mini|300px|Samuilova država mini|300px|Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997. do 6. listopada 1014.A History of the Byzantine state and society, Warren Treadgold, Stanford University Press, 1997, , p. 871. Sin je brsjačkog kneza Nikole Komitopula i Ripisime. Brat je Davidov, Mojsijev i Aronov. Premda brsjačkog podrijetla razni autori proglasili su ga bugarskim caremVidi: • Ulf Brunnbauer , Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: historiografski mitovi u Republici Makedoniji (BJRM) , u zborniku: Historijski mitovi na Balkanu : zbornik radova, Institut za istoriju, Sarajevo, 2003., , • Tibor D. Živković, „Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju” , Istorijski časopis, br. 49., SANU – Historijski institut, Beograd, 2002., str. 9. – 25. • Srđan Pirivatrić, Samuilova država: Obim i karakter, Vizantološki institut Srpske akademije nauke i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 21, Beograd, 1997., str. 133. – 144. • Ivo Banac, The National Question in Yugoslavia : origins, history, politics, 2. izd. (2nd ed.), Cornell University Press, Ithaca, 1988., , „The Macedoine” • Steven Runciman, A history of the First Bulgarian Empire, Knjiga 3. The Two Eagles, Poglavlje III: The end of an empire, G. Bell and Sons, London, 1930., • Барбара Йелавич, История на Балканите, Т. 1: XVIII-XIX век, науч. ред. Милен Куманов; прев., ред. Мирела Христова, 2. изд., ИК Амат-АХ, София, 2012., (т. 1), str. 32.; Barbara Jelavich, History of the Balkans, Vol. 1., Eighteenth and nineteenth centuries, Cambridge University Press, Cambridge New York Melbourne, 1999., , , , str. 32.; Barbara Jelavich, Istorija na Balkanite, Sv. 1.: XVIII XIX st., znanst. redakcija: Milen Kumanov; prevela i priredila Mirela Hristova, 2. izd., IK Amat-AH, Sofija, 2012., (Sv. 1.), str. 32. • Ф. И. Успенский (Успенский, Фёдор Иванович), История Византийской империи: Период Македонской династии : 867-1057, "Мысль", Москва, 1997., , Глава XXI "Начало войны с Болгарией" (стр. 397. 407.), Глава XXIII Греко-болгарская война. Подчинение Болгарии" (стр. 415. 429.); F’odor Ivanovič Uspenskij, Istorija Vizantijskoj imperii: Period Makedonskoj dinastii (867. – 1057.), Mysl’, Moskva, 1997., Poglavlje 21.: „Načalo vojny s Bolgariej”, str. 397 – 407.; Poglavlje 23.: „Greko-bolgarskaja vojna. Podčinenie Bolgarii” str. 415. 429. • Lav Đakon (1988). „Povijest”. Izdavačka kuća „Nauka”. Moskva. (Komentari: М. R. Razumova i S. А. Ivanova). str. 220 • Litavrin, Gennady G. (1985). „Раннефеодальные государства на Балканах VI-XII вв.”, Akademija nauka SSSR-a. Institut za istraživanje Slavena i Balkana. Moskva. Izdavačka kuća „Nauka”. Poglavlje 4. „Formiranje i razvoj Bugarske feudalne države (kraj 7. st. – početak 11. st.)”. (Posljednji period povijesti prvog Bugarskog Carstva). str. 178. – 181. • V. Gorin (1999). Državno sveučilište u Moskvi. „Osvajanje bugarskog Bizantijuma (kraj 10. st. – početak 11. st.)” (u ruskoj kronografiji). „Makedonija – Problemi povijesti i kulture”. Institut za istraživanje Slavena. Ruska Akademija znanosti. Moskva • I. I. Kaliganov (1999). Institut za istraživanje Slavena. RAN. „Refleksije na makedonski dio paleo-Bugarske”. „Makedonija – Problemi povijesti i kulture”. Institut za istraživanje Slavena. Ruska Akademija znanosti. Moskva • Dimitri Obolensky. „Bizantijum i Slaveni” (1994). St. Vladimir's Seminary Press. str. 322 • „Ljetopis popa Dukljanina” Poglavlje 33. • Ivan Skilica. „Bitka na Belasici 29. srpnja 1014.” Synopsis Historion iz vladarske dinastije Komitopula.
Samuilova žena je bila Agata, neznanog podrijetla, s kojom je imao sina Gavrila Radomira te kćeri Teodoru Kosaru (kasnije se udala za dukljanskog vladara Vladimira) i Miroslavu.
Bugarsko Carstvo (također u povijesnoj znanosti nazivano i kao Zapadnobugarsko Carstvo) bilo je na vrhuncu po veličini i moći za vrijeme njegovog vladanja, po čemu ga se najčešće u Sjevernoj Makedoniji i naziva – Samuilovo Carstvo.
Od 977. do 997., Samuilo je bio zapovjednik za cara Romana iz kuće Krum, drugog preživjelog sina cara Petra I.
Samuilo je vladao je od 997. do 6. listopada 1014. U tom je razdoblju vodio ratove protiv Bizanta, Ugarske (u Srijemu), Kijevske Rusije (u istočnom Podunavlju) i Hrvatske, gdje je njegova vojska napredovala sve do Zadra, ali se nakon toga povukla. Dva mjeseca nakon poraza u bitki na Belasici 1014. godine, kada je vidio svoju oslijepljenu vojsku, doživio je srčani udar. Na vlasti ga je naslijedio njegov sin Gavril Radomir.
Prema navodima Ivana Skilice, Samuilov potomak po ženskoj lozi bio je dukljanski veliki knez Mihailo, „vladar onih koji se zovu Hrvati”, zbog čega su ga bugarski ustanici u Ustanku Jurja Vojteha pozvali u pomoć i zamolili da im njegov sin bude vladar.Dominik Mandić (1972). „Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora”. ZIRAL. str. 166 – 167
Vidi još Samuilov natpis
Izvori
Vanjske poveznice „Plamen Pavlov: Car Samuil i ’bugarska epopeja’” „Samuilovo carstvo i Slavinija”
Kategorija:Srednjovjekovna Makedonija Kategorija:Monarsi Prvog Bugarskog Carstva Kategorija:Životopisi, Sjeverna Makedonija Kategorija:Povijest Sjeverne Makedonije Kategorija:Povijest Albanije Kategorija:Povijest Crne Gore Kategorija:Povijest Grčke Kategorija:Povijest Rumunjske Kategorija:Povijest Ukrajine Kategorija:Srednjovjekovna Srbija Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (602. – 1102.)