Boris Dežulović (Split, 20. studenoga 1964.) hrvatski novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea i redoviti kolumnist u hrvatskim, bosanskohercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima.
Životopis Mladost i obrazovanje Rođen je u Splitu gdje je završio srednju građevinsku školu. Na splitskom sveučilištu studirao je povijest umjetnosti.
Novinarski rad Novinarstvom se počinje baviti 1988. godine u Slobodnoj Dalmaciji. Nakon raspada Jugoslavije, u razdoblju novonastalog pluralizma, Dežulović, zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem 1993. godine osniva Feral Tribune i piše satiričke kolumne, u kojima su prevladavajuće teme Domovinski rat i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Godine 1999. napušta Feral Tribune i počinje pisati kolumnu u tjedniku Globus. Piše i za druga izdanja Europa Press Holdinga (EPH). Nekoliko godina živio je i radio u Beogradu."Beograd je rasadnik hrvatskih domoljuba", booksa.hr Godine 2015., nakon što mu Slobodna Dalmacija otkazuje suradnju odlazi iz EPH i počinje pisati u tjedniku Novosti. Kolumnist je sarajevskog Oslobođenja i ljubljanskog Dnevnika te različitih portala. Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika, Alt URL. i o kojoj govori u Novostima.
Književni rad Godine 2003. objavio je Christkind, znanstvenofantastični roman o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe. Godine 2005. objavio je Jebo sad hiljadu dinara, satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i knjigu poezije Pjesme iz Lore. Godine 2007. objavljuje knjigu kratkih priča Poglavnikova bakterija te piše scenarij dokumentarnog filma Dnevnik graditelja redateljice Jasmile Žbanić o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta.
Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.
Djela Dežulović je objavio dva romana, zbirku pjesama, zbirku kratkih priča te nekoliko knjiga novinarskih kolumni.
Greatest shits: antologija suvremene hrvatske gluposti (1998., supriređivač)Boris Dežulović, Predrag Lucić (priredili), Greatest shits: antologija suvremene hrvatske gluposti, Feral Tribune, Split, 1998., , drugo nepromijenjeno izdanje 1999. Christkind (2003.), romanBoris Dežulović, Christkind: roman, Durieux, Zagreb, 2003., ; II. izdanje V.B.Z., Beograd - Sarajevo - Zagreb, 2008., ; radnja romana odvija se krajem devetnaestog stoljeća u austrijskom pansionu u kojem se okuplja kozmopolitsko društvo iz različitih krajeva svijeta. To je vrijeme rasta rasne i nacionalne nesnošljivosti gdje se izdvajaju židovske cionističke ideje s jedne, te otvorena nesnošljivost naspram židovstva s druge strane. Prisutna je neobična galerija likova s razičitim tajnama, a sve služi kao podloga za univerzalnu priču o dobru i zlu i mora li se na zlo odgovoriti zlom, na zločin zločinom.Nataša Petrinjak, Boris Dežulović: "S vampirima je lakše" (intervju), Zarez 121-122/2004., www.zarez.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018.Davor Šišović, Nepočinjeni zločin u ime čovječanstva , Glas Istre, 31. srpnja 2004., www.ice.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.Jakov Sabljić, Kulturno (re)ko nstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića, Umjetnost riječi 1-2/2010.Miranda Levanat-Peričić, Alternativna povijest i "povampirena prošlost" u suvremenom hrvatskom vampirskom romanu: Boris Dežulović, "Christkind" (2003) i Boris Perić, "Vampir" (2006), u: Slovenska fantastika, Kijev, 2012., CROSBI, www.bib.irb.hr Jebo sad hiljadu dinara (2005.), romanBoris Dežulović, Jebo sad hiljadu dinara, Europapress holding, Zagreb, 2005., ; roman tematizira jednu od epizoda iz hrvatsko-bošnjačkog rata u Bosni i Hercegovini u ljeto 1993. godine. Radnja se odvija od zore do sumraka jednog vrućeg dana u srednjoj Bosni, gdje se na tajnom zadatku sreću dvije skupine vojnika - Hrvata i Bošnjaka, a kroz njihov sukob autor pokušava pokazati besmisao rata, te ulogu uniforme u životu i smrti čovjeka i vojnika.Jagna Pogačnik, Usponi, padovi i konačno dobri radovi , Hrvatska revija 3/2009., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 20. listopada 2017., pristupljeno 3. siječnja 2018.Rade Dragojević, U bosanski rat na stražnja vrata , Zarez 164/2005., www.zarez.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.Nebojša Lujanović, Destrukcijom identiteta do apsurda u prozi Mlakića i Dežulovića, Časopis za hrvatske studije 1/2010., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018. Pjesme iz Lore (2005.), zbirka pjesamaBoris Dežulović, Pjesme iz Lore, Durieux, Zagreb, 2005., ; II. dopunjeno izdanje Adamić, Rijeka, 2016., ; 2008. godine objavljen je njemački prijevod (Gedichte aus Lora (preveo Klaus Detlef Olof), Drava Verlag, Klagenfurt, 2008., )Zvonimir Mrkonjić, Poetika Lore , Vijenac 367/2008., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 22. siječnja 2010., pristupljeno 3. siječnja 2018.Ivica Ivanišević, Boris Dežulović: "Čitatelje spajam na struju" (intervju) Slobodna Dalmacija, arhiv.slobodnadalmacija.hr, objavljeno 4. listopada 2005., pristupljeno 3. siječnja 2018. Poglavnikova bakterija (2007.), kratke pričeBoris Dežulović, Poglavnikova bakterija, V.B.Z., Zagreb, 2007., ; knjiga kratkih priča koja sadrži šest naslova: Velika laž Bepa Partugolotovog, Batman: the beginning, Crveni šejtan, Smrt, Poglavnikova bakterija i Bijela točka.Božidar Alajbegović, Jedinstvena autorska pojava , www.kupus.net, HAW, haw.nsk.hr, pobrano 28. travnja 2009., pristupljeno 4. siječnja 2018.Jagna Pogačnik, Šest priča vrlo duhovitog pripovjedača s mjerom , Jutarnji list, objavljeno 22. srpnja 2007., HAW, pobrano 23. srpnja 2007., pristupljeno 4. siječnja 2018. Dnevnik graditelja (2007.), filmski scenarij Ugovor s Đavlom (2008.), zbirka kolumniBoris Dežulović, Ugovor s Đavlom, V.B.Z., Zagreb, 2008., ; zbirka odabranih kolumni koje je Dežulović objavljivao u Globusu od 1999. do 2008. godine. Zločin i kazna (2010.), zbirka kolumniBoris Dežulović, Zločin i kazna, V.B.Z., Beograd - Sarajevo - Zagreb, 2010., ; zbirka kolumni o Srbiji koje je Dežulović pisao za nekoliko srpskih portala Crveno i crno (2010.), zbirka kolumniBoris Dežulović, Crveno i crno, V.B.Z., Zagreb, 2010., ; zbirka tekstova objavljivanih u Globusu i Jutarnjem listu od 2007. do 2010. godine Diego Armando i sedam patuljaka (2011.), zbirka kolumniBoris Dežulović, Diego Armando i sedam patuljaka, Europapress holding, Zagreb, 2011., ; zbirka članaka koji su objavljivani od 1998. do 2011. godine u raznim novinama i časopisima u kojima Dežulović komentira aktualne sportske događaje i afere vezane uz sport iz Hrvatske i svijetaNikola Vukolić, Diego Armando i sedam patuljaka, www.jergovic.com, objavljeno 18. studenog 2012., pristupljeno 4. siječnja 2018. Rat i mir (2012.), zbirka kolumniBoris Dežulović, Rat i mir: pravci razvoja hrvatsko-slovenskih odnosa, V.B.Z., Zagreb, 2012., ; izbor Dežulovićevih tekstova koji tematiziraju hrvatsko-slovenske odnose, objavljivanih uglavnom u ljubljanskom listu Dnevnik od 2006. do 2012. godine (Mario Bošnjak, Dežulovićeve balade o govnima na kiši , tportal, objavljeno 32. siječnja 2013., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 23. veljače 2013., prisrupljeno 4. siječnja 2018.) Vo potraga po zagubenoto vreme (U potrazi za izgubljenim vremenom, 2013.), zbirka kolumniknjiga sadrži izbor Dežulovićevih kolumni od 1999. do 2013. godine, prevedenih na makedonski jezik (Boris Dežulović, Vo potraga po zagubenoto vreme, Tabahon, Skopje, 2013., ) Razgovori sa Smojom (2015.)Boris Dežulović, Razgovori sa Smojom, Adamić, Rijeka, 2015., ; knjiga sadrži razgovore koje je Dežulović vodio sa Miljenkom Smojem 1992. godine, koji su prvotno u nastavcima bili objavljivani u Feral Tribuneu, te nekoliko Smojinih tekstova prethodno također objavljenih u Feral Tribuneu.Miroslav Cmuk, "Razgovori sa Smojom" Borisa Dežulovića: Literarni spomenik literatu , Magazin Gradske knjižnice Rijeka, gkr.hr, objavljeno 22. listopada 2015., pristupljeno 4. siječnja 2018.
Nagrade i priznanja 2004. Nagrada "Jutarnjeg lista" za najbolje prozno djelo (za roman Christkind) 2004. Nagrada "Marija Jurić Zagorka" za novinara godine Hrvatskog novinarskog društva 2012. Nagrada "Kočićevo pero" Zaklade Petra Kočića (za knjigu Diego Armando i sedam patuljaka)Borisu Dežuloviću nagrada u Bosni i Hercegovini, www.culturenet.hr, objavljeno 5. studenog 2012., pristupljeno 4. siječnja 2018. 2014. Europska novinska nagrada (European Press Prize) za najbolji komentar (za tekst Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini objavljen 2013. godine u Globusu povodom godišnjice pada Vukovara.)Adriana Piteša, BORIS DEŽULOVIĆ ‘Raduje me da sam nagradu dobio s onima koji su nam otkrili Snowdena’ , Jutarnji list, objavljeno 19. ožujka 2014., HAW, haw.nsk.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018.; u sklopu članka dostupan je i Dežulovićev nagrađeni tekst o Vukovaru. 2026. Književna nagrada tportala, za roman godine Tko je taj čovjek?
Ostalo "Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija" kao sudionik dokumentarnog serijala (2012.)
Izvori Bilješke i literatura
Dežulović, Boris Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018. Miroslav Cmuk, , booksa.hr, objavljeno 4. prosinca 2007., HAW, haw.nsk.hr, pobrano 1. travnja 2013., pristupljeno 3. siječnja 2018. Boris Dežulović, European Press Prize, www.europeanpressprize.com, pristupljeno 4. siječnja 2018. Boris Dežulović postaje kolumnist portala N1 , hr.n1info.com, objavljeno 30. srpnja 2015., pristupljeno 4. siječnja 2018.
Vanjske poveznice Ostali projekti
Mrežna mjesta Kolumna na portalu N1 televizije Kolumna u Novostima Kolumna u sarajevskom Oslobođenju Kolumna u ljubljanskom Dnevniku prilozi na banjalučkom portalu BUKA Magazina prilozi na beogradskom portalu Peščanik
Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Životopisi, Split Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku