Hrvati u SAD-u ili Američki Hrvati (eng. Croatian Americans), državljani su Sjedinjenih Američkih Država koji se izjašnjavaju da su hrvatskoga podrijetla.
Demografija Po popisu stanovništva iz 2005. godine 401.208 građana SAD-a izjasnilo se kao HrvatiS0201. Profil hrvatske etničke zajednice u SAD-u statistika prikupljena prilikom popisa stanovništva
Po popisu stanovništva iz 1990. godine u SAD-u je živjelo 544 270 HrvataHrvati u Americi - EuroAmericans.net 28. svibnja 2007. (Amerikanci koji se se izjasnili da su hrvatskoga podrijetla ili su rođeni u Hrvatskoj).
Temeljem nekih povijesnih teorija u SAD-u živi 3 milijuna stanovnika hrvatskoga podrijetla.Zašto je uloga hrvatske imigracije danas toliko važna? - nfcaonline.com
Savezne države s najvećim brojem Hrvata: Pennsylvania 50 350</tr> Illinois 43 613</tr> Ohio 41 812</tr> Kalifornija 39 071</tr> New York 23 650</tr> Wisconsin 16 202</tr> Indiana 8 433</tr> Hrvati po popisu stanovništva 1880. popis: 20 000Hrvatski Amerikanci (postojani broj) 1980. popis: 252 970Osobe koje su prijavile barem jedno etničko podrijetlo u SAD-u, 1980. 1164,8% 1990. popis: 544 270Podrijetlo 2000. 115,1% 2000. popis: 374 241 31,2% 2007. popis: 420 763 12,4%
Povijest Vrlo je teško reći kad su Hrvati prvi puta došli u SAD. Neki dokumenti ukazuju da su se prvi Hrvati (s područja juga Hrvatske) naselili u SAD prije dvjesto godina.
Značajno iseljavanje Hrvata u SAD dogodio se 1890-ih i 1900-ih, a vrhunac migracije dogodio se 1910. kada su se mnogi Hrvati iselili u Sjedinjene Države; većina njih bili su katolici. Većina ih se iselila iz ekonomskih razloga (peronospora, vinska klauzula), no tu je i značajan broj političkih izbjeglica koji su tražili azil.
Kao i drugi useljenici u SAD-u, Hrvati su se doselili da bi našli zaposlenje, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju u domovini. Mnogi od njih, većinom samci, no i neki supružnici bez djece naselili su se u gradovima Pennsylvaniji i New York Cityju. Radili su kao rudari ili metalci. Mnogi su se naselili u tvorničkim četvrtima i poljoprivrednim mjestima na srednjim zapadnim državama (Midwest) kao što su Wisconsin, Indiana, Illinois i Iowa. Takvi su uglavnom bili samci i tu su ostajali privremeno. Kada bi skupili dovoljno novca, Hrvati bi se vraćali u Hrvatsku. Međutim, oni što su ostajali izgradili su domove i posao za obitelj.
U vrlo kratkome roku, Hrvate se moglo naći širom SAD-a, od New Yorka do Californije, od New Orleansa do Minneapolis-St. Paula.
Novi val useljavanja Hrvata u SAD počeo je završetkom Drugoga svjetskog rata. Taj val, za razliku od prvog, većinom su činili političke izbjeglice, uključujući i djecu čiji su roditelji pogubljeni od nove vlasti i pojedince i obitelji koji su bježali od komunizma. Većina tih Hrvata smjestila se u hrvatskim kolonijama među rođake ili prijatelje.
Pretpostavljalo se da je to kraj hrvatskog iseljavanja. No, 1965. Hrvati se ponovno iseljavaju u SAD. Većina iseljenika bili su političke izbjeglice, no u velikom broju bilo je i mladih obitelji koji su tražili posao.
Oni Hrvati koji su se useljavali u 1960-ima naselili su se uglavnom u većim gradovima. Novi hrvatski useljenici bili su obrazovaniji za razliku od starih hrvatskih useljenika. Novi useljenici bili su pod velikim utjecajem antikomunističke politike koja se tada događala u Zapadnoj Europi i SAD-u, pa su stoga imali i negativan stav o Jugoslaviji. Novi val useljavanja donio je procvat Hrvatskim katoličkim župama, a uskoro su novi useljenici postali nositelji hrvatske kulture u SAD-u.
Danas se razmjerno mali broj Hrvata useljava u SAD, najčešće radi obrazovanja (stipendije na američkim sveučilištima) ili posla.
