Milkut odnosno Miljkut (mađ. Mélykút)Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994. je veliko selo (mađ. nagyközség) u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 123,5 km četvornih.
Zemljopisni položaj Nalazi se u regiji Južnom Alföldu, na 46°12'40" sjeverne zemljopisne širine i 19°23'13", 11 km sjeverno od Aljmaša, sjeveroistočno od Tataze (5 km) i Matevića (6 km).
Upravna organizacija Upravno pripada jankovačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6449.
Upravno mu pripadaju Vinac (mađ. Öregmajor) koji je u "unutarnjem krugu" te vanjska naselja Tanyák (Kurjačara, mađ. Jankamajor, Jankamajor tanya).Mađarski statistički ured
Promet Miljkut se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.
Stanovništvo U Miljkutu živi 5.775 stanovnika (2005.)
Stanovnici su Mađari.
1572. godine kameralni popis je zabilježio da u Miljkutu žive bunjevački Hrvati.Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, 1941.
Izvori bilježe da su se Bunjevci, bježeći od turske osvete i bijesa nakon gubitka Budima 1686. godine, skrivali "ludoškim ritovima" i po "zemunicama u Bajmoku i Miljkutu".
Kultura U Miljkutu je bio štovan sveti Urban, kome je podignut i kip.Zvonik, br. 163 Zaštitnik vinograda: Sveti Urban I. - Zaštitnik vinograda
Izvori bilježe da je u subotičkom samostanu sv. Mihovila 1753. godine djelovalo pet "dalmatinskih propovjednika", jer su franjevci do tada upravljali sa šest područnih crkava, a među njima je bila i crkva u Miljkutu; ostalih pet crkava je u Aljmašu (Bačaljmašu), Jankovcu, Topoli, Senti i Kanjiži, (sveukupno 14 župa).Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda - Subotica Samostan sv. Mihovila - Matična kuća
Izvori
Vanjske poveznice Miljkut na fallingrain.com
Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji