Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Zemljopis Naselja Drnjanska Podravina, odnosno općina i župa Drnje obuhvaća naselja Botovo, Drnje i Torčec i u makrogeografskom smislu ima vrlo povoljan tranzitni položaj na kontaktu Hrvatske i Mađarske. Za ovu općinu (i župu) važan je položaj u blizini grada Koprivnice koji ima znatni utjecaj na razvitak ovog područja u pozitivnom (utjecaj na gospodarski razvoj), ali i u negativnom smislu (smanjivanje broja stanovnika i centralnih funkcija).
Prometni položaj S obzirom na kontaktni položaj Hrvatske i Mađarske, drnjansko područje je imalo kroz povijest u makrogeografskom smislu vrlo povoljan tranzitni položaj. Taj položaj je sobom nosio brojne mogućnosti razvitka, ali dakako istovremeno u sebi krio rizike zastoja. Tranzitni značaj ovom području daju željeznička pruga koja povezuje Jadransko more i susjednu Mađarsku, tj. Rijeka – Zagreb – Koprivnica – Drnje – Botovo – Zakany – Budimpešta, koja je u ovom dijelu puštena u promet 1870. godine. U vrijeme otvaranja željezničke pruge sagrađena je željeznička postaja Drnje, a kasnije je otvorena i željeznička postaja Botovo.
Postoje realni izgledi da se od postaje Drnje, prema sjeveru, izgradi željeznička pruga do mosta preko rijeke Mure kod Kotoribe, čime bi se olakšala i skratila međunarodna željeznička veza Rijeka – Zagreb – Budimpešta, a time bi ovaj prostor dodatno dobio na važnosti. Prije dolaska autobusa (između dva svjetska rata) i automobila (nakon drugog svjetskog rata), željeznica se masovnije koristila za komuniciranje – prvenstveno s Koprivnicom, ali i u smjeru Botova, odnosno Mađarske. Također je vrlo važna međunarodna cesta Koprivnica – Drnje – Gola – Mađarska, čija je važnost povećana nakon otvaranja međunarodnog cestovnog prijelaza kod Gole 1982. godine.
Osim tranzitnog, ovaj prostor ima i križišni položaj jer tuda prolazi i regionalna cesta koja povezuje Međimurje preko Đelekovca i Torčeca s Drnjem i nastavlja se preko Sigeca i Hlebina do Novigrada Podravskog gdje se spaja na podravsku magistralu. Djelomično prometnu važnost povećava i cesta koja povezuje Đelekovec i jezero Šoderica, a spaja se na pravac Koprivnica – Drnje-Botovo – Mađarska. Za selo Torčec značaj ima lokalna cesta koja ga spaja s gradom Koprivnicom.
Prirodnozemljopisni elementi Svi prirodni elementi i procesi dolaze i djeluju kompleksno uzajamno jedni na druge, a međusobno su povezani. Geografski položaj uz geomorfološke značajke na širem području odražava se u klimi: u padalinama, temperaturnim odnosima i vjetrovima. Današnji odnosi rezultat su mlađeg razvoja, naročito iz pleistocena i starijeg holocena.
U današnjim prilikama ogledaju se posljedice tih procesa. Pleistocene tekućice kao i vrlo mlada tektonska aktivnost uz stalnu dominaciju fluvijalnih procesa djelovali su na geomorfološke karakteristike ovog kraja. Ranije je bilo naglašeno negativno djelovanje nereguliranih vodenih tokova i poplava za visokih vodostaja. U vegetacijskom pokrovu ovo su područje izvorno pokrivale šume, a danas je vegetacijski pokrov utjecajem čovjeka u cijelosti izmijenjen. U novije vrijeme je nužno veću pozornost posvetiti zaštiti čovjekova okoliša.
Stanovništvo Vitalne promjene na ovom su se prostoru zbile u nekoliko posljednjih desetljeća. One su gotovo posve rastočile tradicionalnu autarkičnu agrarnu strukturu. Formirani su novi odnosi u gospodarenju i načinu svakodnevnog života donoseći niz pozitivnih, ali i negativnih komponenti. Očito je da ove promjene ne možemo zaustaviti, ali usprkos snažnog procesa senilizacije stanovništva, ali i emigracije, u naseljima općine i župe Drnje još uvijek ima dovoljno snage da se elementi razvoja usmjere uspješnijim i stabilnijim putem, a u suvremenim odnosima su posebno izraženi procesi: deagrarizacija i industrijalizacija.
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Drnje imala je 1863 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:
Botovo – 272 Drnje – 970 Torčec – 621
Uprava Predsjednik općinskog vijeća je Goran Kolarek. Potpredsjednica je Tajana Perošić.
