minijatura|desno|250px|Grozd syraha. Syrah ili shiraz sorta je vina.
U Europi, Argentini, Čileu ili većini SAD-a, ova sortu naziva se Syrah. No, u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi ili Kanadi, zove se Shiraz. No, ova je sorta poznata i pod mnogim drugim nazivima u raznim dijelovima svijeta: Antourenein Noir, Balsamina, Cardive, Entournerein, Higninn Noir, Mar sanne Noir, Schiras, Sirac, Sira, Syrac, Serine, Sereine. Syrah ne treba zamijeniti s Petit sirah, što je inače sinonim za Durif.
U Francuskoj vina ove sorte su: Hermitage, Côte-Rôtie ili Cornas; u Australiji Penfolds Grand. Syrah se sve češće sadi i u Hrvatskoj gdje se od njega dobivaju kvalitetna vina kao što su Syrah i Genos03.
Dugo vremena Syrah je u većini vinogradarsko-vinarskih zemalja bio zapostavljen kao sorta, no ta se činjenica danas uvelike promijenila. Od 70-tih godina 20. stoljeća Syrah se vraća u vinograde u kojima je obitavao i u prošlosti, no dolazi i u neke nove vinograde. Početkom 21. stoljeća može ga se pronaći na popisima najuzgajivanijih vinskih sorata u zemljama poput Francuske, Australije i Južnoafričke Republike. Upravo se u tim zemljama proizvode neka od najkvalitetnijih i najprepoznatljivijih Syrahovih vina koja mogu stati rame uz rame s najpoznatijim i najcjenjenijim vinima današnjice. minijatura|desno|250px|Syrah sa Sicilije.
Povijest
Podrijetlo
Godine 1999. istraživačka grupa Carole Meredith u Zavodu za vinogradarstvo i enologiju na Sveučilištu u Kaliforniji provela je istraživanje o podrijetlu sorte Syrah. Primjenjujući DNA analizu i baze podataka stanice za istraživanje vinogradarstva u Montpellieru u Francuskoj, zaključeno je da je Syrah potomak sorte Dureza (otac) i Mendeuse Blanche (majka). Dureza je crna sorta grožđa iz francuske pokrajine Ardèche, koju još možemo pronaći u francuskim vinogradima, ali u jako malom broju. Očuvanje upravo ovakvih sorata kao što je Durez, specijalnost je Montpelliera. Mendeuse Blanche je bijela sorta uzgajana u pokrajini Savoji (Savoy) i još ju je moguće pronaći u malom broju u vinogradima te pokrajine. Obje su sorte danas slabo poznate i nikad nisu bile slavne poput Syraha, te nema podataka o njihovom uzgoju izvan domovine. Oba roditelja Syraha dolaze iz malog područja u sjevernoistočnoj Francuskoj, veoma blizu sjeverne Rhône, gdje je Syrah postao poznat i gdje se i danas nalazi većina nasada Syraha. Na temelju ovih spoznaja, istraživači su donijeli zaključak kako Syrah potječe iz područja gdje je i postao slavan - sjeverne Rhône. DNA analiza nije ostavila prostora nedoumicama i brojnim drugim hipotezama koje su postojale vezano uz podrijetlo Syraha.Carole Meredith: Origins of Syrah, p. 3-4 in: The Syrah Producers' Club 19 April 2004 – Syrah Worldwide RomaVouillamoz, J.F. and Grando, M.S. 2006. "Genealogy of wine grape cultivars: 'Pinot' is related to 'Syrah'", Heredity 97:102–110 Quote: "Our data strongly confirmed the 'Syrah' parentage ('Dureza' x 'Mondeuse blanche') established by Bowers et al."Entry on "Syrah" in J. Robinson (ed), "The Oxford Companion to Wine", Third Edition, p. 676-677, Oxford University Press 2006,
Legende
Syrah ima dugu povijest u dolini Rhône u jugoistočnoj Francuskoj, ali do 1999. nije se znalo sa sigurnošću je li tamo autohtona ili alohtona sorta. Naime, postojale su hipoteze koje su se temeljile na imenu ili sinonimima sorte koji su imali sličnost s imenima nekih gradova kao što je Syracuse i iranski grad Širaz. Ako bi se i prihvatilo da je neka od teorija temeljenih na sličnostima u imenima istinita, one ne bi dale odgovor na pitanje koliko je sorta stara, kada je nastala i kada je danas poznati Syrah prvi put zasađen.
U 77. godini poslije Krista Plinije Stariji je napisao u svojem djelu Naturalis Historia o vinu iz Vienne (danas zvanog Cote-Rotie), gdje je narod Allobroges radio poznato i nagrađivano vino od crne sorte koja nije postojala prije 50 godina u Virgilovo doba. Plinije je nazvao ovu sortu Allobrogica, te se nagađalo da bi to mogao biti današnji Syrah. Međutim, njegov opis vina mogao bi odgovarati i nekoj drogoj sorti kao što je Durez. Plinije je također naveo kako je Allobrogica otporna na hladnoću, što se ne može reći za Syrah.
Čini se kako su mnoge legende o Syrahovu podrijetlu potekle od jednog od njehovih mnogih sinonima – Širaz. U Iranu postoji grad Širaz gdje se proizvodilo poznato Širazi vino. Neke legende tvrde kako sorta Syrah potječe upravo iz iranskog grada Širaza, te da je donesen u Rhônu, što bi činilo Syrah lokalnim sinonimom u Francuskoj, a Širaz originalnim imenom sorte.
Postoje i dvije različite verzije mita koje daju objašnjenja o tome kako je sorta navodno došla iz Širaza do Rhône koje se razlikuje 1800 godina u tome kada je došlo do tog prijenosa. U jednoj verziji, stanovnici grčkog grada Phocaeae donijeli su Syrah u svoju koloniju u okolici Marseillesa, koja je osnovana oko 600. godine prije Krista. Sorta je kasnije stigla u Rhônu koju, inače taj narod nikad nije kolonizirao. Ne postoje dokazi koji bi potkrijepili ovu legendu, no kada bi ona bila istinita, to bi značilo da je Syrah kao sorta u potpunosti nestao iz regije Marseilles a da ondje nije ostavio nikakav trag.
Po drugoj verziji osoba koja je donijela sortu iz iranskog grada Širaza u Rhônu bio je križar Gasparol de Sterinberg, koji je navodno sagradio kapelicu u Hermitagi. Čak i prije DNA analize sorte, ova je legenda imala nekoliko slabih točaka. Kao prvo, nije napravljeno nikakvo ampelografsko istraživanje sorte iz Širaza. Kao drugo, zabilježeno je da je vino Širazi bilo bijelo što isključuje crno grožđe kao što je Syrah. Niti jedan opis okusa i karaktera vina ne ukazuje na nikakvu sličnost s vinima iz rhonskog kraja. Kao treće, vrlo je malo vjerojatno da je jedan križar išao toliko istočno kako bi došao do Perzije jer su se križari fokusirali na Svetu zemlju.
Budući da se ime Shiraz u moderna vremena prvenstveno koristi u Australiji, dok najraniji australski izvori koriste Scyras pretpostavlja se da je ime Shiraz kombinacija imena Syrah i Scyras, te se kao takvo ne može dovoditi u vezu s drevnim iranskim gradom Širazom.
Postoji još jedna legenda o imenu sorte temeljena na imenu Syrah koja govori da ju je u rhonsko područje donio rimski car Probus iz Sirakuze oko 280. godine. Ni ovu legendu nije moguće potkrijepiti čvrstim ampelografskim dokazima.
Svojstva sorte
Fenološka svojstva minijatura|desno|250px|List syraha. Vršci mladica su uspravni, spljošteni, paučinasto bijeli s karmin-crvenkastim rubovima. Mladica je žljebasta, zelena s tamnijim crvenkastim prugama, paučinasta. Cvijet je dvospolan, te pravilan. minijatura|desno|250px|Mladice syraha. Odrasli list je srednje velik, okrugao, peterodijelan s dubokim sinusima, ponekad pokoji preklopljen, a sinus peteljke otvoren najčešće u obliku lire ili slova „U“. Lice je blistavo zeleno, a naličje svjetlije, rijetko paučinasto sa svjetlijom rebrastom nervaturom, blago crvenkasto nijansiranom. Peteljka lista je duga, tanka, zupci srednji do veliki.
Zreo grozd je srednje velik, cilindričan, najčešće izdužen, kompaktan, do koljenca odrvenjele izdužene peteljke. Zrele bobice su okrugle do ovalne, srednje velike do male, izrazito tamnoplavo obojene s obilnom peteljkom. Meso je sočno, slatko i užitno. minijatura|desno|250px|Grozd 80-godišnjeg trsa syraha. Rozgva je rebrasto uglasta, srednje dugih članaka, kestenjastocrvenkastih i tamnije nijansiranih koljenaca. Rast je srednje bujnosti, dobar.
Još neka važna svojstva
Syrah je sorta koja najbolje rezultate daje na toplim strukturnim tlima, s dobrim kapacitetom za vodu u uvjetima tople klime.
Oplodnja je redovita. Dozrijeva koncem drugog odnosno ranog trećeg razdoblja. Uspješno se uzgaja pri primjeni niskih i povišenih sustava uzgoja uz primjenu kratkog reza. Pri mješovitom rezu daje lošije rezultate glede kakvoće.
Rodnost je osrednja, solidna.
Osjetljivost na biljne bolesti je osrednja, a visoka na grinje. Izrazito je osjetljiva sorta na sušu i klorozu.
Srodnost s podlogama je dobra. Preporučuju se otpornije i bujnije podloge, kao što su R 140, 41 B, 333 EM
Tipična je vinska sorta koja daje vina osrednje do visoke kakvoće, što ovisi o okolinskim uvjetima.
Nakuplja 18-25% šećera, s ukupnom kiselošću od 6,0 do 8,0 g/l. Daje snažna, ekstraktivna, obojena vina prikladna i za kupažu.
Syrah u vinogradima diljem svijeta
Syrah se danas uzgaja u mnogim vinogradarsko-vinarskim zemljama diljem svijeta. Ukupna površina koju zauzima Syrah kao sorta grožđa iznosi oko 776 900 ha. Najviše ga nalazimo u Francuskoj, točnije u sjevernoj dolini Rhône (57% ukupnih svjetskih nasada), zatim u Australiji (oko 33%), te SAD-u, točnije Kaliforniji (oko 6.7%). Ostatak nasada nalazi se u Argentini, Čileu, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, a posljednjih godina i u Hrvatskoj.
Francuska
Syrah se u Francuskoj uzgaja u dolini Rhône i to uglavnom u njenom sjevernom dijelu. Vina koja su proizvedena od Syraha su se s vremenom uvelike promijenila, i to prvenstveno zbog malog pomaka lokacije uzgoja, a promijenili su se i okus i kvaliteta.
U sjevernim predjelima Rhône od Syraha se stvaraju izuzetna vina kao što su Hermitage i Côte-Rôtie. Syrah je ujedno jedina dozvoljena crvena sorta u sjevernoj dolini Rhône.
Godine 1968. postojalo je svega 2 700 hektara vinograda Syraha u Francuskoj i to ponajprije u sjevernom dijelu doline Rhone koja u to vrijeme nije uživala pretjeranu pažnju u svijetu vina. Nakon što su vinski notari 1970. godine "otkrili sjevernu dolinu Rhone, površine pod Syrahom počele su se povećavati. Ovaj je trend dobio svoj polet tek 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, kada je utjecajni američki vinski kritičar Robert M. Parker Jr., počeo proizvođačima dijeliti bodove za vina proizvedena u Rhôni. Za savršeno vino vinari bi dobili 100 bodova. Popularnost australskog Shiraza je također odigrala veliku ulogu pri izvozu francuskog Syraha na tržište. Godine 1988. Francuska je imala 27 000 hektara zemlje prekrivene nasadima Syraha, a 1999. ta se brojka popela do 50 700 hektara. Danas se u Francuskoj pod nasadima Syraha nalazi oko 67 500 hektara, čime je Syrah zauzeo peto mjesto na ljestvici najuzgajanijih sorata u Francuskoj.
Danas se Syrahova vina proizvedena u sjevernoj dolini Rhone mogu staviti u rang s najboljim vinima iz Bordeauxa i Burgundije. Razvoj i prepoznatljivost neizbježno omogućuju proizvođačima podizanje cijene, no ono najbolje u prošlosti je bilo podcijenjeno. To su vina iste strukture i sposobnosti dozrijevenja kao i clareti na bazi caberneta (zapravo još energičnije građe) i njihovi okusi ne podsjećaju na druga vina u Francuskoj.
Od drugih vina kontroliranog podrijetla sorte Syrah iz sjeverne Rhone, Hermitage je tradicionalno najveći i najmesnatiji. Iako čvrste konstrukcije, tim vinima ne nedostaje elegancije i otmjenosti, a voćni okus može biti iznenađujuće blaži od norme – više jagode nego borovnice. Chave je dobar proizvođač, dok je Hermitage proizvođača La Chapelle iz Jabouleta, čija loza raste uz cijelu Rhônu, guste teksture i posebno tamne boje.
Côte-Rôtie je appellation koji je izazvao puno iznenađenja proteklih godina. Tri vrhunska vina Guigala iz samo jednog vinograda: La Mouline, La Landonne i La Turque. Ova su vina halucinogeno koncentrirani izrazi čistog Syraha koji se prodaje po vrtoglavo visokim cijenama. No, postoje i drugi proizvođači kao što su Jamet, Delas i Vidal-Fleury koji uvelike pridonose ugledu ove regije.
St-Joseph proizvodi nešto lakša vina s prodorno zrelim voćem u dobrim godinama, dok je ime s donjeg dijela ljestvice Crozes-Hermitage vrijedan pokušaj uvođenja u okuse Syraha iz Rhône. Postoji i iznimka, a to je Crozes uzgajivača po imenu Graillot, čija su vina zagasito crna i jaka poput nekih Hermitagea.