mini|300px|desno|Jaslice u crkvi Gospe Lurdske u Rijeci. Jaslice (umanjenica i odmilica od jasle, prasl. (j)ěsli – jestiHrvatski jezični portal: jȁsle i jaslice ; lat. praesepe, grč. φάτνη), poznate i kao Božićne jaslice, umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja opisana u Evanđeljima po Mateju i Luki. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, sv. Josipa i pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i druge likove poput pastira, anđela, svetih triju kraljeva i inih. U živim jaslicama ljudi odjeveni po uzoru na Galilejce i životinje s pratećom scenografijom utjelovljuju događaj Kristova rođenja, kojega predstavlja živo dijete. Vol i magarac često su sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u biblijskom opisu Isusova rođenja. Izrađivači jaslica nazivaju se jasličarima.
Jaslice se postavljaju u domove i crkve u danima uoči ili na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja ili Krštenja Isusova. Najstariji prikaz jaslica je reljef u Priscilinim katakombama iz oko 230. Najstariji prikazi jaslica u Hrvatskoj su prikaz s Buvininih vratnica splitske katedrale i minijature iz Trogirskoga evanđelistara. Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskome mjestu Grecciu 1223. Macut, Ivan, 2020.: Apostolsko pismo Admirabile signum Svetoga Oca Franje o značenju i vrijednosti jaslica, Služba Božja 60 (4), 469. Prve jaslice s figuricama postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. Jaslice u suvremenu obliku potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvoga svjetskog rata. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu pokraj Krka. Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu svetoga Petra pred božićno drvce. U Bijeloj kući u božićno vrijeme izložene su talijanske jaslice iz 18. stoljeća. Među poznatijim jaslicama u Europi jesu provansalski santoni, krakovske i napuljske jaslice.
Isusovo rođenje
220px|thumb|lijevo|Isusovo rođenje. Po Evanđeljima, Djevica Marija rodila je Isusa uz pomoć svoga zaručnika Josipa u hebrejskom gradu Betlehemu. Rimski car August zapovijedio je popisivanje stanovništva u cijelom carstvu. Svatko je trebao ići u grad svojih predaka. Marija i Josip bili su iz roda kralja Davida pa je za njih popis bio u Betlehemu. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima. Sklonili su se u spilju kraj grada, gdje pastiri sklanjaju svoje životinje za nevremena. Tu je Marija porodila Isusa, povila ga i smjestila u jasle (Lk 2,7).
U blizini su pastiri čuvali stada, prišao im je anđeo Gospodnji i rekao: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12). Pastiri su posjetili Isusa, Mariju i Josipa, a "Marija u sebi| pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu (Lk 2,19)". Uskoro su se smjestili na bolje mjesto, jer se našao smještaj. Poslije je zvijezda repatica dovela sveta tri kralja do Isusa.
Prikaz rođenja Isusova po Evanđelju po Luki (1-2): U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
Povijest Rano kršćanstvo Prve jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio. Već u ranim stoljećima kršćanstva, vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama.A short history livingcatholicism.com Najstariji takav prikaz očuvan je u Priscilinim katakombama, iz oko 230. Kršćani su već od II. st. častili i pohađali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu, o čemu su pisali i Crkveni oci Origen, Euzebije, Egerije i sveti Jeronim. Tradicija izrade jaslica javlja se krajem IV. ili početkom V. st. u Betlehemu: sveti Jeronim zapisao je kako su za njegova života u crkvi Kristova rođenja postojale srebrne jaslice koje su bile izložene u crkvi cijele godine. Nakon potvrde Isusove naravi kao Bogočovjeka i Marije kao Bogorodice na Efeškom saboru papa Siksto III. daje u Liberijevoj bazilici urediti kapelicu Svete Marija od Jaslica (Santa Maria ad praesepe) u Liberijevoj bazilici.
