Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije Cetine ili mlađe Cetinske krajine između zapadnih padina planine Kamešnice i srednjeg toka rijeke Cetine. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku. Općina u dokumentima nosi i naziv Otok Dalmatinski. Prema prijedlogu njenih stanovnika, trebala bi se zvati Otok na Cetini.

Općinska naselja U sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006.), to su: Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičić.

Zemljopisni položaj S područjem grada Trilja Općina na jugoistoku graniči rijekama Cetinom i Rudom, Petrovim kukama (510 m), Kurlanima, Škripušom (1004 m) i Ravnom glavom (1094 m). Hrbtom Kamešnice do Glavaša (1308 m) prati hrvatsku državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Na sjeveru i zapadu lukom oko Gljevačkog polja, povijesnom trasom Han - Bili Brig i rijekama Cetinom i Kosincem graniči s područjem grada Sinja s kojim dijeli i srednji tok rijeke Cetine.

Općina se sastoji od šest naselja smještenih u geografskoj zadanosti reljefa Cetinske krajine: Gala, Otok i Udovičić vodoravno prate tok rijeke Cetine, Ovrlja i Ruda orijentirani su prema svojim istoimenim pritocima, a jedino se Korita, relikt nekadašnjeg života na Kamešnici, položajem izdvajaju kao krševito mjesto u njedrima velike planine.

Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne submediteranske klime. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.

Promet Od Splita je udaljen pola sata udobne vožnje, a do prvog uključenja na autocestu ili brzu cestu oko 15 minuta. Izgradnjom sinjske zaobilaznice trasa će prolaziti blizu Otoka pa će Otok biti još bolje povezan.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Otok ima 5474 Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011. stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,62 %, Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011. a po vjerskom opredijeljenju većinu od 99,31 % čine pripadnici katoličke vjere. Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.

Popis 2001. Općina Otok jedina je od šest jedinica lokalne samouprave proizašlih iz bivše općine Sinj koja prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilježi rast stalnoga stanovništva u odnosu na desetljeće ranije. Tako je na području šest naselja u sastavu Općine Otok (Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičići) u travnju 2001. obitavalo 5782 stalnih stanovnika, dok je u popisu 1991. zabilježeno njih 5428. Posebno je značajan podatak da uzrok porastu stanovništva nije u doseljenju novih stanovnika, nego većem broju rođenih od umrlih, čime se Općina Otok svrstava u red onih malobrojnih općina ili gradova u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u Općini je Otok 1991. godine živjelo 6574 žitelja (69,2 st/km2): u Otoku 3431, Rudi 1368, Gali 1087, Udovičićima 462, Ovrlji 222 i Koritima 4 stanovnika. Hrvatima se izjasnilo preko 98 %, Srbima 0,07 %, a pod "ostale" se svrstalo 1,32 %. (Napomena: U ovom drugom dijelu teksta "žitelji" su ukupno popisani broj stanovnika, a ne stalni stanovnici, što je bitna razlika).

Povijest Prvi tragovi života na području današnje općine Otok sežu u daleku prošlost, u prapovijesno doba (srednje brončano doba), oko 1500. godine prije Krista.

Gospodarstvo HE "Orlovac" u Rudi Ribogojilište Ruda

U otočkoj općini je mnogo poznatih izletišta kao Ruda, Krenica, Korita i dr. uređena i prilagođena potrebama seoskog turizma, odnosno gostima. Tik uz županijsku cestu ka Sinju kod Otoka, uz izvor čiste vode, uređeno je odmorište gdje su postavljeni stolovi i klupe. Predviđene su turističke zone uz rijeke Cetinu i Rudu, rekreacijsko-turistička zona u Malim Koritima na južnim obroncima Kamešnice poviše Sinjskog polja, gdje je i izvorište zdrave pitke vode na tisuću metara nad morem. Ruda je odredište ribiča i sjedište ribogojilišta. Planira se izgradnja punionice vode. Općina Otok kolijevka je kvalitetnog domaćeg sira, ribe, mesa, povrća i dr. Izgradnja pogona za preradu povrća u Otoku pokrenuta je još prije nekoliko desetljeća. To je trebao biti pogon koji bi zaposlio oko 500 radnika te potaknuo kooperacijske odnose OPG-ova. Mještani Otoka i susjednih naselja, a na privremenom radu u inozemstvu, nudili su besplatno zemljište te oko milijuna tadašnjih njemačkih maraka.Agroklub Proizvodnja zdrave hrane u Zagori 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.

