mini|300px|Sporna granica u Piranskom zaljevu Slovenska blokada pristupa Hrvatske Europskoj uniji odnosi se na 10-mjesečno razdoblje, od prosinca 2008. do rujna-listopada 2009., u kojem je Slovenija, članica EU-a, počela Hrvatskoj, državi kandidatkinji, nametati blokadu otvaranja pregovaračkih poglavlja, što je od hrvatskih vlasti protumačeno kao ucjena i iskorištavanje slovenskog povlaštenog položaja kako bi riješila neka otvorena granična pitanja u svoju korist.Swoboda: Ako Hrvatska ne prihvati slovenski prijedlog, neće tako skoro završiti pregovore U prosincu 2008. je slovenski premijer Borut Pahor direktno blokirao otvaranje daljnjih poglavlja Hrvatskoj, iako su se sve ostale zemlje članice EU zalagale za nastavak pregovora. Slovenija je još prije obećavala da će nastaviti otvaranje pregovora ako Hrvatska ukine ZERP, što se i dogodilo, no u prosincu 2008. je opet blokirala otvaranje pregovora.
Ipak, ostala je jedina članica EU-a koja je inzistirala na blokadi - ostalih 26 članica prihvatilo je otvaranje pregovora Hrvatske i EU-a, zbog čega je postala izložena kritikama.Nach EU-Veto gegen Kroatien: Druck auf Slowenien steigt Neki su prigovarali da je Pahorov potez blokade zapravo taktika lažne zastave kojom se nastoji dobiti nekakve ustupke od Europske komisije i Hrvatske.Blokada Hrvaške: Je slovenska poitika neumna ali le tako zgleda Razgledi.net
Političari i jedne i druge države optužili su ovu drugu za nakanom za krađom teritorija: Hrvati tvrde da Slovenija želi dio hrvatskog teritorija, dok Slovenci tvrde da Hrvatska želi dio slovenskog teritorija. Ipak, dok je hrvatska strana u više navrata predložila arbitražu granice od treće strane, slovenska strana je to uporno odbijala. Europska komisija obećala je posredovati posebnom posredničkom komisijom.Croatia accepts EU mediation in border dispute with Slovenia Eu observer.com Slovenija je pak s istim graničnim problemom ušla i u EU i u NATO. Također, Hrvatska vlada nije Sloveniji uzvratila nikakvom sličnom blokadom.
Uzgred, u prosincu iste godine hrvatski premijer Ivo Sanader i crnogorski premijer Milo Đukanović dogovorili su se da će hrvatsko-crnogorski granični spor uz Boku kotorsku riješiti na međunarodnom sudu pravde u Haagu te da će obje države poštovati odluku suda.Croatia, Montenegro agree sea border issue should be settled before international court Vlada.hrCroatia Has No Border Disputes with Montenegro Montenegro-investment-news.com Hrvatska je vlada ponovno predložila Sloveniji da se tako isto riješi i hrvatsko-slovenski granični spor, no Pahor je ponovno odbio.
U rujnu i listopadu 2009., nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor dogovorila se s Pahorom oko arbitraže koja bi riješila granični spor, čime je završena slovenska blokada.
Uvod mini|350px|Karta granica jugoslavenskih republika, prema atlasu "The Times - Povijest Svjetske Povijesti" iz 1989. Na karti se vidi da je za vrijeme Jugoslavije granica Hrvatske i Slovenije išla po sredini piranskog zaljeva. Političari Ljubljane ne priznaju tu morsku granicu Slovenija i Hrvatska imaju neriješenih graničnih pitanja nakon raspada Jugoslavije. Nakon što je Slovenija ušla u EU, počela je koristiti svoj status države članice kako bi riješila neke sporove u svoju korist.
Pojavila su se dva pogleda na granične sporove. U ekstremnom spektru slovenskog političkog spektra je Zmago Jelinčič, vođa desničarske Slovenske Nacionale Stranke (SNS) koji provokativno javno izlaže kako bi Slovenija morala sabotirati Hrvatski pristup EU. Bivši slovenski ministar Dimitrij Rupel i ministar gospodarstva Franci su također zaprijetili 2003. da će ukinuti potporu naporu Hrvatske da se pridruži EU 2007. zajedno s Rumunjskom i Bugarskom (koje su ušle te godine u EU, dok je Hrvatska imala problema s dobivanjem mišljenja zbog generala Ante Gotovine).
No s druge strane bivši predsjednik Janez Drnovšek i ministar Anton Rop su naglasili da bi Slovenija trebala pažljivo odgovarati na bilo kakve sporove s Hrvatskom te da su jednostrane mjere neprihvatljive, te prihvatiti pristup Hrvatske EU bez obzira na sporove te reagirati u „europskom duhu“.
Ipak, javili su se mnogi incidenti. 23. rujna 2004. Slovenija je zaprijetila vetom ulaska Hrvatske u EU nakon incidenta na granici u kojem je hrvatska granična policija zadržala 12 Slovenaca, među njima i vođu opozicije SLS-a Janeza Podrobnika, nakon što su odbili pokazati svoje isprave kraj Sečovlja u osporavanoj zoni Piranskog zaljeva.
Također je tu i neslavni slučaj Joško Joras, slovenski državljanin koji živi u spornom hrvatskom zaseoku Mlini, na lijevoj obali Dragonje, ali tvrdi da se nalazi na teritoriju što ga je okupirala Hrvatska. U nekoliko je navrata izazvao skandale izjavama da se njegova kuća nalazi na Sloveniji, pa je čak i neko vrijeme štrajkao glađu.Slovenes Defiant In Row Blocking Croatia EU Bid Javno.hrSlovenia's surge of nationalism BBC
Marjan Podobnik, direktor novoosnovanog slovenskog "Zavoda 25. lipnja", zaduženog za "očuvanje narodne baštine", ujedno i predsjednik Slovenskog narodnog saveza pri Slovenskoj pučkoj stranci (SLS), izdao je u svibnju 2007. najnoviji zemljovid u kojem granice Slovenije ulaze duboko u hrvatsko ozemlje, a cijeli Piranski zaljev pripada Sloveniji. Podobnik, poznat i po prijedlozima da bi u Sloveniji trebalo raspisati referendum protiv ulaska Hrvatske u EU, za Globus je izjavio da je "zemljovid logičan jer je na dan 25. lipnja 1991. godine Slovenija imala ingerencije na čitavom Piranskom zaljevu te je imala neograničen izlaz na more". Zemljovid je, kaže, nastavak rada grupe stručnjaka s područja povijesti zemljopisa, etnologije, geodezije,... koji su uglavnom sudjelovali i u pripremama publikacija o slovensko-hrvatskoj granici u Istri, a pripremaju i slične publikacije o drugim djelovime granice. "Stanje od 25. lipnja 1991. godine jest stanje koje su, između ostalog, dogovorile i sadašnje vlade Slovenije i Hrvatske na Brijunima, a temelj ima i u stavu Badinterove arbitražne komisije, da se razgraničenje, koje je važilo na taj dan, može mijenjati samo uz dogovor Slovenije i Hrvatske. Na dan 25. lipnja 1991. Slovenija je imala ingerencije na čitavom Piranskom zaljevu, imala je neograničen izlaz na otvoreno more".Slovenski političar naručio kartu koja poseže za hrvatskim teritorijem Koreni Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić ironično je komentirao dokument:"Naši prijatelji u Sloveniji mogu crtati koje god karte žele, kao dio Slovenije, oni mogu obuhvatiti i Helsinki, i Reykjavik, to me uopće ne zanima".Slovenia, Croatia, the EU and Piran Bay International Relations and Security NetworkMesić Slovencima: U Sloveniju možete zahvatiti i Helsinki, to me uopće ne interesira Index.hr
Iako je hrvatska vlada predložila rješenje graničnog spora međunarodnom arbitražom nekoliko puta, zbog nesuglasica slovenskih stranaka u parlamentu, Ljubljana je opetovano odbila prijedlog i ustrajala na rješavanju spora na druge načine.Rupel: Hamburg Tribunal Not Acceptable for Slovenia
Ljubljana je u nekoliko navrata odbacila da blokira pristup Hrvatske EU jer „Zagreb presporo pregovara s EU-om jer ima poteškoća ispunjavanja standarda organizacije kojoj se želi pridružiti“.
