thumb|220px|Prosvjedi u DDR-u koji su doveli do pada režima. thumb|220px|Prosvjednici u Ukrajini. mini|Prosvjed ispred ulaza u Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, 5. travnja 2017. Prosvjed, protest ili demonstracija (iz lat. demonstrare, 'pokazati') je javni skup ili javno okupljanje osoba čiji je cilj izraziti negodovanje oko političkih odluka, vlasti ili nekoga društvenog problema. Mogu se organizirati na razne načine, od javnih govora do masovnih okupljanja, a također mogu poslužiti i utjecaju na javno mnijenje ili političko vodstvo, što katkad podrazumijeva izravno djelovanje.Barned-Smith, St. John. 2007. "How We Rage: This Is Not Your Parents' Protest". Current (zima 2007.): 17–25. Prosvjedi djeluju na temelju masovne suradnje prisutnih, koji pritom preuzimaju iste rizike i posljedice u svrhu postizanja nekoga zajedničkog cilja.
Neki od poznatijih prosvjeda bili su oni za vrijeme Hrvatskoga proljeća (1971.), studentski prosvjedi 1989. godini u Kini, te ruske demonstracije 1993. godine. Prosvjedi su u novije vrijeme postali čest način „rušenja” političara s vlasti. Po tom scenariju dolazi do promjene vlasti u Gruziji, Ukrajini, Kirgistanu i Moldaviji. Primjerice, prosvjedima su „oborene” vlade Slobodana Miloševića u Srbiji i Libanona.
Povodi Razlozi za demonstratcije mogu biti različiti: protiv pojedinih politika za mir za zaštitu okoliša za poboljšanje radnih uvjeta (sindikalni prosvjedi i štrajkovi) za ili protiv izgradnje odredenih gradevinskih projekata (smetlišta, cesti, industrijskih pogona) i sl.
Izvori
Vanjske poveznice Sestrinski projekti
Mrežna mjesta LZMK / Hrvatska enciklopedija: demonstracija LZMK / Proleksis enciklopedija: demonstracija Kategorija:Prosvjedi Kategorija:Društvo