Caspar David Friedrich (5. rujna 1774., Greifswald – 7. svibnja 1840., Dresden) je njemački slikar i grafičar; najvažniji predstavnik romantizma u Njemačkoj i često smatran za najvažnijeg njemačkog umjetnika svoje generacije.William Vaughan, German Romantic Painting, Yale University Press, New Haven, 1980., str. 65. mini|lijevo|<center>Tetschen Altar ili Križ u gori, 1807., 115 × 110.5 cm, Gemäldegalerie, DresdenFriedrichovo prvo važnije djelo koje raskida s tradicijom prikazivanja oltarnog križa smještajući ga u krajolik. Životopis mini|lijevo|<center>Brodolom Nade, 1824., ulje na platnu, 126.9 × 96.7 cm, Kunsthalle, Hamburg. Caspar David Friedrich je rođen kao šesto od desetero djece u Greifswaldu, lučkom gradiću u Švedskoj Pomeraniji koji su Prusi anektirali 1815. god. Djetinjstvo mu je obilježeno tragedijom: majka mu je umrla kad mu je bilo sedam godina, mlađa mu je sestra umrla sa samo dvadeset mjeseci, a brat se utopio pokušavajući mu spasiti život u nesreći na klizanju. Studirao je kod J. G. Quistropa na kopenhagenskoj Akademiji umjetnosti, jednoj od najvažnijih u Europi, a potom se preselio u Dresden (1798.). Zajedno s Ph. O. Rundgeom C. D. Friedrich je važan i za književni krug oko Heinrich von Kleista, Novalisa i drugih njemačkih romantičarskih književnika. Njegovim slikama su se divili prijatelj Goethe, a otkupljivao je pruski kralj Fridrik Vilim III., na nagovor 15-godišnjeg princa, koji je kasnije postao Fridrik Vilim IV., a kupovali su ih i car Nikola i veliki knez Aleksandar. No, ipak je Friedrich umro u siromaštvu, i to „napola lud”.Philip B. Miller, "Anxiety and Abstraction: Kleist and Brentano on Caspar David Friedrich", Art Journal 33 (3), 1974., str. 205.–210., doi:10.2307/775783, JSTOR 775783 Sahranjen je na groblju Svetog trojstva u Dresdenu.
Proslavljen je tek u kasnom 19. stoljeću, a do 1920-ih njegove slike su otkrili ekspresionisti, a 1930-ih i nadrealisti i egzistencijalisti. Usponom nacizma ranih 1930-ih isticana je njegova vrijednost, a padom nacizma palo je i zanimanje za njegove slike jer su doživljavane kao nacionalističke. Tek je 1970-ih C. D. Friedrich ponovno priznat kao ikona njemačkog romantičarskog pokreta i slikar međunarodnog značaja.
Djela mini|<center>Opatija u hrastovoj šumi, 1810., 110 × 171 cm, Stara nacionalna galerija u Berlinu mini|<center>Lutalica iznad mora magle, 1818., 94.8 × 74.8 cm, Kunsthalle, Hamburg. Prva djela C. D. Friedrich je radio u sepiji i crtežu, a u ulju ostvaruje impozantni Tretschen-Altar (Križ u planini). Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodovlja, stijena, ledenih santi, gotičkih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima (Brodolom Nade; Krajolik s dugom; Greiswaldska luka). Osobitu pozornost je poklanjao nijansama boja. U Friedrichovim slikama čovjek je često smješten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika (Lutalica iznad mora magle) koji, po riječima povjesničara Christophera Johna Murrayja, „upravlja gledateljevim pogledom prema metafičkim dimenzijama”.Christopher John Murray, Encyclopedia of the Romantic Era, 1760-1850, Taylor & Francis, London, 2004., str. 338.
Njegov suvremenik, francuski kipar David d'Angers (1788. – 1856.) ga je opisao kao čovjeka koji je pronašao „tragediju krajolika”.William Vaughan, Friedrich, Oxfordshire: Phaidon Press, Oxford, 2004.
Izvori
Vanjske poveznice
Fundacija Caspar David Friedrich
Kategorija:Njemački slikari Kategorija:Slikari romantizma Kategorija:Njemački slobodni zidari Kategorija:Kultura u Dresdenu