Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин; 5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski slikar, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19. stoljeća, te začetnik kolorizma i plenerizma u Ruskom carstvu.Rjepin, Ilja Jefimovič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 19. lipnja 2026.

Život

Ilja Jefimovič Repin rođen je u povijesnoj regiji Slobodna Ukrajina (ruski: Слободская Украина, Slobodskaja Ukraina; ukrajinski: Слобідська Україна, Slobidska Ukraina) u Ruskom carstvu, kao sin Jefima Vasiljeviča Repina (1804.–1894.), vojnog doseljenika kozačkog podrijetla.Thomas M. Prymak, Slikar iz Ukrajine: Ilya Repin . U: Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes, Vol. 55., broj 1/2, svibanj 2013., ISSN 0008-5006 , str. 19.–43. mini|lijevo|Carska akademija umjetnosti Ilja Repin (Санкт-Петербургская академия художеств имени Ильи Репина) u Sankt Peterburgu. mini|lijevo|Villa Penaten u Rjepinu. Njegova majka, Tatjana Stepanovna Repina (rođena Bočarova) (1811.–1880.), bila je učiteljica u lokalnoj školi. Repin je imao šestero braće i sestara. Od 1855. pohađao je vojnu topografsku školu. Repinov prvi učitelj, od 1857. do 1863., bio je lokalni ikonopisac , kojemu ga je majka poslala kada je imao trinaest godina, prepoznavši njegov umjetnički talent. Drugi rani utjecaji uključivali su tradicionalnu ukrajinsku narodnu pjesmu (dumku) i poeziju Tarasa Ševčenka, kojeg je Repin kasnije portretirao.Oleksandra Sakorska, Die Kunst der Ukraine: Ilya Repin – Liebermann-Villa, Liebermann-villa.de, 31. svibnja 2022. Pristupljeno 19. lipnja 2026.

Od 1870.-1872. studirao je na Carskoj akademiji umjetnosti u Sankt Peterburgu, nakon koje dobiva petogodišnju stipendiju za svoj diplomski rad. Iste se godine oženio Verom Ševcovom, čiji je otac predavao na Akademiji. Njihova kći, Regina Repina (1872.–1947.), postala je pjevačica. Stipendija ga je 1873. odvela u Pariz, preko Beča i Italije.Ilja Repin (1844–1930), artfritz.ch. Pristupljeno 19. lipnja 2026. Nakon što su njegove slike na pariškom salonu ostale nezapažene 1875. i 1876., razočaran se vratio u Rusiju, dvije godine prije isteka stipendije, i odlučio se posvetiti ruskim temama.

Nakon preseljenja iz Moskve u Sankt Peterburg, Repin se 1882. rastao od supruge Vere, ali njih dvoje su ostali u prijateljskim odnosima. Pod utjecajem Tolstoja, Rjepin je oko 1891. godine usvojio vegetarijanski način života. Ilja je bio jedan od vrsnih slikara udruge ruskih slikara Peredvižnjevci („putujući artisti”) i profesor na prestižnoj Akademiji u Sankt Peterburgu (od 1896.).

Godine 1900. sklopio je građanski brak s ruskom spisateljicom Natalijom Nordman i povukao se na svoje imanje Penati (Penaty) u Kuokkali blizu Sankt Peterburga. Godine 1901. postao je član francuske Legije časti.

Nakon Prvog svjetskog rata, granice su se promijenile i Kuokkala je postala dio neovisne Finske. Repin je postao finski državljanin 1918. godine i njegov slikarski interes se okrenuo biblijskim temama. Dana 29. rujna 1930. Ilja Repin umro je na svom seoskom imanju, gdje je i pokopan. Nakon Zimskog rata 1940. područje je postalo rusko i sada je dio Lenjingradske oblasti.

Godine 1988. asteroid (2468) Repin nazvan je po njemuMinor Planet Circ. 13172 Pristupljeno 19. lipnja 2026., a Carska akademija umjetnosti u Sankt Peterburgu (gdje je studirao i predavao) nosi njegovo ime od 1991. godine.

Djela

Ilja je predstavljao specifičnu simbiozu ukrajinske i ruske slikarske umjetnosti koja se pokazala primjerom mnogim drugim slikarima u Ruskom carstvu. U svojim slikama Repin prvenstveno prikazuje živote ukrajinskog i ruskog naroda i osuđuje društvene nepravde. Radio je povijesne kompozicije i žanr–scene poput djela Burlaci na Volgi (1873.) te brojne portrete ruskih umjetnika i intelektualaca poput L. N. Tolstoja, Maksima Gorkog, Modesta Musorgskog, Mihaila Glinke, Ivana Turgenjeva i drugih ruskih slikara. Utjecao je na brojne naraštaje ruskih i ukrajinskih umjetnika, a bio je i veliki uzor sovjetskom socrealizmu.

Ilja je tijekom cijelog svog života bio povezan sa svojom rodnom Ukrajinom što se odrazilo na niz umjetničkih djela u kojima do izražaja dolazi njegova ljubav prema životopisnom ukrajinskom načinu života i ukrajinskom parodičnom pogledu na život kakav su imali zaporoški kozaci. Ilja je također crtao ilustracije za književna djela Nikolaja Gogolja, točnije Tarasa Buljbu i djelo Sajam. Napravio je četiri nacrta za spomenik ukrajinskom piscu Tarasu Ševčenku kojeg je iznimno cijenio. Nažalost, mnoga kvalitetna umjetnička djela ukrajinske crkvene tematike su uništena tijekom Prvog svjetskog rata.

Kronološka galerija djela

Izvori

Poveznice

Ukrajinska kultura Ruska umjetnost

Vanjske poveznice

Penaty muzej Особистості; Ілля Юхимович Рєпін Rjepinove slike u Ruskoj galeriji umjetnosti Ilja Jefimovič Rjepin na poštanskim markama

Kategorija:Ruski slikari Kategorija:Ukrajinski slikari Kategorija:Slikari realizma