Općinsko vijeće sastoji se od sljedećih članova: Dejan Šomoci (grupa birača) Matija Dolenec (grupa birača) Mirko Jukić (grupa birača) Valentina Matijašić (grupa birača) Marija Sataić (grupa birača) Tomislav Babić (SDP) Ana Šimunić (HSS)
Povijest
Osnovni podaci Razvoj naseljenosti na ovom prostoru počinje u neolitu (mlađem kamenom dobu), a nastavlja se preko antike i srednjovjekovlja do novog vijeka i današnjih dana. Pri tome možemo pratiti brojne kontinuitete, ali i diskontinuitete.
Krajem srednjovjekovlja je Torčec bio u sastavu Rasinjskog vlastelinstva, a Drnje je bilo dio Koprivničko-đurđevačko-prodavićkog vlastelinstva. To i ne bi bilo toliko važno za istaknuti da se kasnije nije odrazilo na promjene društvenog razvitka i razilaženja ovog prostora u dva relativno raznolika procesa stvaranja društvenih struktura. Rasinjsko je vlastelinstvo zadržalo kontinuitet do sredine 19. stoljeća.
Jedno vrijeme je iz njenog sastava izdvojeno novo Kuzminsko vlastelinstvo koje je kroz neko vrijeme vraćeno u sastav matičnog vlastelinstva. Tamo je došlo da razvoja kasnofeudalnih struktura. Stanovnici Torčeca i novoosnovanog Botova su imali slobodnjački status na vlastelinstvu kao banderijalci, a njihov položaj se ponešto razlikovao od ostalih zavisnih seljaka. Na drugoj strani Koprivničko-đurđevačko-prodavičko vlastelinstvo je pripavši vladaru postalo jedan od zametaka Vojne krajine, pa je Drnje koje je bilo u njegovom sastavu dijelilo sudbinu vlastelinstva.
Jedno od najtežih razdoblja za ovaj prostor i ovdašnje stanovnike je period 16. i 17. stoljeća kada dolazi do brojnih negativnih društvenih i demografskih promjena te migracijskih valova izazvanih osmanlijskim prodorima. U Drnju je bila organizirana protuosmanlijska utvrda (sastavni dio Vojne krajine) koja je osiguravala kontinuitet naseljenosti i jezgru relativno sigurnijeg područja. Čitav kraj je proživljavao pozitivne i negativne utjecaje tromeđe Osmanskog Carstva, Vojne krajine i civilnog dijela Hrvatske u sastavu Habsburške Monarhije. To je bio prostor vrlo žive komunikacije gdje su se ispreplitala tri smjera utjecaja na ovdašnje stanovništvo i prostor.
U 18. stoljeću dolazi do gospodarskog i demografskog uspona prvenstveno Drnja, a pomalo Torčeca i nešto manje Botova. Pri tome su presudnu ulogu imali utjecaji prirodne okoline, osobito rijeke Drave koja je bila glavna komunikacijska osnova i jedan od temelja za razvoj ovog područja. Drava je imala i presudnu negativnu ulogu.
Tijekom 20-tih godina 19. stoljeće njezin je utjecaj bio toliki da je jedan veliki dio stanovništva Drnja (ali i Botova) morao biti iseljen (najviše u Prekodravlje – u novoosnovana sela Gola i Gotalovo, ali i u susjedana sela u okolici Drnja). Drnje je izgubilo čitav niz centralnih funkcija (vojne, upravne, prosvjetne, gospodarske itd.) koje najviše preuzimaju susjedni Peteranec i Koprivnica.
Proces stagnacije se odrazio ne samo na društvene, demografske i gospodarske promjene nego i na svakodnevni život stanovništva. Do oporavka je došlo tek pred kraj 19. i početkom 20. stoljeća. U društvenom razvoju je prostor Drnjanske Podravine izjednačen tek nakon razvojačenja Vojne krajine 1871. godine.
Godine 1898. je utemeljena općina Drnje (izdvajanjem iz sastava općine Peteranec), a nakon priključivanja Torčeca i Botova (prije u sastavu općine Đelekovec) početkom 20. stoljeća čitav prostor današnje općine i župe Drnje ima približno ujednačen razvitak kroz prvi svjetski rat i međuratni period. U razdoblju između dva svjetska rata Drnje je spadalo u najnaprednija naselja Podravine. Nakon drugog svjetskog naselja općine djelomično stagniraju u razvoju. Općina Drnje je pripojena općini Koprivnica 1963., a obnovljena je 1993. godine.