Majka rimskoga cara Konstantina, carica Jelena dala je sagraditi baziliku nad mjestom špilje u kojoj se Isus rodio. Relikvije betlehemskih jaslica čuvaju se u rimskoj bazilici sv. Marije Velike, u podzemnoj kapelici Ad praesepe u obliku betlehemske špilje, a čini ih pet drvenih ploča koje je u Rim donio papa Teodor. Od tada se u Rimu razvija javno izlaganje i štovanje jaslica. U istoj bazilici, nalaze se i jaslice od mramora iz 1283., čiji je autor toskanski kipar Arnolfo di Cambio. Bio je običaj, da papa na tom mjestu drži božićnu polnoćku.
Srednji vijek 200px|thumb|desno|Giotto: Sv. Franjo u Grecciu. U srednjem vijeku, u božićno vrijeme izvodili su se igrokazi, koji su prikazivali Isusovo rođenje i preteča su živih jaslica. Prve je jaslice postavio sveti Franjo Asiški, 1223. sa živim ljudima i životinjama, o čemu postoji izvješće fra Tome Čelanskog. Franjo je od pape Honorija III. dobio dopuštenje za postavljanje jaslica u crkvi. Prisustvovao je kao đakon polnoćki sa svojom subraćom u šumskoj špilji kod Greccia blizu Asiza. Uz jasle sa slamom kraj oltara privezao je magarca i konja. Čelanski je prikaz jaslica usporedio sa sakramentom Euharistije. Nadalje, Čelanski i sv. Bonaventura navođe viđenje viteza i Franjina prijatelja Ivana iz Greccia koji je u jaslicama na oltaru vidio Dijete Isusa: .
Sveta Klara Asiška poticala je postavljanje jaslica u samostanima klarisa. Prve jaslice s figuricama, za koje se danas zna, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. Smatra se da je ključnu ulogu u širenju jaslica imala inicijativa svećenika u srednjem vijeku koja je poticala vjernike na razmišljanje i meditaciju o Isusovom rođenju izradom kolijevki ili jaslica s kipićem Djeteta Isusa. One su bile nabožni predmet poput krunice i raspela. Nakon sto godina, gotovo sve crkve u Italiji imale su jaslice u božićnom vremenu. Sicilijanski kralj Karlo III. skupljao je jaslice, koje su bile sve sadržajnije i raskošnije. Uskoro su i drugi imali zbirke jaslica. Prve jaslice u Španjolskoj postavljenje su oko 1300. u katedrali u Barceloni.
Novi vijek i suvremeno doba Jaslice u suvremenu obliku nastale su u XVI. st. Prve moderne jaslice postavili su isusovci u svojem kolegiju u Coimbri, a prve crkvene jaslice isusovci su postavili u Pragu, 1562. U vrijeme protureformacije, jaslice su imale važnu ulogu u katoličkoj obnovi. Jaslice su popularizirali i franjevci, dominikanci, augustinci i ini. Središte izrade jaslica bila je Italija, pogotovo gradovi Napulj i Genova. Početkom XVII. st., jaslice su se pojavile i u hrvatskim krajevima. Najstarije hrvatske jaslice iz toga vremena čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka. Španjolci su kolonizacijom donijeli jaslice u Južnu Ameriku, gdje su nastali i jedinstveni primjerci za pojedine krajeve. U doba Francuske Revolucije klasične jaslice bile su zabranjene u Francuskoj pa su se pojavile jaslice s figurama svjetovnoga karaktera (obrtnika, slijepaca i dr.), jer su figure Isusa i biblijskih likova bile nepoćudne. Poslije Prvoga svjetskog rata narasla je popularnost i počela je tržišna proizvodnja i prodaja jaslica.Collins, Ace: Stories Behind the Great Traditions of Christmas. Zondervan, 2003. .
Papa Franjo objavio je na prvu nedjelju Došašća 2019. apostolsko pismo Čudesan znak, o značenju i vrijednosti jaslica.
Zaslugom španjolskih zastupnika, krajem 2022. u Europskome parlamentu prvi su put izložene jaslice, rad Jesúsa Griñána iz Murcie.Kršćanski korijeni: U Europskom parlamentu bit će prvi put postavljene jaslice hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 30. studenoga 2022.
Izgled 220px|thumb|lijevo|Jaslice u Portugalu. Jaslice se sastoje od pomičnih i nepomičnih figurica, kojima se prikazuje Isusovo rođenje. Središte je dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su majka Marija i sv. Josip, zatim životinje: magarac, vol i druge te anđeli i pastiri. Iza figurica su pejsažni motivi, koji dočaravaju grad Betlehem u doba Isusova rođenja, bijele kućice ravnih krovova, stabla čempresa, palmi i ostalog bilja, koje raste u Svetoj Zemlji. Spilja, čije je tlo prekrivena slamom jako je čest motiv jaslica i u njoj ili ispred nje postavljene su figure. Na vrhu spilje čest je natpis "Slava Bogu na visini" (lat. "Gloria in excelsis Deo"). Nekada se vidi zvjezdano nebo s betlehemskom zvijezdom te mjesec.
U nekim jaslicama nalaze se i likovi Sveta tri kralja, a ponegdje se oni pojavljuju tek neposredno prije njihovog blagdana, koji se slavi 6. siječnja. U različitim krajevima svijeta, postoje različiti običaji izrade jaslica. Tako su u Kolumbiji, figurice koja predstavljaju Mariju i Josipa odjevene u narodnje nošnje.Duncan, Ronald J.. The Ceramics of Ráquira, Colombia: Gender, Work, and Economic Change. University Press of Florida, 1998. . Ponekad su figurice žute ili crne boje kože. Jaslice ne prikazuju uvijek doslovno scene napisane u Evanđeljima, pa se zajedno pojavljuju pastiri i Sveta tri kralja, što se nije dogodilo u stvarnosti. U rijetkim slučajevima, u jaslicama postoje i figure osoba iz Staroga zavjeta: Adama i Eve, Noe, dvanaest Jakovljevih sinova, proroka i drugih.Mazar, Peter and Evelyn Grala. To Crown the Year: Decorating the Church Through the Year. Liturgy Training, 1995. . U Meksiku, postoji tradicija postavljanja jaslica u domovima 16. prosinca, kada počinje devetodnevna svečanost sjećanja na zaruke Marije i Josipa.
Postoje umjetnički prikazi jaslica, koji se mogu prilično razlikovati od tradicije, poput figura u obliku geometrijskih likova. Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do blagdana Krštenja Isusova. Najčešće se nalaze ispod božićnog drvca. Materijal od kojeg se izrađuju figure može biti prirodan poput drveta, papira, kamena, slame, kukuruzovine ili umjetan: plastika, staklo, keramika itd.
Žive jaslice 200px|thumb|desno|Žive jaslice u Poljskoj. Žive jaslice su scenski prikazi Isusova rođenja s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Pojavile su se u Europi nedugo nakon prvih jaslica sv. Franje Asiškog u srednjem vijeku. U crkavama su zabranjene u 15. stoljeću, zbog zloupotreba.Dues, Greg.Catholic Customs and Traditions: A Popular Guide Twenty-Third Publications, 2000. Nastavile su postojati izvan crkvi. Njemački imigranti donijeli su i popularizirali ideju živih jaslica u Ameriku. Nastao je običaj, da se žive jaslice postave u školama i da djeca aktivno sudjeluju.
U nekim državama svijeta, glumci i izvođači kostimirani u Mariju, Josipa i Isusa putuju od grada do grada i na ulicama predstavljaju žive jaslice te traže prenočište kod ljudi po kućama.
Ponekad se uz žive jaslice javljaju kontroverze. Tako su u Georgiji 2008. godine, prosvjednici uništili osam scena živih jaslica.
Životinje u jaslicama 200px|lijevo|thumb|Rimski sarkofag iz 4. stoljeća, jedan od najranijih prikaza Isusova rođenja; magarac i vol su kraj kolijevke u kojoj je Dijete Isus.