Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Sjedište Općine Gvozd nalazi se u naselju Vrginmost, koje je u razdoblju od 1996. do 2012. također nosilo naziv Gvozd.Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost
Zemljopis Gvozd je općina u Hrvatskoj, pripada Sisačko-moslavačkoj županiji, nalazi se podno Gvozda na kojem je poginuo posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić te se od tada ta gora po njemu naziva Petrova gora.
Stanovništvo
Popis stanovništva 2011. godine Prema popisu stanovništva iz 2011. godine,Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. godine u općini Gvozd živi 2970 stanovnika, od čega 1976 (66,53 %) Srba, 951 (32,02 %) Hrvata i 43 (1,45 %) ostalih.
Raspored stanovništva po naseljima:Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. godine
Blatuša – 171 Bović – 91 Brnjavac – 93 Crevarska Strana – 161 Čremušnica – 103 Dugo Selo Lasinjsko – 46 Golinja – 38 Gornja Čemernica – 142 Gornja Trstenica – 88 Kirin – 52 Kozarac – 122 Ostrožin – 32 Pješčanica – 161 Podgorje – 150 Slavsko Polje – 338 Stipan – 50 Šljivovac – 32 Trepča – 5 Vrginmost – 1095
Popis stanovništva 2001. godine Po nacionalnom sastavu Hrvati su činili 40 % stanovništva, Srbi 57 %, ostali 3 %. Općina Gvozd imala je 3779 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja:
Blatuša – 285 Bović – 150 Brnjavac – 87 Crevarska Strana – 262 Čremušnica – 85 Dugo Selo Lasinjsko – 64 Golinja – 65 Gornja Čemernica – 232 Gornja Trstenica – 102 Kirin – 56 Kozarac – 166 Ostrožin – 64 Pješčanica – 222 Podgorje – 178 Slavsko Polje – 375 Stipan – 41 Šljivovac – 33 Trepča – 9 Gvozd – 1303 Današnje općine Topusko, Gvozd i Lasinja prije Domovinskog rata činile su veliku općinu Vrginmost. Ovih 19 naselja nove općine, 1991. godine imalo je 8082 stanovnika po sastavu Srbi 94 % i Hrvati 2 %.Popis stanovništva. 1991, Narodnosni sastav Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 881, Republički zavod za statistiku, Zagreb 1992.
Povijest Gvozd je ime koje je prije bilo ime Petrove gore, a značilo je "gora".
Stoga su česti zapisi iz različitih knjiga o hrvatskom kralju Petru Snačićem preminulu na gori Petrovoj.
Naselje se od 1996. godina naziva Gvozd, do tada je nosilo ime Vrginmost. Prije 1991. godine i velikosrpske agresije na Hrvatsku, ondašnja općina Vrginmost imala je većinsko srpsko stanovništvo. Uoči Drugo svjetskog rata, 1941. godine, bilo je oko 300 stanovnika, po nacionalnom sastavu Srba, osim dvije obitelji Hrvata i dvije češkog porijekla. Znaci Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO Borbi Naselje Vrginmost je novijeg postanka, nastalo je u 17. stoljeću (vjerojatno 1688.) kada se obitelj Vrga nastanila uz potok Veliku Trepču gdje je zatim sagrađen i most te se znalo reći „kod Vrgina mosta“.Općina Gvozd Povijest općine Gvozd (Izvor: Udruga Suncokret)NovaTV Gvozd će se opet zvati Vrginmostt-portal.hr Gvozd ponovno postaje Vrginmost! Ime se pisalo razdvojeno ili spojeno 1812. Vergin-most, 1822.Detalj karte Zagrebačke biskupije iz 1822. (Arhiv HAZU) ( iz knjige Vojna Hrvatska La Croatie Militaire Drago Roksandić, Biblioteka Povijesna istraživanjaŠkolska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1988. 2 svez. ) Verginmoszt, 1835.cro-eu Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988, Vojnićka kumpanija br. 4 Verginmost, 1857.Zemljovid Hrvatske i Slavonije s krajinom vojničkom (M. Katzenschläger, Karta Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1857. ) Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kataloški br. 208 Verginmost, 1888.Zemljovid Županije Zagrebačke (priredio Ivan Steklasa) iz 1888. Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kat.br 213 geografijski zavod Dragutina Ljudevita Posnera i sina Vrginmost, 1910.karta Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete u njemačkoj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stoljeću ime je ostalo Vrginmost te se nije više mijenjalo (uključivo i za vrijeme NDH.S N V Dragan Grozdanić: Gvozdeni govor mržnjeRadio Slobodna Evropa Ankica Barbir-Mladinović: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost)
Skupština općine Vrginmost formirana je na 40. zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora općine Vrginmost održane 11. kolovoza 1962. godine. Zaključkom o formiranju nove općine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora općine Topusko i Narodnog odbora općine Pisarovina o ukidanju njihovih općina kao političko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna općina sa sjedištem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, 3. lipnja 1963. godine konstituirana je Skupština općine Vrginmost. Skupšina općine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnogaOdluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991. (Narodne novine, br. 4/91. od 2. veljače 1991.) referenduma (referendum se održao 3. veljače 1992.) donesena »Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske«klasa: 021-05/91-01-24 i »Odluka o pristupanju općine Vrginmost SAO Krajini«.Katica Miholović, Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195., klasa: 021-05/91-01-01 Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i općina Vrginmost sa sljedećim naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatuša, Bović, Brnjavac, Bukovica, Čremušnica, Crna Draga, Crni Potok, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Donja Čemernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Malička, Novo Selo Lasinjsko, Ostrožin, Pecka, Perna, Pješćanica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, Šljivovac, Topusko, Trepča, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapić, Vrginmost.
250px|desno|mini|Gvozd, Topusko i Glina. Granica s BiH je vidljiva na dnu zemljovida.
Gvozd je početkom balvan-revolucije bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti s Hrvatima, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i Srbe koji su bili za suživot, odnosno, za mirno rješenje krize. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika Dmitra Obradovića (koji se otvoreno suprotstavio politici Milana MartićaBraniteljski portal/Novi list: Bogdan Boro Rkman – od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana , Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.Robert Frank: Bogdan Boro Rkman – od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana , Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale (crvene beretkeAndreja Thomas: Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao, 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.), optuživši za zločin Hrvate.Denis Romac: Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu , Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.(srp.) Časnik KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću, B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.