Značajnu ulogu na razvoj ovog kraja je imalo prosvjetno djelovanje, koje u Drnju ima kontinuitet od prve polovice 17. stoljeća. U drnjanskoj školi je nastala znamenita Drnjanska pjesmarica iz 1687. godine. Školstvo je imalo veliku ulogu kroz opismenjavanje stanovništva, a kroz njegov sustav su u sela prodirale brojne inovacije koje su imale jednu od ključnih ulog u procesu modernizacije pogotovo od druge polovice 19. stoljeća do današnjice.
U prvoj polovici 17. stoljeća je obnovljena župa Drnje, jedna od najvećih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. U selima Torčec, Sigetec i Peteranec su u prvoj polovici 17. stoljeća postojale kapele, a od 1671. godine izgrađena je i kapela u Hlebinama. Te kapele su bile u sastavu župe Drnje do 1789. godine kada dolazi do osnivanja novih župa u Sigecu i Hlebinama, te obnove župe u Peterancu. Kasnije se iz sastava župe Drnje izdvaja selo Gola u kojem je utemeljena nova župa.
Drnje i Vojna krajina
Drnjanska utvrda za obranu od Osmanlija se, koliko je za sada poznato, prvi puta spominje 1572. godine, a na njezinom čelu je bio vojvoda. To se vidi iz spisa kojima su štajerski staleži tražili da se iz Koprivnice ukloni zapovjednik Ivan Globitzer, a vojvode iz Drnja i Ludbrega su molili da im se oprosti što su slušali spomenutog zapovjednika. Drnje je 1576. godine zajedno s Đurđevcom, Prodavićom (Virjem), Novigradom i Đelekovcem spadalo pod zapovjedništvo kapetanije i generalata u Koprivnici.
Drnjanska utvrda je godinu dana kasnije (1577. ) imala 50 haramija ili hrvatskih vojnika, a tražilo se povećanje vojne posade za još 20 njemačkih vojnika. Kasnije je došlo 11 njemačkih vojnika, ali je smanjen broj haramija. Iste godine je vršen pregled granice s Osmanskim Carstvom te su u izvješću o stanju utvrda predložene novčane potrebe za daljnje radove. Između ostaloga, za popravak je predložio 16000 forinti za popravak utvrda: Remetinec, Rasinja, Ludbreg, Novigrad, Drnje i još jedan kaštel između Koprivnice i Topolovca.
Drnje je, prema dokumentima Sabora u Brucku na Muri održanog 1578. godine, bila mala utvrdica, zapravo straža odnosno čardak, koji je trebalo popraviti i ojačati mu sigurnost dogradnjom grabe i palisade. Za taj je posao bio određen iznos od 500 forinti, s tim da su slavonski staleži morali osigurati besplatnu radnu snagu.
U svezi s Drnjem i utvrdama Sv. Petru, Sv. Jurju (kod Križevaca), Sv. Ivanu, Đelekovcu, Novigradu te u Apatovcu i Gofnicu, bilo je potrebno odmah utvrditi broj vojnika i straža, kako bi se nakon dovršene izgradnje nekih već započetih ili novih utvrda mogla načiniti nova preraspodjela vojnih snaga. Iste godine (1578.) je određena nova upravna struktura Slavonske vojne krajine. Prema njoj su Koprivničkoj kapetaniji bile podređene utvrde: Đelekovec, Novigrad Podravski, Đurđevac, Zrinski Topolovac, Cirkvena, Apatovac, Ludbreg i Drnje.
Kasnije je nastao problem jer je 600 Turaka iz Brežnice, Bobovca i Barče 17. kolovoza 1578. prešlo s brodovima preko Drave te su napali i spalili utvrdu Drnje, koja im je svakako smetala.
Utvrda Drnje je poslije paljenja 1578. godine bila u lošem stanju, a to se vidi kada je nadvojvoda Karlo u lipnju 1580. godine poslao povjerenstvo koje je imalo zadatak utvrditi stanje i potrebe krajiških utvrda. Povjerenstvo je svoj posao započelo u Koprivnici i u utvrdama koje su bile podređene koprivničkom kapetanu. Povjerenstvo se bavilo i utvrdom Drnje koja se nalazila na vrlo nepovoljnom položaju jer su joj prijetili visoki vodostaji rijeke Drave i potoka Rasinje (Glibokog). Na istom položaju nije bilo moguće graditi drugu utvrdu, a povjerenstvo je zaključilo da je bolji položaj preko potoka jer je bio viši i sigurniji od plavljenja, a i strateški povoljniji.