 4. travnja 1991. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski okupila 2000 predstavnika različitih organizacija hrvatske mladeži iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore, potom s još desetak udruga mladeži osniva krovnu organizaciju Nacionalni savez mladeži Hrvatske. Uoči početka Domovinskog rata mnogi odlaze na bojište, a rad Povjerenstva i Klubova i podređeno je obrani i prikupljanju humanitarne pomoći iz inozemstva.
MHDZ postaje organizacija
Stranački rad se oživljava na proljeće 1992., te se u od 2. do 4. srpnja 1992. u Puli održava 1. Konvencija, na kojom sudjeluje 350 izaslanika iz Hrvatske i iseljeništva. U ime HDZ-a sudjeluje i tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Stipe Mesić.
Na Konvenciji se MHDZ definira kao stranački pomladak HDZ-a, te usvaja Programsku Povelju, Pravilnik i bira novo vodstvo na mandat od dvije godine. Za nacionalnog predsjednika izabran je Mario Kapulica, a za glavnog tajnika Artur Gedike.
Nacionalni dopredsjednici predstavljaju četiri ključne hrvatske makro-regije, a peta predstavlja iseljeništvo.
Na 2. Općem saboru HDZ-a 15. i 16. listopada 1993. MHDZ se definira u stranačkom statutu i dobiva zasebni oblik organiziranja. Od tada predsjednici stranačke mladeži ulaze po položaju u odbor HDZ-a dotične razine, nacionalni predsjednik Mladeži postaje član Predsjedništva HDZ-a.
Stranačka mladež profilira se političkim temama
U sukobu u travnju i svibnju 1994. između tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Manolića i predsjednika Republike Franje Tuđmana, MHDZ gotovo jednoglasno daje potporu Tuđmanu, prije svega iz ideološkog uvjerenja mladih aktivista da se bivši dužnosnici UDBA-e trebaju povući iz javnog djelovanja.
Nategnuta politička situacija zbog neučinkovitosti UNPROFOR-a i održavanja status quo na crti razdvajanja bila je u središtu rasprave na 2. Konvenciji MHDZ-a održanoj 7. i 8. srpnja 1994., koja je održana u Osijeku športskoj dvorani Zrinjevac uz nazočnost 360 izaslanika i 1500 članova iz Osječko-baranjske županije. Na zahtjev slavonskih izaslanika izglasana je rezolucija po kojoj se podržao prosvjed hrvatskih prognanika i tražilo isključenje mogućnosti produženja mandata UNPROFOR-u bez njihova razmještanja na hrvatskim granicama. U novoj Programskoj povelji MHDZ se zalaže za približavanje Europskoj uniji s dugoročnim ciljem članstva u njoj, te se tražilo osnivanje Ureda za kontrolu monopola i kartela i tražilo djelomičnu reviziju upitnih pretvorbi. Na Konvenciji se po prvi puta Franjo Tuđman u ulozi predsjednika HDZ-a obratio stranačkom podmlatku. Izabrano je novo vodstvo, a za nacionalnog predsjednika ponovno je izabran Mario Kapulica, glavni tajnik postaje Zdeslav Milas.
Na toj Konvenciji usvojen je zaključak o konfederalnom odnosu s Mladeži HDZ Bosne i Hercegovine, u skladu s tada po Washingtonskom sporazumu predviđenom konfederalnom odnosu s Federacijom Bosne i Hercegovine. Na prvoj Konvenciji Mladež HDZBiH u Mostaru potpisan je sporazum, čime su te dvije organizacije imale zajednička tijela, a predsjednik MHDZ BiH po položaju postaje jedan od nacionalnih dopredsjednika. Za prvog predsjednika MHDZ BiH izabran je Zoran Tomić.
Pored unutarnje-političkih tema MHDZ pokrenula je niz okruglih stolova u borbi protiv narkomanije i alkoholizma, plakatnu kampanju upozorenja na opasnosti od AIDS-a, te pokreće svoje glasilo "Hrvatski Junior" i zalaže se za osnivanje stranačke zaklade. U svibnju 1995. članova HDZ-a mlađih od 30 godina ima 60.868, a djelatnih članova MHDZ-a 28.891. U Hrvatskoj, organizacija tada broji 142 gradske i općinske organizacija, u inozemstvu 36, a u Bosni i Hercegovini 53 općinskih organizacija.
Međunarodna suradnja i Zakon o studentskom zboru
Dok je HDZ imala sve veće probleme u međunarodnim odnosima, pa i unutar europskih konzervativnih stranaka poput Europske demokratske unije (kratica "EDU"), MHDZ uspjela je razvijati dobru suradnju s njemačkim podmlatkom CDU-a i CSU-a Junge Union, austrijskim ÖVP-a (Junge Volkspartei) i mađarskim Mladeži Demokratskog foruma (Ifjúsági Demokrata Fórum). Godine 1992. postaje punopravnom članicom europske krovne konzervativne mladeži Zajednica demokratske mladeži Europe (Democrat Youth Community of Europe, DEMYC), u travnju 1994. nakon što je najutjecajnija članica američke Mladeži Republikanske stranke (Young Republicans) dala svoju suglasnost, na Kongresu u Ateni MHDZ postaje i članica svjetske organizacije konzervativne i demokršćanske mladeži (International Young Democrat Union, IYDU). Također postaje i članica europskih mladih demokršćana (European Young Christian Democrats, EYCD), koja 1997. postaje Mladež Europske pučke stranke (Youth of the European People's Party, YEPP). MHDZ 1. svibnja 1996. kao prvi politički podmladak pokreće vlastitu Internet stranicu. Godinu dana poslije uz suradnji sa Zakladom hrvatskog državnog zavjeta pokreće projekt "HDZ na Internet", te 10. travnja 1997., a uoči lokalnih izbora, Franjo Tuđman u Glavnom tajništvu HDZ-a pušta u promet stranačku Internet stranicu.
Iste godine MHDZ u suradnji sa studentskim udrugama pokreće javnu raspravu o osnivanju Studentskog zbora, zamišljenu kao predstavničku instituciju studenata na hrvatskim Sveučilištima i Fakultetima. U lipnju 1996. saborski zastupnik HDZ-a Mario Kapulica predstavio je u Saboru Republike Hrvatske nacrt Zakona o studentskom zboru, te ga je Zastupnički dom izglasao. Na 3. Konvenciji održanoj u Splitu 26. i 27.7.1996., pod geslom "Egzistencija mladih - budućnost države" naglasak je stavljen na gospodarsku i socijalnu politiku, posebno po pitanju zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, te obnovu sela. Na toj Konvenciji Kapulica po treći puta izabran je za predsjednika, a Pavo Gagulić postaje glavni tajnik.
Smjena generacije
Četvrta Konvencija održana je u Zagrebu 8. i 9. svibnja 1998. pod geslom "Demokracija i odgovornost". Ozračje Konvencije bila je zasjenuta smrti ministra obrane Gojka Šuška, koji je u redovima podmlatka uživao veliku potporu. Izborom novog vodstva organizacije izvršena je smjena generacije. Za novog nacionalnog predsjednika izabran je Krunoslav Gašparić, Mario Kapulica izabran je za predsjednika Nacionalnog odbora, a Orlando Medo za glavnog tajnika.
U Parizu 1. svibnja 1999. na 18. Kongresu DEMYC-a međunarodni tajnik MHDZ Neven Ferenčić izabran je za dopredsjednika te europske multilaterale. Dana 5. lipnja 1999. na skupu MHDZ pod geslom "Pobjednička generacija" pred 4000 izaslanika u Košarkaškom centru Dražen Petrović već vidno bolesni predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman održao je svoj zadnji govor svojoj stranačkoj mladeži. U dvorani punoj emocionalnog naboja osjetilo se da uskoro dolazi novo vrijeme.
Uloga Mladeži u unutarstranačkim sukobima HDZ-a (2000. – 2002.)
Pobuna stranačke baze i izbor Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a
Smrt prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i poraz na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. označavao je početak novog političkog doba u Hrvatskoj, pa time i u samoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Ipak su iz redova Mladeži, Ivica Tafra i Krunoslav Gašparić postali saborski zastupnici. Dva dana poslije Vladimir Šeks izabran je za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a. Opća pobuna stranačke baze protiv tadašnjeg Predsjedništva HDZ-a i previranja unutar HDZ-a nije ni poštedila stranačku mladež. U frakcijskom sukobu između Vladimira Šeksa i Ivića Pašalića veći dio vodstva i županijskih organizacija MHDZ-a priklonilo se Iviću Pašaliću. Na povijesnom 5. Općem Saboru HDZ-a održanom 29. i 30. travnja 2000. većina je pak izaslanika Mladeži za novog predsjednika HDZ-a podržala Ivu Sanadera, koji je dobio 70% potpore svih juniorskih i seniorskih izaslanika na Saboru. Među mladim aktivistima prevladao je strah od raspada stranke, a u općoj javnosti i u stranačkoj javnosti smatralo se da je Ivo Sanader najmanje kompromitiran kandidat.
Napetosti između novog vodstva HDZ-a i Mladeži HDZ-a rastu