mini|250px|Crkva sv. Ivana Krstitelja mini|250px|Crkva sv. Ivana Krstitelja

Prigrevica (srp. Пригревица, mađ. Bácsszentiván, Priglevicza-Szent-Ivan nje. Batsch Sentiwan, Priglewitz, Sankt Johann an der Schanze) je selo u općini Apatin, u zapadnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45°40'43" sj. zemljopisne širine i 19°05'07" ist. zemljopisne dužine, 9 km istočno od Apatina.

Povijest

Selo je utemeljeno prije 600 godina. Izvori ga 1772. bilježe pod imenom Sentivanprigrevica, a u prvim desetljećima 19. stoljeća ga bilježe i pod imenom Prigrevica Sveti Ivan. Za vrijeme dok je kaločko-bački nadbiskup bio Jozsef Batthany 1760. – 1776. je Prigrevici je osnovana rimokatolička župa.Zvonik Stjepan Beretić: Sve više novih župa U 18. stoljeću je iz Lotaringije i susjednih njemačkogovornih područja iselilo u istočnu Europu mnogo Nijemaca. Brojni su naseljeni u Bačku, pa tako i Prigrevicu, a pripisivani su statistički Podunavskim Nijemcima. Do samog kraja su govorili narječjem srodnim lotarinškom narječju njemačkog jezika. Do kraja Drugog svjetskog rata, u Prigrevici Svetom Ivanu su uglavnom živjeli Nijemci. 1944. je zbog nadiranje Crvene armije, većina prigrevičkih Nijemaca i Mađara izbjegla u pravcu Mađarske, preko Sombora i Bezdana. Ostalo je samo 15 njemačkih i mađarskih obitelji u Prigrevici Svetom Ivanu. Crvena armija je u noći između 21. i 22. listopada 1944. ušla u ovo selo bez otpora. Koncem drugog svjetskog rata, u Prigrevici Sv. Ivanu je bio stacioniran stožer zrakoplovnih snaga jugoslavenskih partizana. Potom su u kuće iseljenih, izbjeglih i protjeranih Nijemaca kolonizirani Srbi iz Like i Banovine, kao dio planske kolonizacije 286.000 osoba u 114 mjesta diljem Vojvodine. U Prigrevicu su novi stanovnici pristizali u jesen 1945. i proljeće 1946. Zbog protjerivanja Nijemaca, župe sv. Ivana Krstitelja u Prigrevici, koja pripada Apatinskom dekanatu opustjela je.Glas Koncila Tomislav Vuković: Sa sv. Florijanom u dvorištu i s »Dinamom« u srcu, 13. prosinca 2009. (pristupljeno 26. kolovoza 2015.)

14. svibnja 1947., odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u Prigrevica, bez svetačkog imena. Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci. Početkom srpske agresije na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i kamp SRS, gdje su novoustrojeni četnički odredi iz Srbije i arkanovci imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek (Borovo Selo, Markušica, itd.). Nezavisna Svetlost Od četnika do "beretki" Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.

Stanovništvo

Po popisu 2002., u Prigrevici živi 4783 stanovnika, većinom Srba.

Narodnosni sastav 2002.

Srbi 95,57% Hrvati 1,05% "Jugoslaveni" 0,61% Mađari 0,44% ostali

Povijesna naseljenost 1948.: 5219 1953.: 5480 1961.: 5449 1971.: 5033 1981.: 5026 1991.: 4842 2002.: 4781

Slavni stanovnici Željko Rebrača, košarkaš

Izvori Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Izvori

Vanjske poveznice Prigrevica www.prigrevica.com www.radio.prigrevica.com Danas Opasnost od rušenja katoličke crkve BdV - Bund der Vertriebenen (*.pdf datoteka) Donauschwaben Villages West-Batsch Batschsentiwan

Kategorija:Naselja u Vojvodini