Znamenitosti

Svaki zavičaj nudi svoja reprezentativna mjesta življenja koja se mogu svrstati pod rubriku "zanimljivosti". Općina Otok u Cetinskoj krajini vidi svoje zanimljivosti prvenstveno u gradinama, gomilama, stećcima, grobljima, kapelama, crkvama, marginalnim i razrušenim utvrdama, starim kamenim kućama, potleušicama, stajama i mlinicama, kilometarskom suhozidu te, konačno, u živopisnoj rijeci Cetini s mnoštvom izvora, bunara i riječnih otoka. Ta "baština" traje tijekom cijele povijesti Cetinjana i njihova zavičaja.

crkva sv. Luke u Otoku crkva Bezgrješnog Začeća BDM u Otoku Župna crkva Svih Svetih u Gali (župa Gala-Gljev) crkva sv. Martina u Rudi crkva sv. Roka u Udovičićima otok Gacko na Cetini otok Dugiš na Cetini otok Čanj na Cetini Mirine u Otoku (arh. lokalitet, 6. st.) Grepčine u Udovičićima (nekropola) Bilokapića gradina u Udovičićima Roknjača u Otoku Krenica u Gali Kosinac u Gali (vodoopskrbni sustav) bazilika u Otoku

Poznate osobe Jozo Bašić, akademski kipar Andrija Bilokapić, franjevac i aktivist Šimun Bilokapić, franjevac, profesor i znanstvenik Jure Bitunjac, političar Ivan Bošković, profesor i znanstvenik Stipe Botica, profesor i znanstvenik Ivan Botica, profesor i znanstvenik Luka Brčić, političar Luka Erceg, hrvatski branitelj Ivan Grgat, akademski slikar Ivan Grgat, košarkaš Stipica Grgat, franjevac, glazbenik Ivo Jagnjić, pjevač grupe Dalmatino Dragutin Kamber, dijecezanski svećenik i hrv. pisac Ivan Katić, dijecezanski svećenik i karizmatik Zorica Kondža, estradna umjetnica Miro Laco, vojnik i političar Katarina Maglica, dominikanka Dušan Moro, franjevac, profesor i znanstvenik Mišo Munivrana, političar i diplomat Mirko Norac, general-bojnik HV-a Nenad Mikulić, akademski slikar Ivan Pavić, profesor i znanstvenik Stjepan Pupić Bakrač, franjevac, profesor i znanstvenik Ante Samardžić, bojnik HV-a i znanstvenik Stipan Tadić, znanstvenik Ante Nadomir Tadić Šutra, hrvatski pjesnik Mirta Škopljanac Mačina, časna sestra i glazbenik Luka Tomašević, franjevac, profesor i znanstvenik Dušan Viro, političar Branimir Vugdelija, glazbenik Ignacije Vugdelija, svećenik i intelektualac Marijan Vugdelija, franjevac, profesor i znanstvenik

Obrazovanje Osnovna škola "Kamešnica" (os-kamesnica-otok.skole.hr) Područna škola Ruda Područna škola Udovičići Glazbena škola "Jakov Gotovac" Sinj, Područna škola "fra Anđelko Milanović-Litre" Otok

Kultura KUD "Kamešnica" Otok KUD "Krenica" Gala Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela - maškare po selima i zaseocima općine Otok s višestoljetnom tradicijom Udruga reraša i guslara - URIG Otok

Šport i rekreacija Boćarski klub Otok NK OSK Otok MNK Torcida Otok Hrvatsko planinarsko društvo "Kamešnica" Otok Lovačka udruga "Jarebica" Otok Športsko-ribolovna udruga "Didovina" Otok Kamešnica cycling team - Otok

Izvori

Vanjske poveznice Župa sv. Luke Evanđelista u Otoku Službena stranica općine Otok Glas Zagore Glasnik Sinja i cetinskog kraja

Kategorija:Otok (Splitsko-dalmatinska županija)