Kratkokljuni ježac (Tachyglossus aculeatus), je sisavac koji leže jaja. Pripada redu jednootvornih životinja, porodici ježaka (Tachyglossidae). Živi u velikim dijelovima Australije i na jugu Nove Gvineje.
Kratkokljuni, nazvani i kratkonosi kljunati ješci narastu u dužinu od 35 do 53 centimetra i dosegnu težinu od 2,5 pa do 7 kg. Upadljivo obilježje su im žute ili crno-žute bodlje na leđima i bokovima koje podsjećaju na ježeve s kojima nisu srodni. Imaju dugu, cjevoliku njušku (rȉlo), a krzno, smećkasto, ponekad može biti i duže od bodlji.
Ove životinje žive u raznim staništima i aktivni su pretežno u sumrakk. Osim u vrijeme parenja, pravi su samci. Hrane se gotovo isključivo mravima, termitima koje skupljaju ljepljivim jezikom. Nemaju zube, a hranu usitnjavaju rožnatim pločicama na jeziku i nepcu.
Nakon komplicirane predigre, u srpnju ili kolovozu dolazi do parenja. Nakon tri do četiri tjedna, ženka polaže jedno, rijetko dva ili tri jaja koja zatim nosi u kožnom naboru na trbuhu još 10 dana. Mladunci se vale iz jaja i ostaju u majčinom naboru-tobolcu još daljnjih osam tjedana. Nakon toga, kad mladuncu počnu rasti bodlje, napušta tobolac a majka ga skriva na neko sigurno mjesto i doji ga do starosti od sedam mjeseci. Pod ljudskom skrbi, može doživjeti starost od 50 godina.
Kratkokljunog ješka smatra se najšire rasprostranjenim autohtonim sisavcem jer nema posebne potrebe u odnosu na stanište. Pored toga, bodlje su mu dobra zaštita od predatora.
Poznato je ukupno pet podvrsta: T. a. aculeatus u istočnom dijelu Australije T. a. acanthion u Sjevernom teritoriju i Zapadnoj Australiji T. a. multiaculeatus na Otoku klokana T. a. lawessi na Novoj Gvineji T. a. setosus na Tasmaniji
Ponekad se podvrsta koja živi na Tasmaniji navodi kao zasebna vrsta.
Vanjske poveznice
Kategorija:Jednootvori