Bošnjačko-hrvatski sukob u Zenici i Žepču bio je mjesni dio bošnjačko-hrvatskoga sukoba u ratu u Bosni i Hercegovini, vođen tijekom 1993. na području Zenice, Žepča i okolnih sela. Sukob su obilježili slom hrvatskih položaja u Zenici, otvorene borbe za Žepče, zatočenja civila i ratnih zarobljenika te ratni zločini nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom.
Područje Zenice i Žepča bilo je važno zbog cestovnih i željezničkih veza kroz središnju Bosnu te zbog dodira prostora pod nadzorom ARBiH, HVO-a i VRS-a. Tijekom 1993. raspad dotadašnjega hrvatsko-bošnjačkog savezništva doveo je do niza lokalnih sukoba, pri čemu su Zenica i Žepče postali jedna od glavnih točaka prijepora u zeničkoj regiji.
Zenica Pozadina Napetosti između HVO-a i ARBiH na području općine Zenica pojačale su se početkom 1993. godine. Dana 24. siječnja izdano je zajedničko priopćenje općinskoga stožera obrane Zenica i Glavnoga stožera HVO-a Zenica o nastojanju da se sukob ne proširi, ali je već 25. siječnja došlo do oružanih incidenata, nakon čega je ARBiH posjela crtu obrane Merdani – Dusina.
Jedinice ARBiH napale su Dusinu 26. siječnja 1993. U selu su toga dana ubijena četvorica razoružanih pripadnika HVO-a i jedan civil, nakon što su prethodno bili izdvojeni iz skupine zarobljenih osoba hrvatske nacionalnosti i jednoga civila srpske nacionalnosti.
Travanjski sukobi Sredinom travnja 1993. sukob je prerastao u otvorene borbe na širem području Zenice. U presudi u predmetu Kordić i Čerkez ICTY naveo je da je 15. travnja u Zenici otet zapovjednik zeničke brigade HVO-a Živko Totić, pri čemu su ubijena njegova četvorica pratitelja i jedan prolaznik bošnjačke nacionalnosti.
Nakon toga došlo je do otvorenih borbi između ARBiH i HVO-a na području grada i okolnih sela. U proljeće i ljeto 1993. ARBiH je slomila mjesne snage HVO-a i učvrstila nadzor nad Zenicom i većim dijelom općine.
Zatočenja i zločini U Zenici je početkom 1993. u zgradi Muzičke škole najprije bio ustrojen vojni zatvor, a od 26. siječnja ondje je djelovao i neslužbeni zatočenički objekt za civile srpske i hrvatske nacionalnosti te za ratne zarobljenike.
U predmetu Hadžihasanović i Kubura ICTY je utvrdio da je u Muzičkoj školi u Zenici od približno 26. siječnja do 31. listopada 1993. počinjeno okrutno postupanje prema zatočenicima. U sažetku presude navodi se da je Enver Hadžihasanović proglašen krivim jer nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi ili kazni takvo postupanje, dok za ubojstvo Joze Maračića u toj zgradi nije proglašen krivim.
Borbe i zatočenja u Zenici prouzročili su raseljavanje dijela hrvatskoga stanovništva i učvrstili vojni nadzor ARBiH nad gradom i njegovom okolicom. Ujedinjeni narodi i humanitarne organizacije poslije su Zenicu navodili među područjima s velikim brojem raseljenih osoba i s osjetljivim pitanjem manjinskoga povratka.
Žepče Pozadina Područje Žepča bilo je u 1993. važno zbog cestovnoga pravca dolinom Bosne i zbog veze između Maglaja, Tešnja, Zavidovića i središnje Bosne. Na tom su prostoru istodobno postojale bojišnice prema VRS-u i duboke napetosti između HVO-a i ARBiH.
