Mijo Mandić (mađ: Mándity Mihály) (Kaćmar, Mađarska, 12. rujna 1857. – Subotica, 9. siječnja 1945.) je bački hrvatski novinar, učitelj i književnik. Počasni je građanin grada Subotice.Radio Subotica, program na hrvatskom Lazar Merković: Na današnji dan, 12. rujna. Pristupljeno 12. rujna 2012.
Pisao je pripovijetke i povijesne novele. Pisao je i molitvenike i udžbenike, a pamti ga se i kao autora hrvatsko-mađarskog rječnika 1880. Bio je učenikom i ideološkim sljedbenikom hrvatskog preporoditelja u Bačkoj, Ivana Antunovića.Radio-Subotica Sjećanje na Iliju Kujundžića i Miju Mandića
O Mandiću
Rodio se u Kaćmaru, u ugarskom dijelu Austro-Ugarske. Osnovno i srednje školovanje je imao u rodnom Kaćmaru. U daljnjem obrazovanju mu je znatno pomogao preporoditelj bačkih Hrvata Ivan Antunović.
Kulturni rad
Mijo Mandić je bio pokretačem, urednikom i suradnikom časopisa i dnevnika Nevena, koji je pokrenuo 15. siječnja 1884. u Baji.
Drugi veliki pravac njegovog djelovanja u području kulture je bila borba za uvođenje hrvatskog jezika u škole, čime je navukao neprijateljski stav ondašnje ugarske vlasti. Prosvjetne vlasti su išle dotle, da su mu 1892. uvjetovale dobivanje radnog mjesta u struci u Subotici time da se mora odreći uređivanja Nevena, lista kojeg je on pokrenuo osam godina prije. Zbog potrebe za pouzdanijim radnim mjestom, ali ne htjevši izdati interese svog naroda, prihvatio je ponudu, ali u stvarnosti je nastavio biti urednikom u Nevenu.Radio Subotica Borba za materinji jezik u školama prije 100 godina, 5. ožujka 2008.
Kasnije je bio i suradnikom i urednikom subotičkog lista na mađarskom Szabadka és Vidéke. Surađivao je i sa Subotičkom Danicom (za koju je pisao i pod pseudonimima).
Pripadao je struji intelektualaca među bunjevačkim Hrvatima (među ostalima su bili i Kalor Milodanović i Nikola Kujundžić), koja je smatrala da podunavski Hrvati trebaju formirati svoj književni standard utemeljen na štokavskoj ikavici. Argumentirao je to time da su tim jezikom pisali najveći dalmatinski, slavonski i podunavski pisci, kao što su primjerice Bartol Kašić, Matija Relković i Emerik Pavić.Centar za politološka istraživanja Robert Skenderović: Uloga jezika u nacionalnim integracijama Hrvata i Srba u ugarskom Podunavlju
Bio je sudionikom akcije 1913. godine, u kojoj je s Pajom Kujundžićem, Blaškom Rajićem, Stipanom Vojnićem-Tunićem i drugima poduzeo da se otvori privatna škola na hrvatskom jeziku. Išli su sa zahtjevom otvaranja privatne škole, iz razloga što ugarske vlasti, koje su vodile snažnu asimilatorsku politiku (posebice snažnu prema bunjevačkim Hrvatima), nisu uopće kazivale namjeru otvaranja državnih škola na hrvatskom jeziku. Isto je učinjeno, s druge strane, i zbog problema koje su Hrvati Bunjevci imali sa susjedima Srbima, čijim je kulturnjačkim krugovima, zadojenih velikosrpstvom, bilo važnije širenje nametanje srpske ideje, nego pomoć susjedima Hrvatima u kulturnoj i jezičnoj emancipaciji ("... novosadska "Zastava" prebacuje Srbima oko Matice srpske, što se nije povela propaganda među Bunjevcima da bi se priznali za Srbe"Matija Poljaković: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca, Subotička Danica, 1971. ).
Nakon 1918., jedno je vrijeme bio školskim nadzornikom i ustrojiteljem nastave za niže školstvo u Subotici.
Spasio i sačuvao veliki dio građe nekadašnjeg bibliotičko-muzejskog udruženja, kad su ga za to zadužili 1918 g. Poslije je postao direktor današnje Gradske knjižnice.Gradski muzej u Subotici - povijest muzeja autor teksta Peter Ric
1938. je godine proglašen za počasnog građanina Subotice.Otvorena izložba Počasni građanin Subotice Mijo Mandić, Udruga novinara Croinfo, rujan 2015., pristupljeno 20. travnja 2016.
Književni rad Svojim djelima je ušao u antologiju proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
Djela Bunjevačko plemstvo (prilog u Subotičkoj Danici)
Izvori Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
Vanjske poveznice Hrvatski iseljenicki zbornik 2004. Glasila - novine u bačkih Hrvata Croatia.ch Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj Croatica.hu Glasnik Oktatási és Kulturális Minisztérium Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku
Kategorija:Životopisi, Bačka Kategorija:Hrvati u Mađarskoj Kategorija:Vojvođanski Hrvati Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske Kategorija:Hrvatski novelisti iz Vojvodine