Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.

Zemljopis

Nalazi se na obali Neretve uz samu granicu s Hrvatskom.

Povijest mini|lijevo|250px|Zemljovid Gabele oko 1700. Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju o Troji u Gabeli dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov zemljopisni atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.

1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Postoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52. Hercegovački ustanak izbio je 19. lipnja 1875. u obližnjem selu Dračevo koji se nalazilo u župi Gabela.

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Gabela godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati2046 (83,85 %)2007 (79,70 %)1615 (77,79 %)Srbi 324 (13,27 %) 377 (14,97 %)435 (20,95 %)Muslimani 32 (1,31 %) 38 (1,50 %)9 (0,43 %)Jugoslaveni24 (0,98 %)90 (3,57 %)11 (0,52 %)ostali i nepoznato14 (0,57 %)6 (0,23 %)6 (0,28 %)ukupno244025182076

Popis 2013.

Gabela godina popisa 2013.Hrvati2234 (96,50 %)Srbi68 (2,94 %)Bošnjaci5 (0,22 %) ostali i nepoznato8 (0,35 %)ukupno2315

Gospodarstvo

Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).

Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.

Kultura

Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo Sv. Ante koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD Drijeva, osnovano 9. veljače 2007. koje ima oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa Stjepan, muška bećarska skupina Trojani, ženska bećarska skupina Neve, folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.

Promet 200px|mini|desno|Željeznički kolodvor U Gabeli je od 1901. do 1966. bilo čvorište željezničke pruge Sarajevo – Metković (Ploče) i željezničke pruge Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku.

Kolodvor je imao u početku prizemnu staničnu zgradu koja je naknadno podignuta na kat, 6 kolosijeka te slijepi kolosijek za utovar i istovar robe. Postojala je i vodosprema i skladište ugljena za snabdijevanje lokomotiva te robno skladište. U Gabeli su stajali svi putnički i brzi vlakovi jer je tu bio prijelaz putnika prema Metkoviću. Puštanjem u promet pruge normalnog kolosijeka, kolodvor u Gabeli gubi na važnosti, a prijelaz putnika se nastavljao obavljati u Čapljini.Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)

Sport

U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela. Od 1991. održava se Memorijalni turnir Andrija Anković.

Znamenitosti mini|200x200px|Most na Tresani Arheološko područje Gabela, ostatci staroga grada o kojem sigurni podatci postoje od 1559. godine, unutar kojega se nalazi kamena ploča s likom lava, simbola Mletačke republike, iz vremena 1693. - 1715., kada je Gabela bila u njihovu posjedu. Kompleks je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Biščevića kula nalazi se u središtu Gabele. Građevina je to od tesanog kamena kvadratne osnove stranice 6 metara, te visine 12 metara. Izgradio ju je feudalac Biščević iz Mostara u prvoj polovini 18. stoljeća nakon što je Gabela potpala pod tursku vlast. Danas je u ruševnom stanju. Đerzelezova kula nalazi se u blizini današnjeg katoličkog groblja sv. Stjepana. Građevina kružnog oblika sazidana je od tesanog kamena najvjerojatnije u prvoj polovini 18. stoljeća, a izgradio ju je muslimanski feudalac iz Gabele ili Mostara. Ne zna se zašto je nazvana po Aliji Đerzelezu. Kao i Biščevića kula, u ruševnom je stanju. Most na Tresani čelični je most preko rijeke Neretve u smjeru Višića. Gradnja mosta započela je 1898., a završena je 1901. kao dio željezničke pruge Gabela - Zelenika. Nakon ukidanja pruge, pretvoren je u cestovni most s jednim prometnim trakom.

Župa Gabela 200px|mini|desno|Crkva sv. StjepanaŽupa Gabela posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku najstarija je župa doline Neretve. Prvi spomen joj je u 16. stoljeću. Za vrijeme turske vladavine na njenu su području rušene tri crkve: sv. Ane, sv. Marije i župna crkva Sv. Stjepana. Slabljenjem turske vlasti župa je ponovno uspostavljena 1854. Sadašnja župna crkva sv. Stjepana sagrađena je 1903. Župa pripada Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Poznate osobe

Matija Prskalo, hrvatska glumica Nikica Jelavić, hrvatski nogometaš Andrija Anković, hrvatski nogometaš i trener Dragan Šimović, hrvatski književnik i novinar

Galerija

Izvori

Vanjske poveznice

gabela-online Satelitska snimka Fotografije Mapa

Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Kategorija:Čapljina