Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine.
Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14.900 do 1.244.400 stanovnika. Najmlađi kanton u Švicarskoj Konfederaciji je Jura koji je odcijepljen od Bernskog kantona 1978. godine.
Popis kantona
Ovo je popis svih kantona u Švicarskoj.
Zastava Skr. Kanton Od Glavni grad Stanovništvo¹ Površina² Gustoća³ Br. općina¹ Službeni jezici 25px|border|Zatava Züricha ZH Zürich 1351. Zürich 1.228.600 1.729 701 171 njemački 25px|border|Zastava Berna BE Bern 1353. Bern 947.100 5 959 158 399 njemački, francuski 25px|border|Zastava Luzerna LU Luzern 1332. Luzern 350.600 1.493 233 107 njemački 25px|border|Zastava Urija UR Uri 1291. Altdorf 35.000 1.077 33 20 njemački 25px|border|Zastava Schwyza SZ Schwyz 1291. Schwyz 131.400 908 143 30 njemački 25px|border|Zastava Obwaldena OW Obwalden 1291. Sarnen 32.700 491 66 7 njemački 25px|border|Zastava Nidwaldena NW Nidwalden 1291. Stans 38.600 276 138 11 njemački 25px|border|Zastava Glarusa GL Glarus 1352. Glarus 38.300 685 51 28 njemački 25px|border|Zastava Zuga ZG Zug 1352. Zug 100.900 239 416 11 njemački 25px|border|Zastava Fribourga FR Fribourg 1481. Fribourg 239.100 1.671 141 242 francuski, njemački 25px|border|Zastava Solothurna SO Solothurn 1481. Solothurn 245.500 791 308 126 njemački 25px|border|Zastava grada Basela BS Basel-Stadt (Basel-grad) 1501. Basel 186.700 37 5.072 3 njemački 25px|border|Zastava Basel-Landschafta BL Basel-Landschaft (Basel-pokrajina) 1501. Liestal 261.400 518 502 86 njemački 25px|border|Zastava Schaffhausena SH Schaffhausen 1501. Schaffhausen 73.400 298 246 34 njemački 25px|border|Zastava Appenzell Ausserrhodena AR Appenzell Ausserrhoden 1513. Herisau / Trogen4 53.200 243 220 20 njemački 25px|border|Zastava Appenzell Innerrhodena AI Appenzell Innerrhoden 1513. Appenzell 15.000 173 87 6 njemački 25px|border|Zastava St. Gallena SG St. Gallen 1803. St. Gallen 452.600 2.026 222 90 njemački 25px|border|Zastava Graubündena GR Graubünden 1803. Chur 185.700 7.105 26 211 njemački, retoromanski, talijanski 25px|border|Zastava Aargaua AG Aargau 1803. Aarau 550.900 1.404 388 232 njemački 25px|border|Zastava Thurgaua TG Thurgau 1803. Frauenfeld / Weinfelden5 228.200 991 229 80 njemački 25px|border|Zastava Ticina TI Ticino 1803. Bellinzona 311.900 2.812 110 244 talijanski 25px|border|Zastava Vauda VD Vaud 1803. Lausanne 626.200 3.212 188 382 francuski 25px|border|Zastava Valaisa VS Valais 1815. Sion 278.200 5,224 53 160 francuski, njemački 25px|border|Zastava Neuchâtela NE Neuchâtel 1815. Neuchâtel 166.500 803 206 62 francuski 25px|border|Zastava Ženeve GE Ženeva 1815. Ženeva 414.300 282 1.442 45 francuski 25px|border|Zastava Jure JU Jura 1979. Delémont 69.100 838 82 83 francuski 25px|border|Zastava Švicarske CH Švicarska Bern 7.261.200 41.285 174 2.890 njemački, francuski, talijanski, retoromanski
Bilješke: Podaci od 31. prosinca 2001. u km² po km², prema podacima iz 2000. Sjedište vlade i skupštine je Herisau, pravosudno sjedište je Trogen Sjedište skupštine se izmenjuje između Frauenfelda i Weinfeldena svakih pola godine
Nazivi kantona na drugim jezicima
Ovo su nazivi švicarskih kantona na svim službenim jezicima Švicarske.
<tr bgcolor="#BEBEBE"> <th>Skr. <th>Hrvatski <th>Francuski <th>Talijanski <th>Njemački <th>Retoromanski
<tr><th>AG <td>Aargau <td>Argovie <td>Argovia <td> <td>Argovia <tr><th>AI <td>Appenzell Innerrhoden <td>Appenzell Rhodes-Intérieures <td>Appenzello Interno <td> <td>Appenzell dadens <tr><th>AR <td>Appenzell Ausserrhoden <td>Appenzell Rhodes-Extérieures <td>Appenzello Esterno <td> <td>Appenzell dador <tr><th>BS <td>Basel-Stadt (Basel, Grad Basel ili Basel-grad)<td>Bâle-Ville <td>Basilea Città <td> <td>Basilea-Citad <tr><th>BL <td>Basel-Landschaft (Basel ili Basel-pokrajina)<td>Bâle-Campagne <td>Basilea Campagna <td> <td>Basilea-Champagna <tr><th>BE <td>Bern (Bernski kanton)<td>Berne <td>Berna <td> <td>Berna <tr><th>FR <td>Fribourg <td>Fribourg <td>Friburgo <td> <td>Friburg <tr><th>GE <td>Ženeva (Ženevski kanton) <td>Genève <td>Ginevra <td> <td>Genevra <tr><th>GL <td>Glarus <td>Glaris <td>Glarona <td> <td>Glaruna <tr><th>GR <td>Graubünden <td>Grisons <td>Grigioni <td> <td>Grischun <tr><th>JU <td>Jura <td>Jura <td>Giura <td> <td>Giura <tr><th>LU <td>Luzern <td>Lucerne <td>Lucerna <td> <td>Lucerna <tr><th>NE <td>Neuchâtel <td>Neuchâtel <td>Neuchâtel <td> <td>Neuchâtel <tr><th>NW <td>Nidwalden <td>Nidwald <td>Nidvaldo <td> <td>Sutsilvania <tr><th>OW <td>Obwalden <td>Obwald <td>Obvaldo <td> <td>Sursilvania <tr><th>SH <td>Schaffhausen <td>Schaffhouse <td>Sciaffusa <td> <td>Schaffusa <tr><th>SZ <td>Schwyz <td>Schwyz (ili Schwytz) <td>Svitto <td> <td>Sviz <tr><th>SO <td>Solothurn <td>Soleure <td>Soletta <td> <td>Soloturn <tr><th>SG <td>St. Gallen <td>Saint-Gall <td>San Gallo <td> <td>Son Gagl <tr><th>TG <td>Thurgau<td>Thurgovie <td>Turgovia <td> <td>Turgovia <tr><th>TI <td>Ticino <td>Tessin <td>Ticino <td> <td>Tessin <tr><th>UR <td>Uri <td>Uri <td>Uri <td> <td>Uri <tr><th>VS <td>Valais <td>Valais <td>Vallese <td> <td>Vallais <tr><th>VD <td>Vaud <td>Vaud <td>Vaud <td> <td>Vad <tr><th>ZG <td>Zug <td>Zoug <td>Zugo <td> <td>Zug <tr><th>ZH <td>Zürich <td>Zurich <td>Zurigo <td> <td>Turitg
Polukantoni
Tradicionalno se šest kantona smatra „polukantonima”. Ovaj izraz se danas ne smatra odgovarajućim jer ustav iz 1999. navodi 26 ravnopravnih kantona.
Tijekom povijesti se područje Unterwaldena uvijek nalazilo upravno podijeljeno u dva polukantona Obwalden i Nidwalden.
Ostala četiri polukantona nastala su podjelom prije postojećih kantona:
Kao posljedica Reformacije, kanton Appenzell podijeljen je u polukantone Innerrhoden i Ausserrhoden 1597. godine.
Kanton Basel podijeljen je u polukantone Basel-Stadt i Basel-Landschaft nakon pobune u baselskom kraju 1833. godine.
Ovi polukantoni imaju istu institucionalnu strukturu i ista prava i obveze kao i drugi kantoni, uz dvije iznimke. Ovi kantoni izabiru samo jednog predstavnika u švicarskom Vijeću kantona, dok drugi kantoni izabiru po dva. U referendumima, nije dovoljna samo nacionalna većina, veće je potreban i pristanak većine kantona. Rezultat njihovog kantonalnog izglasavanja računa se kao polovica glasova nekog drugog kantona, tako da zapravo u Švicarskoj postoji 23 kantonalna glasa.U dva kantona, Glarus i Appenzell Innerrhoden narod u Općini bira svoga predstavnika i odlučuje o svim pitanjima.
Povijesni razvoj
Švicarska Konfederacija savezima je stvarana stoljećima.
Prvobitna tri kantona su:
1291. - Uri, Schwyz, i polukantoni Obwalden i Nidwalden okupljeni pod zajedničkim imenom Unterwalden.
Konfederacija osam kantona :
1332. - Luzern 1351. - Zürich 1352. - Zug, Glarus 1353. - Bern
Konfederacija trinaest kantona:
1481. - Fribourg, Solothurn 1501. - Basel (podijeljen 1833. na dva polukantona, Basel-Stadt i Basel-Landschaft), Schaffhausen 1513. - Appenzell (zbog vjerskih razloga podijeljen 1597. na dva polukantona, Innerrhoden i Ausserrhoden)
Helvetska Republika (1798. – 1803.) - u kojoj su svi kantoni okupljeni u jedan jedinstveni entitet. Zbog nezadovoljstva građana, Napoleon je donio novi zakon kojim su vraćeni stari kantoni i uspostavljeni neki novi:
1803. - St. Gallen, Aargau, Graubünden, Thurgau, Ticino, Vaud
Moderna Švicarska :
1815. - Valais, Neuchâtel, Ženeva 1979. - Jura
Vanjske poveznice Švicarski kantoni na internetu Informacije o švicarskim kantonima