U proljeće 1993. prostor Žepča bio je dodatno opterećen prekidom cestovne veze prema Zenici, što je mjesne hrvatske snage gurnulo prema taktičkoj suradnji s VRS-om radi održavanja veza prema sjeveru. U istome je razdoblju UNPROFOR bilježio rast napetosti na području Žepča i Maglaja.
Bitka za Žepče Otvorene borbe između HVO-a i ARBiH na području Žepča izbile su 24. lipnja 1993. godine. Prema vojnoj studiji Charlesa R. Shradera, napad na Žepče izveden je snagama više brigada ARBiH iz pravca Zenice i Kakanja, uz prethodne pokrete postrojba izvan mjesnoga žepačkoga područja. Istodobno je britanski bataljun UNPROFOR-a zabilježio borbe, dim nad gradom i minobacačku vatru s istočnoga dijela grada, a nakon početka sukoba procijenio je da je vjerojatnije kako je za izbijanje borbi odgovorna strana ARBiH.
U prvim danima bitke snage ARBiH zaposjele su vrhove zapadno, južno i istočno od Žepča te su grad držale pod minobacačkom i topničkom vatrom. Unutar samoga grada razvile su se teške ulične borbe. Do 27. lipnja stanje je bilo neodlučeno, ali je HVO postupno stekao nadmoć u središtu grada i počeo potiskivati mjesne snage ARBiH prema južnoj obali rijeke Bosne, u prostoru Papratnice.
Bitka je završila 30. lipnja 1993. porazom mjesnih snaga ARBiH u Žepču. Shrader navodi da su toga dana kapitulirale 305. i 319. brigada ARBiH, nakon čega je HVO preuzeo nadzor nad većim dijelom grada i zapadne obale Bosne. Los Angeles Times izvijestio je 3. srpnja 1993. da su združene srpske i hrvatske snage svladale Žepče te time otvorile prijetnju prema Zenici i prostoru Tešanja i Maglaja.
Nakon 30. lipnja pojedine skupine ARBiH zadržale su se istočno od grada i preko rijeke, osobito na pravcu Zenica – Žepče, ali je izravna ugroza samoga grada postupno smanjena. Prema Shraderu, HVO je tek u rujnu 1993. dodatno potisnuo preostale položaje ARBiH od obale prema pravcu Zenice i Kaknja.
Ratni zločini i zatočenja Sudski utvrđene činjenice sažete na portalu Detektor na temelju presude u predmetu Kordić i Čerkez navode da je tijekom napada 24. lipnja 1993. Žepče bilo teško granatirano, da su sve četiri džamije u gradu bile razorene te da je velik dio grada bio uništen ili zapaljen.
Isti izvor navodi da su nakon pada grada pod nadzor HVO-a objekti Nova trgovina i Silos služili kao zatočenički objekti za bošnjačko stanovništvo, a dio zatočenih muškaraca bio je odvojen od žena i djece i premješten u školu u lošim uvjetima.
Za zločine nad hrvatskim civilima u mjestu Kiseljak kod Žepča Sud Bosne i Hercegovine krajem 2025. potvrdio je optužnicu protiv Mirsada Šestića. Prema optužnici, tereti ga se da je 16. kolovoza 1993. kao zapovjednik 2. bataljuna 303. brdske brigade ARBiH naredio napad na selo Kiseljak, pri čemu je ubijeno šest civila hrvatske nacionalnosti, a dio civila bio je zatvoren i uporabljen kao živi štit.
Posljedice Ishod lipanjske bitke značio je vojni poraz ARBiH u samome Žepču i učvršćenje žepačke enklave pod nadzorom HVO-a. Ujedno su borbe prouzročile velika razaranja grada, raseljavanje stanovništva i novu mrežu zatočeničkih objekata.
Vidi također Bošnjačko-hrvatski sukob Zenica Žepče Dusina (Zenica, BiH)
Izvori
Literatura
Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob Kategorija:Zenica u Ratu u Bosni i Hercegovini Kategorija:Žepče u Ratu u Bosni i Hercegovini