Blokada pregovora u prosincu 2008. mini|Prvi potez koji je Borut Pahor učinio kada je došao na vlast bila je blokada Hrvatske Iako je Slovenija sporadično usporavala otvaranje poglavlja Hrvatskoj zbog neriješenih pitanja na granici, 21. studenog 2008. budući slovenski premijer Borut Pahor, osvrnuo se na francuski prijedlog za deblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora, pred kraj svog inauguralnog govora pred zastupnicima u parlamentu: '“zadnjih 14 dana bili smo u živahnom kontaktu s francuskim predsjedništvom EU-a i zahvalni smo što su uvažene i naše primjedbe, kako bi se stvari mogle riješiti na adekvatan način', rekao je. Govoreći o francuskom prijedlogu, Pahor je rekao da on odražava i stajalište Slovenije, odnosno da su i ta stajališta uključena u prijedlog. Francusko predsjedništvo EU-a 'govori i u ime Slovenije', kazao je Pahor. Pahor je pri tom naglasio da Slovenija podržava ulazak Hrvatske u EU i njene brže pristupne pregovore, ali da očekuje razumijevanje Hrvatske u vezi s rezervama koje se tiču neriješenih pitanja granice. Po njegovim je riječima Slovenija spremna prihvatiti prijedlog francuskog predsjedništva da se pristupni pregovori ubrzaju. 'Proučit ćemo francuski prijedlog, ali samo uz jamstvo da dokumenti koje je za pristupne pregovore pripremila hrvatska strana ne prejudiciraju međudržavnu granicu i da taj prijedlog tako shvaćaju i Vijeće Europske unije i Europska komisija', rekao je Pahor zastupnicima.Slovenija podržava brže pristupne pregovore Hrvatske s EU
Težak udarac hrvatskom približavanju EU zadali su ministri vanjskih poslova 27-orice na sastanku u Bruxellesu 7. prosinca 2008. Ministri nisu potvrdili prijedlog Europske komisije koja traži da se pregovori s Hrvatskom za ulazak u EU zaključe 2009.
Razlog tomu je Slovenija, koja je zaprijetila vetom ako ne bude riješila spor s Hrvatskom oko granice. Hrvatsko-slovenski spor oko granice osnovni je razlog što ministri vanjskih poslova, a zatim i predsjednici vlada i država 27-orice, na sastancima u prosincu, neće naznačiti datum završetka pregovora i ulaska Hrvatske u EU.
“Zemlje članice, razumljivo, ne žele da se još jedan granični spor uvodi u unutar Europske unije”, kazao je glasnogovornik talijanskog MVP-a Pasquale Ferrara, dodavši kako je već dovoljan onaj oko Cipra.
Nacrt dokumenta koji bi u ponedjeljak trebali usvojiti ministri vanjskih poslova ne spominje datum, prenose i talijanska glasila. Hrvatska se nadala da će postati punopravnim članom EU u razdoblju 2010–11, ističu, ali citiraju i slovenskog premijera Boruta Pahora koji je izjavio kako je “Ljubljana spremna staviti veto na približavanje Hrvatske EU”, jer u dokumentima koje je Zagreb predstavio “moglo bi se prejudicirati pitanje granica”.
Poslije razgovora s predsjednikom EK, Pahor je izjavio kako “Zagreb treba prihvatiti plan pregovora oko granice koji je predložila Slovenija Francuskoj kao zemlji koja predsjeda EU-om. U suprotnome Slovenija će staviti veto.” Talijanska glasila ističu da je Pahor ipak kazao da je “Ljubljana spremna pronaći rješenje za pregovaračkim stolom”.
„Ako Hrvatska ne otvori 10 poglavlja u prosincu, potpuno je jasno da neće moći zatvoriti sve i dovršiti pregovore do kraja 2009.“, izjavio je politički analitičar Željko Trkanjec.World Bulletin: Slovenia border row could set back Croatia's EU bid
Sporni dokumenti
Ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar slovenskoj je javnosti 19. prosinca otkrio dokumente iz sedam poglavlja o kojima Hrvatska pregovara s Europskom unijom, a koji su glavni razlog slovenske blokade hrvatskih pregovora. Prema Žbogarovom izlaganju radi se o dokumentima u pogljavu Poljoprivreda, Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, Oporezivanje, Mrežne infrastrukture, Regionalne politike i strukturnih instumenata, Prava, slobode i sigurnosti te Okoliša.
U poglavlju Poljopriveda izričito su, kao hrvatska, navedena sporna naselja na lijevoj obali Dragonje (Škrile, Bužin, Škudelini i Veli Mlin). U Sigurnoj prehrani, sporno je hrvatsko pozivanje na pomorski zakonik, koji spominje epikontinentalni pojas u Jadranskom moru. U poglavlju o Oporezivanju izričito je naveden granični prijelaz Plovanija, odnosno privremena granična točka kraj Sečovlja, za koju je 1994. tadašnji premijer Nikica Valentić izričito i pisano potvrdio da ne prejudicira granicu. U Infrastrukturi, priložene su karte s ucrtanom morskom granicom. U Regionalnoj politici, sporan je interventi plan u slučaju onečišćenja mora, koji spominje ZERP, a priložena je i karta s ucrtanom granicom. U poglavlju Prava priloženi su dokumenti koji navode granične prijelaze, naveden je prijelaz Plovanija, te navedene katastarske parcele iz katastra koji je nastao nakon 25. lipnja 1991. godine. U poglavlju Okoliš, spominje se ZERP te je priložena karta s ucrtanom morskom granicom.