Gavrani () su rod velikih ptica. Sve su ili potpuno crne, ili uglavnom crne s bijelim ili sivim mrljama. Veličina im se kreće od relativno male čavke (Corvus monedula koja je još uvijek veća od većine vrapčarki) do velikog običnog gavrana sjeverne polutke i Corvus crassirostris s visočja Etiopije. Ptice ovog roda nastanjuju sve kontinente s izuzetkom Južne Amerike i Antarktike, i brojnih udaljenih i oceanskih otoka.
Ovaj rod obuhvaća 42 vrste. Veći članovi roda u govornom jeziku često se nazivaju "gavranima", a manje vrste "vranama". To nema nikakvu biološku podlogu, jer ne postoji nikakva taksonomska podjela u tom smislu.
U Europi iz ovog roda žive obični gavrani, dvije podvrste vrana: siva i crna vrana, te gačac (Corvus frugilegus) i čavka (Corvus monedula).
Ptice iz ovog roda imaju specifičan način glasanja,Grünter Dodrowski, Paul grebe u.A.: Duden. Etymologie. Herkunftswörrterbuch der deutschen sprache. Bibliographisches Institut Mannheim, Wien Zürich. Dudenverlag 1963 koji se u hrvatskom naziva "graktanje", i često se koristi u svakodnevnom govoru.
Sistematika Ovaj rod je prvi opisao Carl Linné u svom radu Systema Naturae iz 18. stoljeća. Porijeko imena je latinski corvus što znači "(crn kao) gavran". Specifičnom vrstom za rod smatra se obični gavran (Corvus corax); u istom djelu navode se i vrana (C. corone), crna vrana (C. cornix), gačac (C. frugilegus) i čavka (C. monedula). Izvorno, u tom rodu je bila i svraka pod lat. imenom C. pica, dok nije kasnije izdvojena u zaseban rod. Danas rod obuhvaća najmanje 42 recentne i najmanje 14 izumrlih vrsta.
Ponašanje mini|desno|300px|Gnijezdo izgrađeno od vješalica za odjeću mini|desno|300px|Siva vrana traži hranu kroz probušenu rupu na vreći za smeće Glasanje Gavrani se glasaju velikim brojem različitih glasova, nekim od njih se dozivaju, a neke koriste za sporazumijevanje. Koji od dvije vrste glasanja koriste za sporazumijevanje još uvijek je predmet rasprava i studija. Pored toga, opaženo je i da gavrani reagiraju na dozivanja odnosno glasanje drugih vrsta. Pretpostavlja se, da je to ponašanje naučeno, jer se regionalno razlikuje.
Inteligencija Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, gavrani su najinteligentnije ptice.O ptičjoj inteligenciji Tako na primjer u eksperimentima pokazuju sposobnost planiranja kompleksnih radnji. Kod skrivanja hrane pokazuju vrlo veliku sposobnost pamćenja, ali i sposobnost staviti se "u kožu" drugog. Čini se, da gavran točno zna, da je samo ono skrovište hrane sigurno, ako ga kod skrivanja nije nitko vidio. Pored toga, imaju iznenađujuću sposobnost učenja (npr. izradu alata, korištenje gradskog prometa za lomljenje ljuske orašastog voća...Discovery News Top Stories : Discovery Channel). Opažene su i snimljene kako u prometnoj gužvi čekaju na prečki od semafora da automobili dobiju zeleno svjetlo da bace orah, a zatim, kad se otvori zeleno svjetlo za pješake, slete na cestu i kupe jestive dijelove slomljenog oraha. Nedugo nakon što je opaženo ovo ponašanje, utvrđeno je da se u polumjeru od nekoliko kilometara od tog mjesta i drugi gavrani koriste istom metodom otvaranja oraha. To je protumačeno kao dokaz nevjerojatne sposobnosti učenja ovih ptica. Često se ove ptice mogu vidjeti i kako prate vukove ili druge grabežljivce da bi im, svojom zastrašujućom drskošću, u skupinama otele lovinu.
U Australiji su gavrani rijetke vrste koje su naučile kako jesti otrovnu žabu Bufo marinus. Brzim udarcem ju okrene na leđa, i ubija ju kljucanjem i probijanjem tanke kože na trbuhu. Koža na tom dijelu tijela nema žlijezde koje luče otrov jer ju one štite samo od napada odozgo.Toads fall victim to crows in NT - ABC News (Australian Broadcasting Corporation)
Ljudi i gavrani Gavrani su nizom svojih osobina od davnina privlačili pažnju ljudi. Tako su širom Svijeta imali značajnu ulogu u mitologijama raznih naroda, i bili predmetom raznih priča i bajki. Stari bogovi i kraljevi koristili su njihovu mudrost, inteligenciju i letačke sposobnosti. Pored toga, često su se javljali u nizu narodnih vjerovanja i praznovjerju.
