Bizovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis

Površina: 85,65 km2 Poljoprivredne površine: 6385 ha Šumske površine: 1451 ha

Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od Osijeka, devet kilometara južno od Valpova na podravskom cestovno-željezničkom prometnom pravcu Zagreb – Našice – Osijek te je povezan s međunarodnim prometnim pravcima prema Srednjoj Europi i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu Republike Hrvatske, kroz susjednu BiH dalje prema Jadranu i istoku.

Općinska naselja

Bizovac Brođanci Cerovac Cret Bizovački Habjanovci Novaki Bizovački Samatovci Selci

Stanovništvo

Broj stanovnika (popis 2021.): 3733

Po popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Bizovac imala je 3733 stanovnika, dok je naselje Bizovac imalo 1713 stanovnika.

Nacionalni sastav (2001.)

Hrvati – 4853 (97,47) Srbi – 62 (1,25) Mađari – 9 (0,18) Slovaci – 8 (0,16) Bošnjaci – 6 (0,12) Nijemci – 4 Slovenci – 3 Crnogorci – 2 Austrijanci – 1 Rumunji – 1 ostali – 1 neopredijeljeni – 26 (0,52) nepoznato – 3

Uprava

Načelnik: Srećko Vuković Predsjednik Općinskog vijeća: Milan Kranjčević

Povijest

U pisanim dokumentima spominje se da je 1333. godine Bizovac zajedno s Ladimirevcima imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu. Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Požeškog sanđaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju između 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara. U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se održala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković.

Tijekom 20. stoljeća na prostor Bizovca doseljavali su se ljudi iz nekad siromašnijih krajeva: Like, Dalmacije, BiH i Hrvatskog zagorja u potrazi "trbuhom za kruhom" i plodnom slavonskom zemljom, Dolazeći na ove prostore sa sobom su donosili i folklor i običaje svoga kraja, stvarajući tako zajedno sa starosjediocima, neprocjenjivo multikulturno blago bizovačkog kraja. Između ostalih, do danas žive na ovom prostoru obitelji s prezimenima: Nikšić, Majetić, Bobinac, Rukavina, Lovrinčević, Andabak, Baković, Vrdoljak, Kardum, Jazvo, Jureta, Kordić, Šincek, Čutek i dr.

Župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste izgrađena je 1802. godine u skromnom barokno-klasicističkom stilu. Crkveni god slavi se 21. rujna. U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke grofovske obitelji Normann-Prandau, građen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preuređen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgrađen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine.

Nogometni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo, koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ženskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajući na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu.

Tijekom Domovinskog rata, 7. studenog 1991. zrakoplovi JNA su, bez ikakva povoda, oko podneva raketirali Bizovac, točnije Bizovačke toplice, robnu kuću u središtu mjesta i više obiteljskih kuća u Kolodvorskoj ulici. U ovom terorističkom napadu, za koji do danas nitko nije odgovarao, poginulo je 9, a ranjeno 24 mještana. Među poginulima bio je i jedanaestogodišnji dječak.

Zbog blizine grada Osijeka, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode Bizovac postaje privlačan za život mnogima.

Gospodarstvo

Bizovačke toplice – lječilišni i turistički kompleks Zona malog gospodarstva – Sajmište

Poznate osobe

Stjepan Glavaš, kemičar Bratoljub Klaić, jezikoslovac, kroatist i prevoditelj Antun Ulrich, galerist

Spomenici i znamenitosti

Kurija Pradanu-Normann Župna crkva Sv. Mateja Bizovačke toplice – izvori Panonskog mora

Obrazovanje

Dječji vrtić Maslačak Osnovna škola "Bratoljub Klaić" Dobrovoljno vatrogasno društvo Bizovac Naselje je od ponovnog uvođenja vojnog roka u Hrvatskoj 2025. određeno za mjesto služenja civilnog roka u civilnoj službi.

Kultura

mini|270px|Nikola Nino Vranić: Djeca u narodnoj nošnji

U mjestu dejuluje kulturno-umjetničko društvo "Bizovac", koje nastavlja tradiciju starijeg matičnog društva "Seljačka sloga" osnovanog 1968. godine.

Sport

NK BSK Termia Bizovac

Izvori

Vanjske poveznice

Službena stranica Općine Bizovac Turistička zajednica Općine Bizovac

Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji Kategorija:Valpovački leksikon