thumb|200px|Baranjska bošnjačka muška nošnja thumb|200px|Baranjska bošnjačka ženska nošnja Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati etnička su skupina Hrvata u Mađarskoj.
Smještaj Žive u Baranji: u gradu Pečuhu,Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u MađarskojMVP RH Bilateralni odnosiGlas Koncila Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u MađarskojFolklorni ansambl "Tanac", Pečuh PričaPodravina.net Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. kao i u selima Kukinj, Semelj,Hrvatski glasnik br. 34/2008. XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju Salanta (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32 % sela), Udvar kod Pečuha, Nijemet, PoganSanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, Podravina.net, objavljeno 9. ožujka 2007. itd. Donedavno su činili značajne zajednice u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati znatno su se pomađarili.
Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac, u svojem je radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha naseljena su bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar, Pogan, Salanta, Semelj i Sukit. Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
Povijest U Baranju su došli iz Bosne, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod osmanskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju „Bošnjačku četvrt”.Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczyjevi kuruci (vidi: Rákóczijev ustanak 1703. – 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi te su krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka uvelike je pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. – 1703.). Radanović se odlučio na to kako bi povećao broj katolika u svojoj biskupiji.
Tradicionalna zanimanja
Prvi zlatari u Budimu bili su iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću. Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u drugoj polovici 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova imali su u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.
Kulturna umjetnička društva
KUD Marica (Salanta) KUD Ladislav Matušek (Kukinj) KUD Dubrava (Semelj) KUD Tanac (Pečuh) KUD Baranja (Pečuh)
Govori Upotrebom pečuškog hrvatskog dijalekta bošnjački Hrvati čine govornu enklavu. Također govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika.Hrvatski iseljenički zbornik 2001. Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijasporiKolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata
Manifestacije Bošnjačko sijelo
Izvori
Vanjske poveznice Radio Croatica Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008. Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Bosnyák-horvátok Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
Kategorija:Hrvati u Mađarskoj