Drežnica (u SFRJ Partizanska Drežnica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
Površina naselja je 137,5 km2 ali sa zaseocima Brezno, Debeli Lug i Ponorac (danas dio naselja Musulinski Potok) predstavlja najveću katastarsku općinu u Hrvatskoj (176 km2), od toga je 125 km2 pod šumom.
Zemljopis
Smještena je u masivu Velike Kapele na tri krška polja: Lug, Krakarsko polje i Drežničko (Veliko) polje, nadmorske visine od 439 do 468 m. Najniže Veliko polje često je plavljeno i jedino nije naseljeno, jedinstveno je po samonikloj šumi hrasta lužnjaka.Županijski zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije Prostorni plan karlovačke županije (str. 102) Gore Velika Javornica (1375 m) i Mala Javornica odvajaju ovaj kraj od Primorja, ujedno su i razvodno gorje jer je ovdje (kao i u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru) crnomorski slijev najbliži Jadranu.
Drežnica ima mnogo "sela" i nepovezanih zaselaka: Krakar, Radojčići, Palice i Padalište, Trbovići, Jagetići i Pražići, Tomići, Vukelići, Vrujac i Šekići, Seočani (Bosnići, Škipine i Zečevo brdo), Zrnići, Nikolići (Čorti i Lokva), Centar i Maravić Draga, Selište (Radulovići, Papeži i Kuboti).
Povijest mini|lijevo|200px|Crkva Roždestva Presvete Bogorodice u Drežnici
Srednjovjekovna povijest slabo je poznata. Selo Krakar se spominje 1486. u Modruškom urbaru, a 1499. god. kao Zahumje u sa selima Bitoraj, Jesen, Selca i Krakar. U 16. stoljeću ovaj prostor je potpuno opustio.Starine. Knj. 30(1902), Emilije Laszowski: Popis i procjena dobara kneza Stjepana Frankopana-Ozaljskoga god. 1558., str. 208 Pravoslavni Vlasi (Srbi) (...Valachi siue Rasciani uel ut verius dicam Serviani nam ex regno Serviae prodierunt) naselili su se u Drežnicu i Jasenak u 17. stoljeću. Dovodi ih kapetan ogulinski Gašpar Frankopan i prije njega Vid Kisel vjerojatno iz Cazinske krajine i Ostrošca na Uni te dolaze sekundarnim seobama iz Gomirja. Po doseljenju podigli su drvene crkve u središtu Drežnice, Krakaru i Nikolićima. 1842. godine završena je i posvećena pravoslavna crkva crkva Roždestva Presvete Bogorodice u središtu Drežnice. U drugom je svjetskom ratu spaljena, a danas se obnavlja.
Pred Drugi svjetski rat, Drežnica je imala 5000 stanovnika i bila je najveća općina u ogulinskom kotaru. U to doba imala je dvije pilane od koje je jedna imala parionu i sušaru s modernom stolarijom.
U Drugom svjetskom ratu, polovica stanovništva je sudjelovala u NOB-u, Drežnica je više puta bila potpuno spaljena i imala preko 1000 žrtava. Po okupaciji počinje fašistički teror i drežnički partizani poduzimaju niz značajnih akcija protiv talijanskog okupatora i ustaša. Drežnički kraj postaje važan slobodni teritorij na kojem je od veljače 1942. do siječnja 1944. u šumi Javornici bila je smještena partizanska bolnica br.7.Dreznica-jasenak.net Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. U spomen na tolike žrtve 1970. je preimenovana u Partizansku Drežnicu i 1980. godine započeta je izgradnja Spomen-doma škole sa športskom dvoranom. Škola je dovršena 1993. godine, dok je ostalo pod krovom, ali nedovršeno.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 729 stanovnikaPopis stanovništva 2001., www.dzs.hr te 311 obiteljskih kućanstava.Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Obrazovanje
U naselju se nalazi i područna Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić. Djeluje i SKUDD "Đurđevdan" - srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo iz Drežnice.
Znamenitosti i spomenici Crkva Roždestva Presvete Bogorodice, pravoslavna crkva
Literatura
Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)
Izvori
Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji