Bošnjačko-hrvatski sukob u Konjicu i Jablanici bio je mjesni dio bošnjačko-hrvatskoga sukoba u ratu u Bosni i Hercegovini, vođen ponajprije tijekom 1993. na području Konjica, Jablanice i okolnih sela u dolini Neretve. Sukob se razvio između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskoga vijeća obrane, a obilježili su ga borbe za prometnice i naseljena mjesta, protjerivanja stanovništva, zatočenja te ratni zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima.
Područje Konjica i Jablanice imalo je veliku stratešku važnost jer je cestovni pravac od jadranske obale preko Mostara, Jablanice i Konjica bio jedna od glavnih humanitarnih i logističkih veza prema Sarajevu.
Pozadina Na području sjeverne Hercegovine glavninu snaga ARBiH činile su 43. brdska brigada Suad Alić, 44. brdska brigada Neretva i 45. brdska brigada Neretvica, dok je HVO raspolagao brigadom Herceg Stjepan, raspoređenom u više odvojenih sastavnica.
Dodatne napetosti izazvao je Vance-Owenov mirovni plan, prema kojemu je područje sjeverne Hercegovine trebalo ući u hrvatski većinski kanton. Time su se već postojeće političke i vojne suprotnosti između HVO-a i ARBiH dodatno zaoštrile.
Tijek sukoba U drugoj polovici ožujka 1993. napetosti su prerasle u otvoreni sukob. Dana 23. ožujka pripadnici HVO-a uhitili su trojicu istaknutih muslimanskih dužnosnika iz Konjica, nakon čega je došlo do razmjene vatre i topničke potpore. Kriza je privremeno smirena tek nakon njihova puštanja i primirja od 28. ožujka.
Borbe su obnovljene početkom travnja. Dana 14. travnja snage Armije BiH napale su Busiće pokraj Konjica, a HVO je 15. travnja odgovorio napadom i zauzimanjem nekoliko sela sjeveroistočno od Jablanice. UNPROFOR je potvrdio da su borbe izbile, ali nije mogao pouzdano utvrditi koja ih je strana započela.
U drugoj polovici travnja borbe su se proširile na Soviće, Doljane i Ostrožac. U predmetu Naletilić i Martinović ICTY je utvrdio da je napad HVO-a na Soviće i Doljane 17. travnja 1993. bio dio šire ofenzive usmjerene prema Jablanici. Do kraja travnja hrvatske su snage bile istisnute iz Konjica i Jablanice, a borbe su prekinule i glavnu prometnicu kojom su prolazili konvoji pomoći prema Sarajevu; hidroelektrana kod Jablanice ostala je pod nadzorom ARBiH.
Početkom lipnja nekadašnji hrvatski stanovnici gradskoga područja Konjica bili su protjerani iz grada, a mjesne postrojbe HVO-a našle su se na malom i odsječenu prostoru južno od Konjica. U toj je fazi rata konjički HVO za topničku, logističku i medicinsku potporu ovisio o Vojsci Republike Srpske. Borbe u sjevernoj Hercegovini nastavile su se tijekom ljeta i jeseni 1993., bez odlučna proboja bilo koje strane.
Ratni zločini i suđenja desno|mini|Agresija A BiH na HVO. Općina Konjic – stanje od 10. srpnja 1993. godine Sukob na području Konjica i Jablanice pratio je niz ratnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima. U selu Trusina 16. travnja 1993. tijekom napada specijalnoga odreda Zulfikar ubijeni su hrvatski civili i zarobljeni pripadnici HVO-a. Sud Bosne i Hercegovine osudio je Edina Džeku zbog sudjelovanja u strijeljanju šest postrojenih pripadnika HVO-a i ubojstvu dvaju civila.
Za zločine nad bošnjačkim stanovništvom na području Jablanice važan je predmet Naletilić i Martinović, u kojemu je ICTY razmatrao prisilno premještanje civila, razaranje kuća i drugih objekata te zlostavljanja povezana s operacijom u Sovićima i Doljanima. desno|mini|Stanje od svibnja do 10. srpnja 1993. godine Na području Konjica kao zatočenički objekt služila je i sportska dvorana Musala. Sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da je od svibnja do kraja listopada 1993. ondje bio uspostavljen objekt za nezakonito zatvaranje civila hrvatske i srpske nacionalnosti te da su zatočenici bili izloženi nečovječnom postupanju. Zbog zločina u Musali Edhem Žilić osuđen je na devet godina zatvora.
Borbe su dovele do teških demografskih i društvenih posljedica. Hrvatsko je stanovništvo u velikoj mjeri nestalo iz gradskoga područja Konjica već do početka lipnja 1993. Rat je ostavio duboke posljedice i na druga naselja u dolini Neretve, a prometni pravac prema Sarajevu bio je povremeno prekinut, što je imalo i humanitarne posljedice.
Vidi također Bošnjačko-hrvatski sukob Trusina Konjic Jablanica
Izvori
Literatura
Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob Kategorija:Konjic u Ratu u Bosni i Hercegovini Kategorija:Jablanica u Ratu u Bosni i Hercegovini