Ljuti Dolac je naseljeno mjesto u Gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019. Nalazi se u zapadnoj Hercegovini, oko 10 km jugoistočno od Širokog Brijega. Prema popisu iz 2013. godine, u Ljutom Docu je živjelo 1479 stanovnika.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Ljuti Dolac godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati1488 (99,46 %)1425 (99,58 %)1699 (99,70 %)Srbi 6 (0,40 %) 5 (0,34 %)1 (0,05 %)Muslimani 000Jugoslaveni001 (0,05 %)ostali i nepoznato2 (0,13 %)1 (0,06 %)3 (0,17 %)ukupno149614311704
Popis 2013.
Ljubotići godina popisa 2013.Hrvati1478 (99,93 %)Srbi0Bošnjaci0ostali i nepoznato1 (0,07 %)ukupno1479
Spomenik
Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup s ispisanih 166 imena poginulih u II. svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine.
Šport
NK Blato Ljuti Dolac
Crkva Zaštitnica župe Ljuti Dolac je sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije. Župa ima dva naselja u pastoralnom djelovanju, uz Ljuti Dolac tu su još i Biograci. Ljuti Dolac je dugo bio ispruženi tzv. Klin župe Blato (Čerigaj), a danas poznatije kao župa Široki Brijeg. Od ove matične župe Ljuti Dolac se odvojio 1864. godine. Osnivanjem župe Kruševo 1924. godine župa Ljuti Dolac se prvi put dijeli, a 1966. godine od ove župe se odvojila, a kasnije i osamostalila župa Jare i župa Ljuti Dolac je konačno dobila granice u kojima se danas nalazi. Današnju crkvu je od 1883. do 1890. sagradio fra Ivan Vasiljević. U potpunosti je obnovljena je 1920. godine. Zalaganjem fra Marka Dragićevića crkva je proširena. Od stare crkve je ostalo samo pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini 19 metara, a visina dograđenog zvonika je 33 metra.
Poznate osobe
Tihomir Mišić, časnik HVO-a, junak Domovinskog rata u BiH.Darko Juka: Pogibija Tihomira Mišića - tko je kriv, VP, magazin za vojnu povijest Večernjeg lista, br. 8 (studeni 2011.), str. 65.
Izvori
Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji Kategorija:Široki Brijeg