U nordijskoj mitologiji gavran simbolizira mudrost, a bog Odin na ramenima ima dvije vrane koje ga obavještavaju što se u svijetu događa. Kralj Arthur se pretvorio u gavrana, a grčkom bogu Apolonu su gavrani bili sveti. Nakon pokrštavanja, u Europi gavran, zbog svog mističnog značenja u ranijim kulturama, postaje zla životinja.
U kulturi sjevernoameričkih Indijanaca imaju vrlo značajnu ulogu do mjere da jedno pleme nosi ime Vrane, a u njihovim bajkama, za razliku od zapadnoafričkih imaju pozitivnu ulogu. U Indiji vrane prate božicu Kali.
Uz to, od davnine su gavrani bili i predmet raznih književnih djela. Tako se pojavljuje u Ezopovim basnama, bajkama braće Grimm, poemi Gavran (Edgar Allan Poe), seriji stripova The Crow, filmovima....
Vrste mini|Mladi obični gavrani u Islandu mini|Corvus albus u Namibiji mini|Corvus brachyrhynchos mini|Gnijezdo Corvus splendens
Današnje vrste Rod sadrži 47 vrsta: Corvus splendens Vieillot, 1817 – indijska vrana (Indijski potkontinent, Jugoistočna Azija, Bliski istok, Istočna Afrika) Corvus moneduloides Lesson, RP, 1831 – novokaledonska vrana (Nova Kaledonija) Corvus typicus (Bonaparte, 1853) – sulaveška vrana (Sulawesi i otok Muna, Indonezija) Corvus unicolor (Rothschild & Hartert, EJO, 1900) – kratkorepa vrana (otok Banggai, Indonezija) Corvus enca (Horsfield, 1821) – tankokljuna vrana (Malezija, Filipini, Borneo, Indonezija) Corvus celebensis Stresemann, 1936 – (Sulawesi i otočje Sula) Corvus samarensis Steere, 1890 – (Samar i Mindanao, Filipini) Corvus sierramadrensis Rand & Rabor, 1961 – (Luzon, Filipini) Corvus pusillus Tweeddale, 1878 – (Palawan, Filipini) Corvus violaceus Bonaparte, 1850 – seramska vrana (Seram, Indonezija) Corvus florensis Büttikofer, 1894 – floreška vrana (Flores, Indonezija) Corvus kubaryi Reichenow, 1885 – marijanska vrana ili aga (Guam i Rota, Sjevernomarijanski otoci) Corvus validus Bonaparte, 1850 – dugokljuna vrana (sjeverni Molučki otoci, Indonezija) Corvus woodfordi (Ogilvie-Grant, 1887) – bjelokljuna vrana ili solomonska vrana (južni Solomonski Otoci) Corvus meeki Rothschild, 1904 – solomonska vrana ili solomonska vrana (Bougainville i Shortlandovi otoci, Solomonski Otoci)Note: Both the Bougainville crow and the white-billed crow share the same alternate name "Solomon Islands crow". They both live on the Solomon Islands; the Bougainville crow in the north and the white-billed crow in the south. Corvus fuscicapillus Gray, GR, 1859 – smeđoglava vrana (Nova Gvineja) Corvus tristis Lesson, RP & Garnot, 1827 – gololica vrana (Nova Gvineja i obližnji otoci) Corvus capensis Lichtenstein, MHC, 1823 – oštrokljuna vrana (istočna i južna Afrika) Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 – gačac (Euroazija, introduciran na Novi Zeland) Corvus brachyrhynchos Brehm, CL, 1822 – američka vrana (SAD, južna Kanada i sjeverni Meksiko) Corvus imparatus Peters, JL, 1929 – meksička vrana (obala Meksičkog zaljeva u Teksasu i sjeveroistočnom Meksiku) Corvus sinaloae Davis, LI, 1958 – zapadnomeksička vrana (pacifička obala Meksika) Corvus ossifragus Wilson, A, 1812 – obalna vrana (istočna obala SAD-a) Corvus palmarum Württemberg, 1835 – karipska vrana (Hispaniola) (nekada smatrana istom vrstom kao kubanska vrana) Corvus minutus Gundlach, 1852 – (Kuba) (nekada smatrana istom vrstom kao karipska vrana) Corvus jamaicensis Gmelin, JF, 1788 – mala vrana (Jamajka) Corvus nasicus Temminck, 1826 – kubanska vrana (Kuba, Isla de la Juventud, Otoci Turks i Caicos) Corvus leucognaphalus Daudin, 1800 – hispaniolska vrana (Hispaniola) Corvus hawaiiensis Peale, 1849 (prije C. tropicus) – havajska vrana (Havaji) Corvus corone Linnaeus, 1758 – vrana (Euroazija) Corvus cornix Linnaeus, 1758 – siva vrana (sjeverna i istočna Europa te sjeverna Afrika) Corvus torquatus Lesson, RP, 1831 – (istočna Kina do Vijetnama) Corvus macrorhynchos Wagler, 1827 – krupnokljuna vrana (Himalaja, istočna Azija, Malajski poluotok, Sundski otoci i Filipini) Corvus philippinus Bonaparte, 1853 – (Filipini) Corvus orru Bonaparte, 1850 – bjelooka vrana ili australska vrana (Australija, Nova Gvineja, Mali sundski otoci) Corvus insularis Heinroth, 1903 – krivokljuna vrana (Bismarckovo otočje, Papua Nova Gvineja) Corvus bennetti North, 1901 – australska vrana (Australija) Corvus tasmanicus Mathews, 1912 – šumski gavran ili tasmanijski gavran (Tasmanija i susjedna južna obala Australije) Corvus mellori Mathews, 1912 – bjelooki gavran (jugoistočna Australija) Corvus coronoides Vigors & Horsfield, 1827 – australski gavran (istočne i južne savezne države Australije) Corvus albus Müller, PLS, 1776 – afrička vrana (srednjoafričke obale do južne Afrike) Corvus ruficollis Lesson, RP, 1831 – smeđovrati gavran (sjeverna Afrika, Arapski poluotok, Iran, Srednja Azija, Pakistan) Corvus edithae Lort Phillips, 1895 – mali gavran (istočna Afrika) Corvus corax Linnaeus, 1758 – gavran (holarktička područja sjeverne polutke) Corvus cryptoleucus Couch, 1854 – meksički gavran (jugozapad Sjedinjenih Američkih Država i sjeverozapadni Meksiko) Corvus rhipidurus Hartert, EJO, 1918 – kratkorepi gavran (istočna Afrika, Srednji istok) Corvus albicollis Latham, 1790 – bjelovrati gavran (južna, središnja i Istočna Afrika) Corvus crassirostris Rüppell, 1836 – krupnokljuni gavran (Etiopija)
Fosilni oblici
† Corvus galushai – (fosil: Veliki pješčani klanac, kasni miocen, Wickieup, SAD) † Corvus praecorax – (fosil: Rani pliocen, Perpignan, Francuska; moguće podvrsta C. corone/cornix) † Corvus simionescui – (fosil: Rani pliocen, Maluşteni-Bereşti, Rumunjska; moguće podvrsta C. corone/cornix) † Corvus hungaricus – (fosil: Kasni pliocen/rani pleistocen, južna Europa; okvirno smješten ovdje) † Corvus moravicus – (fosil: Kasni pliocen/rani pleistocen, središnja do istočna Europa; moguće podvrsta C. monedula) † Corvus pliocaenus – (fosil: Kasni pliocen –? Rani/srednji pleistocen Europe; moguće podvrsta C. corone/cornix) † Corvus antecorax – (fosil: Kasni pliocen – Kasni pleistocen Europe; možda C. janossyi, moguće podvrsta C. corax) † Corvus bragai – (fosil: prijelaz pliocena/pleistocena Južne Afrike) † Corvus betfianus – (fosil: rani pleistocen Betfija, Rumunjska; moguće podvrsta C. corone/cornix) † Corvus fossilis – (fosil: kasni pleistocen Seveckenberg, Njemačka; vjerojatno podvrsta C. corax) † Corvus neomexicanus – (fosil: kasni pleistocen Dry Cave, SAD) † Corvus antipodum – novozelandski gavran (prapovijesno: Novi Zeland) † Corvus impluviatus – visokokljuna vrana (prapovijesno: Havaji) † Corvus moriorum – Chathamski gavran (prapovijesno: otoci Chatham, jugozapadni Pacifik) † Corvus pumilis – Portorikanska vrana (prapovijesno: Portoriko; moguće podvrsta C. nasicus/palmarum) † Corvus viriosus – robusna vrana (prapovijesno: Havaji) † Corvus sp. – Vrana Nove Irske (prapovijesno: Nova Irska, Melanezija)
Taksonomija kompleksa C. antecorax/C. fossilis, kao i C. pliocaenus/C. betfianus/C. praecorax/C. simionescui, posebno vremenska sukcesija i odnos prema živim srodnicima, još nije u potpunosti razriješena. Čini se da su barem neke od ovih "vrsta" bili izravni preci gore navedenih živih oblika.
Izvori
Kategorija:Rodovi vrapčarki Kategorija:Vrane