Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama."Geography". The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006. Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pr. Kr.). Četiri povijesne tradicije u zemljopisnom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji.Pattison, W.D. (1990). "The Four Traditions of Geography". Journal of Geography 89 (5): pp. 202–6. doi:10.1080/00221349008979196. ISSN 0022-1341. Pretisak članka iz 1964. Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.
Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:
mini|250px|desno|Zemljovid Zemlje Bit geografije Glavni članci: Geografija i svijet
Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsko obrazovanje uključuju sljedeća poglavlja"National Geography Standards ". National Council for Geographic Education. Preuzeto 2007.-11-17. "The Geographically Informed Person knows and understands . . .""Geography Standards". National Geographic Society. Retrieved on 2007.-11-17.Roger M. Downs. "Geography for Life ". National Geographic Society. Preuzeto 2007.-11-17. "The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji.":
1. Zemljovid (karta) 2. Mentalno kartiranje 3. Dužina i smjer, lokacija i distribucija 4. Osjećaj mjesta 5. Regije i regionalna geografija 6. Kultura i kulturna geografija7. Reljef i geomorfološki procesi koji ga stvaraju 8. Ekosustavi 9. Populacijska dinamika, migracije, svjetsko stanovništvo 10. Kulturni mozaici i multikulturalizam 11. Globalizacija i Globalno selo 12. Naselja13. Granice i geopolitika 14. Antropogeni i ekologizam 15. Kulturna ekologija i geografski determinizam 16. Prirodni resursi, gospodarenje prirodnim resursima i okolišem (ekomenadžment) 17. Bihevioralna geografija i ekohistorija 18. Svijet, svjetonazori i futurologija
Grane geografije
Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:
Polja antropogeografije
Polja antropogeografijePredmeti proučavanjaBihevioralna geografija PonašanjeDječje geografije DjecaEkološka geografija Ekologija, okolina Ekonomska geografija EkonomijaFeministička geografija Feminističke znanostiHistorijska geografija PovijestKulturna geografija KulturaPolitička geografija uključujući geopolitiku PolitikaPopulacijska geografija ili demografija Stanovništvo, gustoća stanovništvaRazvojna geografija Ekonomski razvojRegionalna geografija RegijaSocijalna geografija Društvo, SociologijaStrateška geografija Vojna strategijaTransportna geografija PrijevozVojna geografija Vojna znanostVremenska geografija Životni stil, gibanjeTuristička geografija TurizamUrbana geografija GradZdravstvena geografija Zdravlje, epidemiologija Polja fizičke geografije
Polja fizičke geografijePredmeti istraživanjaBiogeografija VrsteEkološka geografija EkologijaGeodezija Gravitacija, magnetsko poljeGeomorfologija ReljefHidrologija Ciklus vode, vodni resursi Glaciologija Ledenjak Oceanografija Ocean, more Limnologija Jezero, bara, rijekaKlimatologija KlimaKrajobrazna ekologija Ciklus dušikaObalni/morski studiji ObalePaleogeografija Kontinentalni driftPedologija Tlo
Geografska multidisciplinarna polja
Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji: Demografija i demografika Etnografija Filozofija geografije Geoarheologija Geografska informacijska znanost Geostatistika Kartografija
Lokacija i mjesto Koncepti o lokaciji ili mjestu:
Atlas Dužinski raspad Geokod Klima Lokacija Apsolutna lokacija Geografska dužina Ekvator Jarčeva obratnica Rakova obratnica Geografska širina Nulti meridijan Osjećaj mjesta Prvi zakon geografije Stanovništvo Demografija Gustoća naseljenosti Prenapučenost Svjetsko stanovništvo Teren Topografija Turistička atrakcija250px|mini|Gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru po državama, 2006.
Zadaće i oruđa geografije Glavni članci: Geozofija i filozofija geografije
Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:
Geografski informacijski sustav Geokod Globus Istraživanje Karte Atlas Kartografija Kartografska projekcija Demografija Geodezija Prostorna analiza mini|250px|Ekvivalentna Mollweideova projekcija
Svijet
Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.
Antiglobalizacija Alterglobalizacija Atlas svijeta Civilizacija (kulturna geografija) Globalizacija (kulturna geografija, ekonomska geografija) Globalizacija i bolest Globalizacijski indeks Globalni građanski pokret Globalno Globalno selo Globalno zatopljenje Globus Građanin svijeta Humanistička geografija Karta svijeta Međunarodna zajednica Migracije Svijet Svjetska vlada (pojedinačna politička podjela) Svjetska zajednica (kulturna geografija, politička geografija) Svjetski razvoj Svjetsko stanovništvo (demografija) Transformacija kulture Velika tranzicija Vesternizacija Zemlja
Geografija, geoznanost i Zemljine sfere mini|250px|Lažno obojeni prikaz globalne oceanske i terestričke fotoautotrofne gustoće iz razdoblja od rujna 1997. do kolovoza 2000., slika Zemljine biosfere. Osigurano projektom SeaWiFS, NASA/Goddard Space Flight Center i ORBIMAGE. Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfereGegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:
Hidrosfera - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje Biosfera - sav život na Zemlji Litosfera - kora i najgornji dio Zemljinog plašta Atmosfera - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)
Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere: Pedosfera - najgornji sloj Zemlje koji se sastoji od tla i podložan je procesima formiranja tla Geosfera - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od stijena i regolita) Antroposfera - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi Kriosfera - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji (ledene kape, ledenjaci, itd.)
Regije svijeta Glavni članci: Regija, subregije, lokacija i popisi mjestaRegije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.
Kontinenti Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su: mini|250px|Na Zemlji je nekoć vjerojatno postojao superkontinent nazvan "Pangea"1. Afrika2. Antarktika3. Australija Amerika:4. Sjeverna Amerika5. Južna Amerika Euroazija:6. Europa7. Azija
Biogeografske regije
mini|250px|desno|Karta šest od osam svjetskih ekozona
Ekozona
World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona): Neoarktik 22.9 mil. km² (uključujući većinu Sjeverne Amerike) Paleoarktik 54.1 mil. km² (uključujući Euroaziju i sjevernu Afriku) Afrotropik 22.1 mil. km² (uključujući subsaharsku Afriku) Indomalaja 7.5 mil. km² (uključujući južnoazijski potkontinent i jugoistočnu Aziju) Australazija 7.7 mil. km² (uključujući Australiju, Novu Gvineju i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao Wallaceova linija. Neotropik 19.0 mil. km² (uključujući Južnu Ameriku i Karibe) Oceanija 1.0 mil. km² (uključujući Polineziju, Fidži i Mikroneziju) Antarktik 0.3 mil. km² (uključujući Antarktiku).
Ekoregije
Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama. Države svijeta
Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na Administrativne jedinice uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.
Države s više od jednog glavnog grada
Države po kontinentima
300pxAfričke države 300pxAzijske države 300pxEuropske države 300pxSjevernoameričke države 300pxOceanijske države 300pxJužnoameričke države <p style="text-align:left;"> Više teritorija: Bouvetov otok • Francuski južni teritoriji • Heardov otok i McDonaldovi otoci • Južna Georgia i Južni Sandwichevi otoci • Antarktičke teritorijalne pretenzije
Tipovi administrativnih podjela država Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:
Bailiwick Departman Distrikt Država Emirat Grofovija Kanton Kneževina Komuna Naselje Grad Borough Municipij Općina SeloOkrug Pokrajina Prefektura Provincija Regija Ruralni distrikt Savezna država Subdistrikt Subprefektura Vojvodstvo Župa Županijamini|250px|Provincije i teritorijalna nesuglasja u Narodnoj Republici Kini.
Ostali tipovi regija ili područja
Geografska zona Industrijska regija Kopno Metropolitansko područje Specijalna ekonomska zona Vremenska zona Vruća točka biodiverziteta Zona otpornosti
Neka specifična područja Atlantski svijet Bermudski trokut Pacifički obruč Pacifički vatreni prsten
Geografska obilježja Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.
Prirodna geografska obilježja Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:
Reljefni oblici Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.
Arroyo Badlands Brdo Dina Podgorje Cove Cuesta Delta Dolina (također vala ili dol) Eskarpa Gejzir Greben Hoodoo Kanjon Klanac Klif Klisura Kopnena masa Kontinent Superkontinent Veliki otok Koraljni greben Krater, udarni Krater, vulkanski Ledenjak Litica Litoralni kordon Livada Mesa Morena Morski greben Nizina Obala Otok Otočje Atol Otočić Vulkanski luk Pingo Planina Planinski lanac Plaža Pobrđe Poluotok Premantura Presque-isle Prevlaka Prijevoj Prud Pustinja Ravnica Prerija Savana Stepa Tundra Špilja Šuma Travnjak Visoravan Porječje Vulkan Zaljev Cirk Gudura Rt Vododerinadesno|250px|mini|Delta Gangesa u Indiji i Bangladešu jedna je od najplodnijih regija svijeta. mini|250px|Vulkan Mount St. Helens u Washingtonu, SAD.