Gornja Dubrava gradska je četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba. Po podacima iz 2021. površina četvrti je 40,27 km2, a broj stanovnika .
Gradska četvrt osnovana je Statutom Grada Zagreba 14. prosinca 1999., a u prethodnom ustrojstvu postojala je Općina Dubrava.
Četvrt obuhvaća sjeverni dio Dubrave, u kojem se nalaze brojna poluurbana naselja: Branovec – Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava – središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Trnovčica, Zeleni brijeg. Uz njih postoje i planska naselja iz 20. stoljeća, kao što su Klaka, Poljanice i Studentski grad.
Godine 2025. u Gornjoj Dubravi nalazilo se 6 imenovanih parkova, od čega su tri parka bila posvećena braniteljima iz Domovinskog rata.
Povijest Do kraja 19. stoljeća u Dubravi živi samo 25 stanovnika. Intenzivnije naseljavanje područja Gornje Dubrave počinje 1930-ih godina kada je izgrađen najveći dio prostora između Avenije Dubrava, Oporovečke i Grižanske, a prevladavaju obiteljske kuće. Godine 1935. dio naselja dobiva električnu energiju.
Dana 13. listopada 1940. u Dubravi je održana Peta zemaljska konferencija KPJ.
Dana 20. prosinca 1943. u zapadnoj Dubravi ustaše su javno objesile skupinu šesnaestorice antifašista, događaj poznat je pod nazivom Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.
Nakon Drugog svjetskog rata počinje izgradnja urbane četvrti Studentski grad i željezničke pruge Pionirska željeznica. Sjeverna, podsljemenska naselja, nastanjena još u antičko doba, polako se povezuju s užim područjem Dubrave uz Aveniju Dubrava. U tim zaseocima i perifernim naseljima 1931. godine živi čak 6600 stanovnika.
U 1970-ima i 1980-ima nastavlja se intenzivno naseljavanje izgradnjom urbanih četvrti Klaka i Poljanice. Istodobno se proširuje područje obiteljskih kuća Trnovčica. Prije Drugog svjetskog rata naselje Dubrava administrativno je pripadalo općini Sesvete. Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava koja je obuhvaćala cijelu Gornju i Donju Dubravu, osim područja Dupca i naselje Resnik, sada u sastavu Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Od 1974. do 1990., odnosno do ukidanja općina u Gradu Zagrebu, postojala je Općina Dubrava koja se protezala na prostoru Općine Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali bez područja naselja Resnik.
U četvrti se nalazi Župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića.
Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec – Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava – Središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Poljanice, Studentski grad, Trnovčica i Zeleni brijeg.
Vijeće gradske četvrti Gornja Dubrava predsjednik: nije izabran potpredsjednik: nije izabran
Vijeće gradske četvrti Gornja Dubrava ima 19 zastupnika. listanositelj listeglasovipostotakmandatiMožemo! – SDPHelena Kereta Telišman28,49 %HDZ – Domovinski pokret – HSU – HSSNeven Mikša20,36 %Zagreb UnitedLuka Holjevac14,07 %NL Marija Selak RaspudićAnamaria Raguž12,94 %Jedino Hrvatska! – Domino – Hrvatski suverenisti – Blok za HrvatskuAnte Matić7,74 %Blok umirovljenici zajedno – Plavi gradNerma Mujičić Dautović4,85 %NL Pavle Kalinić – Stranka umirovljenika – Umirovljenici zajedno – ZDSAnto Krišto4,18 %DO i SIP – GLAS – ORaH – ReformistiDalija Orešković3,85 %Most – HSPDomagoj Jukić3,49 %
Sport NK Dubrava Zagreb
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice grada Zagreba Službena web stranica Gradske četvrti
Kategorija:Zagrebačke gradske četvrti