Tripo Kokolja (Perast, Boka kotorska, 28. veljače 1661. – Korčula, 18. listopada 1713.), ponekad zvan i Trifun Kokoljić ili po mletački Cocoglia, bio je hrvatski kasnobarokni slikar, uz Mateja Ponzonija-Pončuna najznačajniji predstavnik baroknog slikarstva u Dalmaciji.
Život i djelo I danas se vrlo malo zna o životu i školovanju Tripe Kokolje, znamo samo to da je bio skromnog porijekla, i da je živio u sjeni svog mecene i velikog naručitelja barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića. Pretpostavlja se da je školovan u Veneciji (ali možda je to bilo i negdje daleko južnije u Italiji). Veći dio svog relativno kratkog života (52 godine) proveo je u Boki kotorskoj, gdje je naslikao i najveći dio svog opusa od sedamdesetak slika i oltarnih pala.Posljednje godine svog života proveo je na Korčuli slikajući ciklus slika s apoteozom Sv. Dominika i dominikanskim svecima ispod pjevališta dominikanske crkve na Bolu na Braču. Bio je kum na vjenčanju Vicka i Jele Bujović. S Vickom se 1705. zamijenio za kuću, pa je u kuću Vicka Bujovića iznad crkve sv. Ivana Kokolja preselio iz svoje obiteljske kuće kraj crkve sv. Ivana. Poslije Bujovićeva ubojstva, napustio je na neko vrijeme Perast zbog nesigurnih okolnosti.Tomić, Radoslav (2009); Kokolja, Tripo , Hrvatski biografski leksikon LZMK
Opus u crkvi Gospa od Škrpjela Njegova najznačajnija djela nalazi se u crkvici Gospe od Škrpjela; u gornjem dijelu bočnih zidova, nalaze se četiri velike slike: Očišćenje sv. Ane, Silazak Duha Svetoga, Smrt sv. Marije i Krunidba sv.Marije. Posljednja je najslabija slika iz tog ciklusa velikih kompozicija, loše nacrtane perspektive, i pomalo prenatrpana. Slika prikazuje klečeću Mariju, okruženu apostolima, svecima i anđelima koji sviraju. Ono što je čini posebnom je portret Andriju Zmajevića, barskog nadbiskupa, između sv. Jerolima i sv. Antuna Padovanskog na desnoj strani slike. Na stropu je naslikao Uznesenje sv. Marije na nebo, uokolo su raspoređeni prizori iz Marijina i Kristova života, na deset oktogonalnih kaseta (Rođenje Kristovo i Marijino, Prikazanje Kristovo i Marijino u hramu, Navještenje...). Sve su slike uokvirene drvenim izrezbarenim okvirima s cvjetnom ornamentikom, koji povezuju slikanu dekoraciju u jedinstvenu cjelinu.
Tripo Kokolja ukrasio je i zidove crkvene lađe, freskama podijeljenim u tri reda. U donjem zdesna stoji osam, a slijeva šest slika proroka sa Sibilama. Izgleda da su mu to bili prvi slikarski uradci, jer se na njima vidi sirovost crteža i loše nacrtane perspektive u usporedbi s velikim gornjim slikama i slikarijama na stropu. Proroci su prikazani frontalno, okrenuti promatraču, kojemu pokretom ruke pokazuju na značenje ispisanih tekstova na svicima i knjigama. Zbog velike koločine vlage i soli, slike Tripe Kokolja bile su u vrlo lošem stanju oko 1880. zbog tog je općinsko poglavarstvo Perasta, kao patron svetišta, raspisalo je natječaj za restauraciju slika, na natječaju je pobijedio slikar franjevac iz Zadra Josip Rossi, s njim je poglavarstvo sklopilo ugovor 1. rujna 1883. godine. Sve slike, osim one na stropu, prenesene su u Zadar u Rossijev atelijer, gdje su za svotu od 2000 forinti restaurirane do 1885.Mate Pejić: SLIKAR FRA JOSIP ROSSI Ono što je žalosno je to da su slike vrlo loše restaurirane.
Ostala djela Tripe Kokolje Tripo Kokolja je svojim slikama ukrasio i crkvu sv.Nikole (1616.) i Palaču Zmajević u rodnom Perastu.Perast, Boka Kotorska, Crna Gora Pored nje ukrasio je crkve u Dobroti, Kotoru i Prčnju u Boki kotorskoj. Pred kraj života odselio se na Korčulu, tako da je oslikao i neke crkve i palače u Dubrovniku, Korčuli (crkva Svih Svetih) i u Bolu na Braču. Osobito je vrijedan rad - Apoteoza sv. Dominika, na kasetiranom stropu kora iz 1713. u dominikanskoj crkvi u Bolu na Braču.
Freske u crkvi Sv. Nedjelje u Kumboru kraj Herceg-Novoga, nastale između 1704. i 1709., pripisuju se Kokolji, a naručio ih je Vicko Bujović.
Značaj slikarstva Tripe Kokolje Tripo Kokolja je bio prvi domaći barokni slikar od formata koji je djelovao u domaćoj sredini nakon niza stoljeća isključivog uvoza slika iz Mletaka. Njegov doprinos baroknom slikarstvu Dalmacije bio je u tome što je prvi uveo pejzaže i mrtve prirode kao samostalne slikarske teme. Čak i danas je ime Tripe Kokolje za mnoge nepoznanica, iako mnogi kažu da je Gospa od Škrpjela naša Sikstinska kapela. Izvori
Vanjske poveznice Slikarstvo Tripa Kokolje Portret Tripa Kokolje
Kategorija:Hrvatski barokni slikari Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori Kategorija:Crnogorski slikari Kategorija:Životopisi, Perast