mini|230px|Otvoreno pakiranje kontracepcijskih tableta. Kontracepcija, poznata i pod nazivom zaštita od začeća obuhvaća postupke za sprječavanje trudnoće, odnosno njezino planiranje. Planiranje trudnoće, omogućavanje i primjena kontracepcije naziva se i planiranje obitelji. Spolni odnos, uz uporabu muškog ili ženskog kondoma, također može pomoći u sprječavanju spolno prenosivih bolesti. Postupci za sprječavanje začeća koriste se od davnih vremena, no učinkovitije i bezopasnije metode postale su dostupne tek tijekom 20. stoljeća. U nekim kulturama se dostupnost metoda za sprječavanje začeća namjerno ograničava, jer se smatraju moralno ili politički nepoželjnima.
Najučinkovitiji postupci za sprječavanje začeća u muškaraca su sterilizacija vazektomijom, a u žena podvezivanjem jajovoda, ali nakon toga osoba više nikada ne može postati roditelj. Postoji i umetanje intrauterinih uložaka (najčešće nazvanih spirale ili IUD) te implantacijski kontraceptivi,. Po učinkovitosti slijedi niz hormonskih kontraceptiva, uključujući kombinirane tablete za kontracepciju, kontracepcijske flastere, vaginalne prstenove i injekcijske kontraceptive. Manje učinkovite metode su barijerna kontracepcijska sredstva poput prezervativa, dijafragmi, kontracepcijskih spužvi i računanja plodnih dana. Najmanje učinkovite metode su korištenje spermicida i prekinutog snošaja prije ejakulacije. Premda je najučinkovitija, sterilizacija obično nije reverzibilna (osoba više nikada nije plodna), dok su sve ostale metode reverzibilne, najčešće neposredno nakon prestanka korištenja. Hitna kontracepcija može spriječiti trudnoću, ako se primijeni u prvih nekoliko dana nakon spolnog odnosa bez kontracepcije. Neki smatraju da je seksualna apstinencija također metoda za sprječavanje začeća, no spolni odgoj o apstinenciji kao jedinoj metodi zaštite od začeća (a bez podučavanja o drugim mogućim metodama) prema nekima može dovesti do porasta broja trudnoća u tinejdžerica, ako prestanu apstinirati.
Žene starije od 35 godina i one koje puše ne bi smjele uzimati oralne kontraceptive. Također, treba ih izbjegavati ako postoje određeni problemi kao što su: krvni ugrušci ili tromboza, problemi sa srcem, bolesti jetre, bolovi u prsnom košu koji bi upućivali na srčani udar, ukočenost u određenim dijelovima tijela i rak.http://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/zensko-zdravlje/nuspojave-kontracepcijskih-pilula/ Preuzeto 27. prosinca 2016. Iako zagovornici pobačaja tvrde kako povećana upotreba kontracepcije smanjuje stopu pobačaja, kritičari pobačaja i zagovornici prava na život tvrde kako je dramatičan porast stope pobačaja širom svijeta direktno povezan s poplavom kontracepcijskih pilula i drugih sredstava.
Katolički pogled na kontracepciju je službeno protivljenje Katoličke Crkve svim oblicima umjetnih kontracepcijskih sredstava. Stav Crkve je da, bračni spolni čin treba biti otvoren životu (prokreativan) te sjedinjujući."Catechism of the Catholic Church 2nd Edition Paragraph 2366". Vatican. http://www.vatican.va/archive/catechism/p3s2c2a6.htm#III. Retrieved 2009-03-20. Dodatni je prijepor što pojedina kontracepcijska sredstva mogu dovesti do pobačaja.
Trudnoće u tinejdžerki su češće lošeg ishoda. Sveobuhvatni spolni odgoj, seksualna apstinencija i dostupnost metoda za sprječavanje začeća smanjuju broj neželjenih trudnoća u ovoj dobnoj skupini. Premda mladi mogu koristiti sve oblike kontracepcije, dugoročna reverzibilna zaštita od začeća metodama poput implantacijskih kontraceptiva, spirala i vaginalnih prstenova smanjuje učestalost tinejdžerskih trudnoća. Nakon porođaja, žena koja ne prehranjuje novorođenče isključivo dojenjem može ponovno zatrudniti već nakon četiri do šest tjedana. Neke od metoda kontracepcije mogu se početi koristiti neposredno nakon porođaja, dok je za korištenje drugih potrebno da protekne i do šest mjeseci. U dojilja se u svrhu sprječavanja začeća prednost pred kontracepcijskim tabletama daje pripravcima progestina. Ženama oko menopauze preporučuje se korištenje kontracepcije tijekom godinu dana nakon posljednje menstruacije.
Oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju koje ne žele trudnoću ne koriste moderne metode za sprječavanje začeća. Metode za sprječavanje začeća su u zemljama u razvoju smanjile smrtnost u trudnoći za 40 % (2008. godine je spriječeno 270 000 smrtnih slučajeva), a mogao bi biti smanjen za 70 % kad bi se metode za sprječavanje začeća koristile u potpunosti. Produljenjem vremenskog razdoblja između trudnoća, korištenje metoda kontracepcije u odraslih žena poboljšava ishode sljedećih trudnoća i preživljenje novorođenčadi Korištenje kontracepcije u zemljama u razvoju pridonosi poboljšanju zarade, imovinskog stanja, uhranjenosti kao i mogućnosti školovanja i zdravlja djece. Manjim brojem neželjenih trudnoća poboljšava se gospodarski rast zbog smanjenja broja materijalno ovisne djece, većeg sudjelovanja žena u radno sposobnom stanovništvu i manjem iskorištavanju oskudnog dohotka.
Metode
+Vjerojatnost trudnoće tijekom prve godine korištenja: Metoda Tipična primjena Optimalna primjena Bez zaštite 85 % 85 % Kombinirana pilula 8 % 0,3 % Progestinska pilula 13 % 1,1 % Sterilizacija (žene) 0.5 % 0,5 % Sterilizacija (muškarca) 0.15 % 0,10 % Kondom (ženski) 21 % 5 % Kondom (muški) 18 % 2 % Bakrena spirala 0,8 % 0,6 % Hormonska spirala 0,2 % 0,2 % Flaster 8 % 0,3 % Vaginalni prsten 9 % 0,3 % Depo Provera 3 – 6 % 0,2 % Implantat 0,05 % 0,05 %Dijafragma i spemicid 12 % 6 % Prekinuti snošaj 27 % 4 % Računanje plodnih dana ~ 12 – 25 % ~ 1 – 9 % Dojenje (laktacija)-amenoreja 0 – 7,5 % < 2 %
Metode kontracepcije obuhvaćaju barijerne metode, hormonsku kontracepciju, intrauterine uloške (spirale, IUD), sterilizaciju i promjene u ponašanju. One se koriste prije ili za vrijeme spolnog odnosa, dok je hitna kontracepcija učinkovita i do nekoliko dana nakon spolnog odnosa. Učinkovitost se obično izražava u postotku žena koje zatrudne nakon primjene neke od metoda tijekom prve godine korištenja, a ponekad i tijekom cijelog plodnog razdoblja života, kad se radi o jako učinkovitim metodama kao što je podvezivanje jajovoda.
Najučinkovitije metode su one koje su dugoročne, a zbog kojih nisu potrebne česte kontrole kod liječnika. Neuspješnost kirurške sterilizacije, implantacijskih hormona i intrauterinih uložaka tijekom prve godine primjene iznosi manje od 1 %. Hormonske kontracepcijske tablete, flasteri ili prstenovi, kao i metoda dojenja (laktacije)-amenoreje (LAM), ako se koriste na optimalan način također u prvoj godini (odnosno, za metodu LAM u prvih 6 mjeseci) pokazuju neuspjeh u manje od 1 % slučajeva. Uz tipični način korištenja, neuspješnost je značajno veća, u rasponu od 3 – 9 %, a zbog nepravilne primjene. Neuspješnost ostalih metoda, poput računanja plodnih dana, primjene prezervativa, dijafragmi i spermicida je u prvoj godini korištenja veća, čak i uz optimalni način primjene.
Premda sve metode kontracepcije imaju određene potencijalne nepoželjne učinke, opasnost od njih je manja nego od trudnoće. Nakon prekida primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući oralne kontraceptive (tablete), spirale, implantacijske i injekcijske kontraceptive, stope trudnoća su u sljedećoj godini jednake kao i ako se nije koristila niti jedna od metoda kontracepcije.
U osoba sa specifičnim zdravstvenim tegobama, prije primjene određenih načina kontracepcije mogu biti potrebne dodatne pretrage. U zdravih žena, prije primjene mnogih metoda kontracepcije, uključujući tablete, injekcijsku ili implantacijsku kontracepciju i prezervative nije potreban liječnički pregled. Izgleda da ginekološki pregled, pregled dojki ili pretrage krvi prije početka primjene kontracepcijske pilule ne utječu na ishod, te se stoga ne smatraju potrebnima. Svjetska zdravstvena organizacija je 2009. godine objavila podrobni popis zdravstvenih uvjeta za primjenu pojedinih oblika kontracepcije.
