Ljubo Stipišić – Delmata (Split, 28. rujna 1938. – Split, 9. listopada 2011.),Slobodna Dalmacija, Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni ćaća, objavljeno 9. listopada 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014. je bio hrvatski melograf, aranžer, skladatelj i dirigent.
Ljubo Stipišić Delmata svoju popularnost stekao je kao voditelj i osnivač brojnih klapa od kojih su neke: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone i mnoge druge. Svojim izvedbama i repertoarima osigurale su put današnjem modernom klapskom pjevanju.Dani kršćanske kulture – Ljubo Stipišić – Delmata
Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi i glazbene edicije Leut. Također je jedan od osnivača Festivala dalmatinskih klapa, manifestacija Solinske ljetne priredbe, Sućuračka prikazanja, Smotra dalmatinskih klapa na Klisu, Susreti dalmatinskih klapa Sudamja, Korizmeno glagoljaško tradicionalno pučko pjevanje u Velikom tjednu Puče moj, te Pasionska baština u Zagrebu.
Životopis Ljubo Stipišić rodio se 28. rujna 1938. godine u Splitu. Rodom je iz mjesta Vrbanj na otoku Hvaru. Glazbu je učio kod Josipa ZjačićaSlobodna Dalmacija Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009. i Silvija Bombardellija u Splitu. Sklada pretežito vokalnu glazbu za manje sastave (klape) i zborove koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla (ciklus Intrade). Ogledao se i u većim vokalnim oblicima (kantate "Zaplakalo dite na žudinski kanat", "Dignite barjak za neznane i male", "Hrvatska suita", oratoriji "Matija Ivanić", "Kalvarija", "Misa Croatie redivivae", "I rič se čovikom učini"). Jedan je od suosnivača Festivala dalmatinskih klapa u Omišu i voditelj brojnih poznatih dalmatinskih klapa (Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir i dr.).
Kao melograf zabilježio je više od 200 dalmatinskih pučkih napjeva,Hrvatski leksikon, I. svezak L-Ž, Zg. 1996. čime je pridonio njihovoj reafirmaciji. Autor je mnogih zbirki narodnih napjeva ("Pisme starog Trogira" i "Oj Marjane") te više književnih djela ("Aforizmi" 1971., "Rod titanski, rod žgincani" 1975., "Kušaonica smisla" 1992. i dr.). Također je utemeljitelj brojnih drugih festivala, priredbi, smotri i susreta te utemeljitelj časopisa Bašćinski glasi (Omiš, 1991.), glazbene edicije Leut.
Aranžirao je i producirao Hajdukovu navijačku pjesmu Marjane, Marjane (1971.).Discogs; Ljubo Stipišić se navodi kao Ljubče Stipišić.
Pokrenuo je književnu večer čakavskog pjesništva u Podstrani Ča pod Perunom.Ogranak MH Podstrana
Gradska knjižnica Zadar izdala je tri knjige Ljube Stipišića: "Mojih prvih 100 pjesama za dječje klape i školske zborove" (2006.), "Moje prve 222 pjesme" (2010.) i "Identitet" (2011.). Knjiga "Identitet" trebala je biti predstavljena u listopadu 2011., međutim predstavljanje je odgođeno zbog bolesti autora. Također, Gradska knjižnica Zadar skrbi o opusu Ljube Stipišića kroz digitalizacijski Projekt Delmata.Projekt Delmata
Otac je poznatoga hrvatskog glazbenika Zlatana Stipišića – Gibonnija.
Preminuo je 9. listopada 2011. u 74. godini života.
Izvori
Vanjske poveznice Stipišić, Ljubo – Delmata Hrvatska enciklopedija. LZMK LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Stipišić, Ljubo Slobodna Dalmacija.hr – Igor Brešan: »IN MEMORIAM Ljubo Stipišić Delmata (1938.-2011.)« Zadarski list.hr – Irena Jurjević: »Umro je otac dalmatinske pisme« www.jergovic.com – Miljenko Jergović: »Ljubo Stipišić Delmata« Zaklada Ljubo Stipišić Delmata
Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo Kategorija:Hrvatski skladatelji Kategorija:Hrvatski dirigenti Kategorija:Životopisi, Split Kategorija:Dobitnici nagrade Andrija Buvina Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića