Muzej Solomona R. Guggenheima, do 1952. godine poznat samo kao Guggenheim, je muzej moderne umjetnosti na Petoj aveniji u New Yorku (SAD), s pogledom na Central Park.Google maps Zakladu Solomona R. Guggenheima i muzej apstraktne umjetnosti utemeljio je 1939. god. američki industrijalac i sakupljač umjetnina Solomon R. Guggenheim (Philadelphia, 2. veljače 1861. – Port Washington, 3. rujna 1949.).

Muzej u New Yorku je bio prvi od mnogih „Guggenheim muzeja” (engleski: Guggenheim Museum) koje je ova obitelj osnovala širom svijeta. Ostali su: Zbirka Peggy Guggenheim u Veneciji (Italija), Njemački Guggenheim u Berlinu, Muzej Guggenheim u Bilbau (Španjolska), Muzej Guggenheim u Las Vegasu (SAD) i dr. mini|lijevo|<center>Guggenheim muzej tijekom izgradnje mini|lijevo|<center>Pogled u unutrašnjost Guggenheim muzeja u New Yorku Arhitektura i povijest

mini|<center>Staklena kupola iznad središnje dvorane muzeja Organički funkcionalistički „hram nefigurativne umjetnosti”, armiranobetonsku cilindričnu spiralnu građevinu u New Yorku, projektirao je 1943. godine Frank Lloyd Wright. U toj jednoj od posljednjih u njegovoj seriji organičkih konstrukcija, Wright je spojio složeno prirodno obličje Grand Canyona s urođeničkom arhitekturom Navajo indijanaca, te je prema njegovim riječima zamišljen kao „hram duha”. Organizaciju zavojite rampe slijedi spiralno kretanje prema gore. Posjetitelje do vrha odvozi dizalo, a zatim se pješice spuštaju zavojitom rampom i ujedno promatraju slike. Simbol kontinuiteta moderne umjetnosti je motiv spirale kao neprekinutog vala. Poput lijevka, blago nagnuta rampa (ujedno fasada zgrade) vodi posjetitelje muzeja u smjeru prema dolje, blago se sužavajući, uz prizivanje ikonografije (naopakog) babilonskog zigurata. Zidovi spiralne rampe u unutrašnjosti kružne građevine čine izložbeni prostor, a ne zatvoreni interijeri kao u drugim muzejima. Spirala i rampa efektni su, ali ne i osobito funkcionalni elementi, jer ne pridonose osnovnoj namjeni zgrade, a to je postav izložbi. Naime, još dok se gradila građevina Wright je morao riješiti problem kako objesiti slike na konkavno zakrivljen zid, što je riješeno nezgodnim dodatcima iza slika. Na vrhu betonskog spiralnog tornja je dvanaesterokutna staklena kupola s koncentričnim krugovima.

Zgrada je naposljetku bila njegovo posljednje F. L. Wrighta jer je arhitekt preminuo šest mjeseci prije njezina otvorenja 21. rujna 1959. god., punih deset godina nakon smrti Solomona R. Guggenheima.Art: Last Monument članak u časopisu Time, 2.studenog 1959. god. Preuzeto 8. siječnja 2013.

Zgrada je doživjela značajnu obnovu i proširenje od 1992. – 93. (kada je izgrađen pripajajući toranj), te od 2005. – 08. god.Robin Pogrebin, The Restorers' Art of the Invisible, The New York Times, 10. listopada 2007., str. E1.-5.

U muzeju se održavaju gostujuće izložbe i performansi od 1984. god., a zgrada je postala kulturna ikona grada koja se može vidjeti u mnogim časopisima, knjigama, stripovima, serijama i filmovima.

Zbirka mini|<center>Vasilij Kandinski, Kompozicija VIII., 1923., ulje na platnu, 140 x 201 cm. Muzej u New Yorku ima zbirku više od 2.500 djela suvremenih slikara i kipara, uključujući najveću zbirku djela Vasilija Kandinskog. Ostali znameniti umjetnici zastupljeni u kolekciji muzeja su:

Alexander Archipenko Jean Arp Rudolf Bauer Constantin Brâncuşi Alexander Calder Paul Cézanne Marc Chagall Robert Delaunay Marcel Duchamp Paul Gauguin Alberto Giacometti Vincent van Gogh Juan Gris David Hayes Paul Klee Willem de Kooning Fernand Léger El Lissitzky Edouard Manet Amedeo Modigliani Piet Mondrian Pablo Picasso Camille Pissarro Jackson Pollock Kurt Schwitters David Smith

Kronološka galerija odabranih radova

Izvori

Vanjske poveznice

Službene stranice muzeja Gwathmey Siegel, Solomon R. Guggenheim Muzejska rekonstrukcija i dodaci Pregled arhitekture

Kategorija:Građevine Franka Lloyda Wrighta Kategorija:Muzeji u New Yorku‎ Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije Kategorija:Muzeji moderne umjetnosti Kategorija:Svjetska baština u SAD-u