Prirodne metode planiranja obitelji često se ističu kao vrlo pouzdane i za jedan dio naše populacije kao jedine prihvatljive. Njihovu učinkovitost neopravdano pretpostavljaju drugim metodama kontracepcije, a ističe se i pouzdanost u liječenju neplodnosti (Billingsova metoda, NAPRO i sl.).http://www.ivf.hr/docs/ginekologija/KONTRACEPCIJA%20I%20NAMJERNI%20POBACAJ.pdf Preuzeto 27. prosinca 2016.
Hormonska
hormonski kontraceptivi djeluju putem sprječavanja ovulacije, a time i oplodnje. Oni postoje u obliku različitih pripravaka, kao što su kontracepcijske tablete, potkožni implantati, injekcije, flasteri, kontracepcijske spirale i vaginalni prstenovi. Trenutno postoje samo za primjenu u žena. Postoje dva tipa kontracepcijskih pilula, kombinirana kontracepcijska pilula i progestagenska pilula. Ako se uzima u trudnoći niti jedna od njih ne povećava opasnost od pobačaja, niti ne uzrokuje prirođene nakaznosti ploda.
Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s malo povećanom opasnošću od venske tromboze i arterijske tromboze, međutim ta je opasnost manja od opasnosti povezane s trudnoćom. Zbog te opasnosti ovakva se kontracepcija ne preporučuje ženama u dobi iznad 35 godina koje puše. Učinak na spolnu želju je različit, u nekih korisnica ju povećava, a u nekih smanjuje, dok u većine učinka nema. Kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju opasnost od karcinoma jajnika i karcinoma endometrija, a ne mijenjaju opasnost od razvoja karcinoma dojke. Često smanjuju obilnost menstruacijskog krvarenja i bolnu menstruaciju. Niže doze estrogena u vaginalnim prstenovima mogu smanjiti bolnost dojki, mučninu i glavobolju povezane s pripravcima koji sadrže veće doze estrogena.
Progestinska pilula, injekcije i intrauterini ulošci nisu povezani s povećanom opasnošću od stvaranja tromba, te ih mogu koristiti i žene s prethodnom venskom trombozom. U žena čija anamneza sadrži podatak o arterijskoj trombozi treba primijeniti nehormonsku metodu zaštite od začeća ili metodu samim progestinom (ali ne u obliku injekcija). Progestinska pilula može ublažiti simptome menstruacije i može se koristiti tijekom dojenja jer ne utječe na stvaranje mlijeka. Uz ovu metodu zaštite od začeća može doći do nepravilnih krvarenja, a u nekih korisnica i do razdoblja izostanka menstruacije. Progestini drospirenon i desogestrel smanjuju androgenske nuspojave, ali povećavaju opasnost od tromboze, zbog čega nisu kontraceptivi prvog izbora. Podaci o tipičnoj neuspješnosti injekcijskog progestina Depo-Provera se razilaze, s rasponom od manje od 1 % sve do 6 %.
Barijerna
mini|220px|Neodmotani muški prezervativ
Barijerna kontracepcija obuhvaća sredstva koja sprječavaju trudnoću fizički sprječavajući spermu da dospije do maternice. U njih spadaju muški kondomi, ženski kondomi, cervikalne kape, dijafragme i kontracepijske spužve sa spermicidom.
Kondomi su, općenito, najčešće primjenjivane metode kontracepcije. Muški prezervativi se stavljaju na penis u erekciji, te fizički sprječavaju da ejakulirana sperma uđe u tijelo spolnog partnera. Suvremeni kondomi su najčešće napravljeni od lateksa, no mogu biti napravljeni i od drugih materijala kao što je poliuretan ili janjeće crijevo. Postoje i ženski kondomi, najčešće od nitrilne gume, lateksa ili poliuretana. Prednost muških kondoma je u tome što su jeftini, što se lako primjenjuju i imaju malo nepoželjnih učinaka. U Japanu oko 80 % parova kao zaštitu od začeća koristi kondome, dok ih u Njemačkoj koristi oko 25 %, a u SAD-u 18 % parova.
Korištenje muških kondoma i dijafragme sa spermicidom u prvoj je godini neuspješno u 15 %, odnosno 16 %. Uz optimalni način korištenja, kondomi su učinkovitiji, s neuspjehom od 2 % u prvoj godini korištenja, u usporedbi sa 6 % neuspjeha uz korištenje dijafragme. Dodatna prednost kondoma jest u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija kao što je AIDS.