Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Općinska naselja Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz 2006. godine).
Zemljopis Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje Dalmacije, kao i područje neposrednog zaleđa.
Smještena je između područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selca.
Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali Vrulja, čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.
Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.
Stanovništvo Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Zadvarje ima 289 Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011. stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,31 %, Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011. a po vjerskom opredijeljenju većinu od 96,19 % čine pripadnici katoličke vjere. Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
U 1991. povećano za dio područja naselja Katunâ, općina Šestanovac, u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju Žeževici, općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.
Većinsko stanovništvo ove općine su Hrvati (97 %).
Povijest Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka. Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg Stipan Vukčić-Kosača. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je zadvarska tvrđava u današnjem obliku. Poljički statut iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio ničija zemlja, premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor Radobilje bio ničija zemlja. Sa zadvarske tvrđave i još nekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez podgrađa s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).Ivan Alduk: Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020. Zadvarje (tada Duare) je tijekom 17. stoljeća bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).Grga Novak - Povijest Dalmacije Na blagdan sv. Bartula (24. kolovoza) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u bitci nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon čega su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu osmansku opsadu.
Uprava Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od 2004. godine Branko Krnić, iz redova Hrvatske demokratske zajednice."Branko Krnić novi načelnik", Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.
Gospodarstvo U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali vinovu lozu, krumpir, blitvu i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.
Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od autoceste A1. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.
Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u turističkoj sezoni."Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu", Vjesnik, 30. srpnja 2008.
Zadvarje je poznato po stočnom sajmu koji se održava svakog utorka, a 24. i 25. kolovoza se slavi zaštitnik Zadvarja, Sveti Bartul. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam 12. i 13. lipnja, uoči i na blagdan Svetog Ante.
Kultura Zadvarski šušur, ljetna kulturno-zabavna manifestacija. U programu su dramske predstave, prikazivanja filmova, izložbe fotografija, predstavljanja knjiga, Zadvarska noć, koncerti, klapski susret Zadvarju, gradu na kamenu.D.D.: “ZADVARJU, GRADU NA KAMENU” Druga smotra klapa održat će se 7. srpnja kao uvod u 8. Zadvarski šušur Dalmacija danas. 27. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.
U Zadvarju djeluje Ženska klapa »Kostela«.
Poznate osobe Mladen Bajić, hrvatski pravnik, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnice Tedi Spalato, hrvatski glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice Ante Čizmić, hrvatski neuropsihijatar Ivan Čizmić, hrvatski povjesničar Ivo Čizmić, hrvatski automobilist Branko Kovačević, hrvatski slikar Frane Krnić, hrvatski diplomat Marijo Krnić, hrvatski glazbenik Danijel Marušić, hrvatski redatelj Lovre Pejković, bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka RH te predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice Ivo Pervan, hrvatski fotograf Miro Radalj, hrvatski književnik Ivica Šodan, hrvatski književnik
Spomenici i znamenitosti Kulturnopovijesna cjelina Zadvarje Utvrda Zadvarje i arheološko nalazište Crkva sv. Ante, sagrađena u drugoj polovici 18. stoljeća na mjestu ranije Hidroelektrana Kraljevac, prva hidroelektrana na rijeci Cetini, izgrađena 1912. godine, čime je Zadvarje dobilo struju prije Splita.
Izvori
Vanjske poveznice Općina Zadvarje Grad Sinj - Galerija slika - CETINSKE LEGENDE (utvrde)/7. ZADVARJE