Santovo (mađ. Hercegszántó)Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005. je selo u južnoj Mađarskoj.
Upravna organizacija Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno joj pripadaju sela Budžak, Debrina, Karapandža, Klágya, Mezőtanya i još neki.Mađarski statistički ured
Poštanski broj je 6525.
U Santovu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj.
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Santovo ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Stipan Balatinac.ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
Zemljopis Nalazi se na 45°57' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine.
Zauzima površinu od 68,55 km2.
Stanovništvo
U Santovu živi 2329 stanovnika (stanje 2005.). Stanovnici su Mađari, Hrvati i Srbi. Santovski su Srbi potomci Hrvata koji su u jednoj demonstrativnoj akciji krajem 19. st. prešli na pravoslavlje, prosvjedujući zbog mađarizatorske politike mađarskih crkvenih (katoličkih) vlasti. Po ondašnjim je zakonima postojala vjerska autonomija, u katoličkom je vrhu vladala promađarska struja, dok kod pravoslavnih mađarizatori nisu mogli ništa. Prevođenje na pravoslavlje izveli su srpski pravoslavni svećenici. Tada su mađarske crkvene vlasti stale izbacivati temeljem kojekakvih smiješnih izlika hrvatski jezik iz uporabe u katoličkom bogoslužju po katoličkim župama("stanovnici ionako znaju mađarski"). U Santovu su se odlučili na ovaj prosvjedni korak. Kad se pročulo za to i koliki je opseg toga, mađarske su se crkvene vlasti uzbunile i brzo su povukle odluku. Dio Hrvata vratio se katoličanstvu, a dio je ostao pravoslavnim. Ova tragična vjerska podijeljenost rodbine bila je poslije temama pjesama tamošnjih hrvatskih pjesnika.
Santovski Hrvati pripadaju skupini Šokaca.Hrvatski glasnik Hrvatska kulturna večer u Kečkemetu, 24. svibnja 2007. 2. veljače održavaju svoju manifestaciju Marindanski bal.Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
Kultura U Santovu se nalazi marijansko svetište Vodica, u kojem je na Malu Gospu 2012. bilo VI. državno hodočašće Hrvata u MađarskojObavijest o VI. državnom hodočašću Hrvata u Mađarskoj , Hrvatski glasnik, Budimpešta, 23. kolovoza 2012., str. 8
Poznate osobe Flórián Albert, poznati mađarski nogometaš, po majci šokački HrvatHrvatski glasnik br.33/2007. Počasni građanin Santova, 16. kolovoza 2007., str. 5 Gusztáv Kondor János Szurcsik Mišo Jelić, hrvatski književnik, odvjetnik, pripovjedač, pjesnik Stipan Blažetin, hrvatski pjesnik i dramatik, nastavnik Marko Dekić, hrvatski književnik Ljubinko Galić, srpski književnik i svećenik Vojislav Galić, srpski pjesnik Radovan Jelašić, srpski ekonomist, guverner Narodne Banke Srbije Grgo Andrin, hrvatski pjesnik i pripovjedač, župnik, dekan Brnja Andrin, hrvatski pjesnik, učitelj Marko Fucin, hrvatski pjesnik i novelist, učitelj Marin Pejin, hrvatski pučki pjesnik Matija Prodan, hrvatski pučki pjesnik Joza Blažev, hrvatski pučki pjesnik Marko Dekić Bodoljaš, hrvatski pjesnik Marin Mandić, hrv. političar, znanstvenik i prevoditelj iz Mađarske Branko Filaković, hrv. pjesnik, publicist i novinar Stipan Filaković, mađ. atletski reprezentativac i medaljonoša, dužnosnik hrv. manjine u Mađarskoj
Zanimljivosti Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu,Hrvatski glasnik br. 44/2006 Leksikon podunavskih Hrvata a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.
U Santovu je postavljen najveći Gospin kip na svijetu.Radio Croatica Najveći Gospin kip na svijetu u Santovu , 28. rujna 2008. Kip je rađen po milodaru Sándora Vöőa.
Izvori
Hrvatski glasnik br.33/2006. Santovački "Školarac" Vanjski Santovačka buna i prelazak u pravoslavlje 1899 Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji