Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski). Poštanski broj je 10020.
Povijest
mini|270x270px|Zagrebački velesajam na prvotnoj lokaciji, Savska cesta, oko 1953. mini|Josip Broz Tito i Jovanka Broz na otvaranju 51. velesajma 1956. godine.|233x233px mini|130px|Značka s nekadašnjim logotipom Velesajma
Zagrebački velesajam je pravni sljednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. veljače 1946. raspušten, a njegova imovina dana na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru. Istovremeno je ustrojen Zagrebački velesajam, koji je organizirao prvi poslijeratni sajam.
1947. (31. svibnja – 9. lipnja) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se tijekom rata koristili kao vojarna. Na tom sajmu sudjelovali su osim brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat. 1955. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save. Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam. 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio predsjednik države Josip Broz Tito. Od Zbora do velesajma 1909. – 1999., Zagrebački velesajam / Ars Media d.o.o. Zagreb 1999. , str. 96, 97
Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tijekom 60-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetitelja) u red najvećih svjetskih sajmova.
Od kraja 60-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ka brojnim specijaliziranim sajmovima.
Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationales).
Sajmovi Nepotpun popis Zagrebački sajam nautike, međunarodni sajam nautike Dani lova i ribolova, sajam opreme za lov i ribolov Beauty & Hair EXPO Zagreb, međunarodni sajam kozmetike, frizerstva i opreme za salone Zagreb Auto Show, međunarodni salon automobila, motocikala, gospodarskih vozila i prateće industrije BIAM, međunarodni sajam alatnih strojeva i alata Zavarivanje, međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite Zagrebački obrtnički sajam, sajam obrtništva i obrtničkih zanimanja Worldskills Croatia Dentex, međunarodni sajam dentalne medicine Pravo doba, sajam za zrele generacije Ambienta, međunarodni salon namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Interliber, međunarodni sajam knjiga Infogamer, međunarodni sajam videoigara i opreme Inova, hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjem Growing up, sajam radosti bez granica za djecu i roditelje CroAgro, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije Sajmovi hrane i zdravog življenja (Organica, Apitera, Kronoplja, Mystic), međunarodni sajmovi hrane, organske proizvodnje i zdravog življenja thumb|800px|Glavni (južni) ulaz Zagrebačkog velesajma.|središte Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma zaštićeno je kulturno dobro.
Paviljoni Zagrebački velesajam prostire se na zemljištu veličine 560895m². Zemljište je omeđeno Avenijom Dubrovnik na jugu, Avenijom Većeslava Holjevca na istoku, Ulicom Joszefa Antalla na sjeveru i Ulicom Radoslava Cimermana na zapadu.
Prvu urbanističku koncepciju Velesajma dao je arhitekt Marijan Haberle, no cijeli je kompleks, uz njegovo sudjelovanje u projektiranju nekolicine paviljona, ipak stvoren po urbanističkoj matrici Božidara Rašice koji je predvidio velik broj objekata koji se mogu koristiti i izvan predviđenih sajamskih termina.https://baustela.hr/nekretnine/zagrebacki-velesajam-drustveno-gospodarski-prostor-sa-spomenicima-kulture-cije-postojanje-ovisi-o-politici/https://ideje.hr/nezavrsena-urbanisticka-prica-potraga-za-vizijom-buducnosti-zagrebackog-velesajma/