Marcel Lajos Breuer (21. svibnja 1902., Pečuh, Mađarska, 1. srpnja 1981. New York), bio je neobično utjecajan američki arhitekt i industrijski dizajner, mađarsko-židovskog porijekla. Breuer je jedan od očeva modernizma, pionir pročišćene jednostavne forme i modularnog dizajna. Smatra se jednim od velikih inovatora modernog dizajna namještaja i jednim od najutjecajnijih predstavnika međunarodnog stila.Breuer, Marcel, Philip's World Encyclopedia, 2004. Marcel Breuer, Architect , Famous Architects Pristupljeno 6. srpnja 2026.
Život i djelo
Poznat po nadimku Lajkó, Breuer je bio među prvim učenicima, i vjerni slijedbenik Bauhausa, u toj školi je stekao, vještinu kombiniranja umjetnosti i tehničkih vještina. Po završetku školovanja, postao je voditelj, - kabineta za unutrašnju arhitekturu u matičnoj školi u Bauhausu. Nakon toga, radio je u Berlinu, kao arhitekt, ali i kao pionir dizajna namještaja, od metala (njegovi protutipi proizvode se i prodaju do danas). Po dolasku nacista na vlast, Breuer je prvo pobjegao u London, a nakon toga u SAD 1937. godine. Postao je naturalizirani američki državljanin 1944. godine.Marcel Breuer at the Birth of Bauhaus, ThoughtCo. Pristupljeno 6. srpnja 2026. mini|lijevo|Stolac B3, poznatiji kao Wassily Breuer je najpoznatiji po svom vrlo ranom radu, stolcu Wassily iz 1925., koji je bio prvi stolac od čeličnih cijevi za serijsku proizvodnju.Breuer, Marcel Lajos, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 6. srpnja 2026. Ovaj dizajn, je nastao pod utjecajem, tada vrlo modernog Adlerovog metalnog bicikla, koji je bio proizveden od sličnih cijevi. Ponovna proizvodnja ove fotelje, krenula je iza drugog svjetskog rata, i to u Italiji. Talijanski proizvođač je dao ime tom stolcu Wassily, po slavnom kolegi Marcela Breuera, slikaru Vasiliju Kandinskom, a postojala je i neka priča da je to Marcel napravio za Vasilija, međutim on je samo dozvolio svom kolegi da si napravi kopiju za uporabu u svom vlastitom domu. Njegove stolce Wassily i Cesca je New York Times nazvao jednim od najvažnijih stolica 20. stoljeća.Elaine Louie, The Many Lives of a Very Common Chair, The New York Times, 7. veljače 1991. Pristupljeno 6. srpnja 2026.
Breuer je proširio kiparski vokabular koji je razvio u stolarskoj radionici u Bauhausu u osobnu arhitekturu koja ga je učinila jednim od najpopularnijih svjetskih arhitekata 20. stoljeća. Predavao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Harvard, gdje je radio, između ostalih, s Philipom Johnsonom i Paulom Rudolphom, kasnije poznatim američkim arhitektima. Također je surađivao s Walterom Gropiusom, bivšim kolegom iz Bauhausa, na dizajnu nekoliko kuća u području Bostona.
Breuer je raskinuo partnerstvo s Gropiusom u svibnju 1941. i osnovao vlastitu tvrtku u New Yorku.
Godine 1953. Breuer je, zajedno sa svojim kolegama Bernardom Zehrfussom i Pierom Luigijem Nervijem, dobio narudžbu za projektiranje sjedišta UNESCO-a u Parizu. To je označilo prekretnicu u njegovoj karijeri, što je dovelo do većih projekata i usvajanja armiranog betona kao primarnog građevinskog materijala. Postao je vodeća figura brutalizma. Također je projektirao IBM-ov istraživački i razvojni centar u La Gaudeu, Alpes -Maritimes, izgrađen između 1960. i 1962., kao i skijalište Flaine u Haute-Savoie, Auvergne-Rona-Alpe. U Francuskoj je Marcel Breuer izgradio samo jednu privatnu rezidenciju, Villu Sayer, 8 km od Deauvillea.
Njegov rad uključuje umjetničke muzeje, knjižnice, sveučilišne zgrade, poslovne zgrade i stambene objekte. Mnogi su u brutalističkom arhitektonskom stilu, uključujući bivši IBM-ov istraživački i razvojni centar koji je bio rodno mjesto prvog osobnog računala.
Djela (djelomični popis) Obiteljske stambene kuće (SAD) Hagerty House, Cohasset, MA. 1937-1938. Breuer House I, Lincoln, MA. 1938-1939. J. Ford House, Lincoln, MA. 1939. Chamberlain Cottage, Wayland, MA. 1940. Geller House, Lawrence, Long Island, NY. 1945. Robinson House, Williamstown, MA. 1946-1948. Breuer House II, New Canaan, CT. 1947-1948. Marshad House, Croton-on-Hudson, NY 1949. Roman Cottage, Litchfield, CT. 1974-75.Javne građevine(djelomični popis) sjedište UNESCO-a, Pariz, Francuska. 1953. zajedno s arhitektima; Pier Luigiom Nerviem i Bernardom Zehrfussom. De Bijenkorf department store, Rotterdam, Nizozemska 1955. – 1957. The Whitney Museum of American Art, New York, NY. 1966. AT Tower, Cleveland, Ohio, 1971. Cleveland Museum of Art, North Building expansion, Cleveland, Ohio, 1971. Bryn Mawr School, Lower School complex, Baltimore, MD. 1972. American Press Institute, Reston, Va., 1974. Atlanta-Fulton County Central Library, Atlanta, GA, 1980.Namještaj
Stol za jelo i ured. 1922., 1925. Fotelja Wassily No.B3. 1925. Pisaći stol Thornet 1928. Aluminijska stolica. 1933
Izvori
Vanjske poveznice
Marcel Breuer, iz Saint John's Abbey and University Arhiva američkog Instituta za umjetnost, Smithsonian Institution Spisi Marcela Breuera Marcel Breuer: Stogodišnica (Izložba 2002)
Kategorija:Industrijski dizajneri Kategorija:Mađarski arhitekti Kategorija:Bauhaus Kategorija:Američki arhitekti Kategorija:Životopisi, Pečuh