Kozjak je planina na sjevernoj strani grada Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog, ali znatno višega Velikog Kozjaka iznad Kijeva od 1207 m.
Planina Kozjak proteže se 16 km od kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora i dalje u zapadnom smjeru sve do prijevoja Malačke, a dalje k zapadu nastavlja gorski niz brdo Opor.M.B.: Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
Ime Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine, za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos, što znači koza. Vrhovi Najupečatljiviji dio Kozjaka njegova je južna stijena od 16 km, Greda od Kozjaka, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, iako razmjerno male visine, 50 – 250 m.Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
Najviši vrh primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 mnm)Alan Čaplar: "Planinarski vodič po Hrvatskoj", Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., , str. 533 - 536 na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturiŽeljko Poljak: "Planine Hrvatske", Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1974., str. 491 za vrh se navode i imena Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo na 466 mnm. Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, a na sjevernim obroncima prevladava submediteranska flora. Cijeli Kozjak isprepleten je dobro označenim planinarskim stazama,Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić a ima i četiri planinarska doma. mini|600px|Pogled iz Kaštela na vrh Kozjaka.|središte
Greda Kozjakova Greda najveća je stijena u Hrvatskoj. Izdužena je i masivna. Proteže se od amfiteatra Nugala pa na istok do Bilih pećina. Nema neke izrazite izbočine koja bi predstavljala pravi vrh. Stijena preko grebena prelazi u kozjačku visoravan. Planinarima je omiljena te su ovdje jedni od najljepših i najtežih penjačkih smjerova na Kozjaku. Polovicom stijene skoro vodoravno proteže se prostrana gredina do koje se može pristupiti iz amfiteatra Nugla ili s markirane staze koja vodi na Bile pećine. Iznad gredine stijena je ispostavljena i djelimice glatka. Ispod Grede tupinolomi su Sv. Juraj i Sv. Kajo.(): Greda (Crvena barijera) Plave gore. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
Galerija
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Planine u Hrvatskoj