Naselja Veliki broj Hrvata nalazi se u gradovima Chicagu, Clevelandu, New York Cityju i Los Angelesu, nešto manji broj u St. Louisu, Pittsburghu i Zaljevskom području San Francisca, manji broj Hrvata nalazi se u Sacramentu, Detroitu, području Kansas Cityja, Milwaukeeu Harrisburgu. Najveći broj Hrvata nalazi se u dolini Ohia. Prva hrvatska naselja bila su na ušću rijeke Mississippi u Louisiani i Californiji. Prvi useljenici bili su mornari koji su napustili svoje brodove iz gospodarskih razloga i novih glasina o ratu u Europi, raznih zaraznih bolesti na brodovima, lošeg stanja brodova itd. 1835. u SAD-u je bio značajan broj Hrvata koji su se asimilirali i radili na području komercijale i ugostiteljstva. Većina ih se oženila Amerikankama što je ubrzalo njihovu asimilaciju.
Sredinom 19. stoljeća, veliki broj Hrvata je radio na području školjkarstva. Luka Jurišić (Jurisic) bio je prvak u uzgajanju školjki za prodaju. Do kraja 19. stoljeća Hrvati su držali monopol u školjkarskom poslu. U San Pedru postoji skup ulica koje se nazivaju "Croatian Place" (Hrvatsko mjesto). Danas je prijavljeno preko 35 000 Amerikanaca hrvatskog porijekla u San Pedru, što je najveća hrvatska zajednica na Tihom Oceanu. Californija je imala hrvatske koloniste i nakon prvog vala useljenja, no dolazak Hrvata u Californiju naglo je porastao za vrijeme Zlatne groznice. Mnogi Hrvati su napravili dioničarske korporacije u slučaju značajnijih otkrića.
Jedna od najvažnijih hrvatskih i američkih kompanija u kaliforniji bila je "The Slavonian Gold and Silver Company" (Slavnosnka kompanija zlata i srebra). San Francisco postao je središtem californijskih Hrvata, a tu su osnovali i prvo Hrvatsko useljeničko društvo 1857. Tadich Grill u San Franciscu ostatak je iz tog vremena i podsjetnik (i dalje u vlasništvu Hrvata), a ujedno i najstariji restoran na području Californije.
Veliki je broj Hrvata napustio Californiju i naselio se u Arizonu i Nevadu nakon Zlatne groznice. U Nevadi su u početku Hrvati radili u rudnicima zlata i srebra, a kasnije u trgovini srebrom. U Arizoni su uglavnom radili kao rudničari, uredski zaposlenici, čuvari, kuhari, mesari, konobari, vlasnici restorana i hotela itd. Bilo je i nekoliko hrvatskih naselja u Washingtonu. Malo hrvatsko ribarsko selo postojalo je početkom 19. stoljeća, gdje su iskusni hrvatski ribari mnogo doprinijeli u razvoju trgovine ribom. Tri glavna hrvatska središta u Washingtonu bili su Seattle, Anacortes i Roslyn. Veliki postotak Hrvata dokazan je postotkom učenika u školama u Rosalynu, gdje su hrvatski učenici činili 23% škole 1922./23. Neki od prvih useljenika naselili su i Pennsylvaniu. Kao središte države, Pittsburgh je zapošljavao mnogo hrvatskih useljenika. Mnogi od njih su radili u teškoj industriji. Početkom stoljeća bilo je 38 000 Hrvata u Pittsburghu, a 1990. utvrđeno je preko 200 000 Hrvata, potomaka pittsburških Hrvata.
Prvi Hrvati u Detroitu pojavili su se 1890-ih, naseljavali su uglavnom područje u regiji Russel. U Illinoisu Hrvati su se koncentrirali oko Chicaga. Iako je izgrađena kasnije, hrvatsko naselje u Chicagu postalo je jedno od najvažnijih u Sjedinjenim Američkim Državama. Naselje se posebice pošlo razvijati nakon Prvog svjetskog rata, a Chicago je postao središte svih političkih i kulturnih događanja Hrvata Amerike. Utvrđeno je da se u Chicagu nalazi preko 50 000 Hrvata, dok u cijeloj državi Illinois ima preko 100 000 Hrvata raspoređenih u 54 naselja.
Hrvatsko naselje u Kansas Cityju također su igrala važnu ulogu. I ovo je naselje nastalo u kasnome razdoblju 19. stoljeću s prvim susjedstvom stvorenim zapadno od kompanije Armour Packing uz duž James Streeta. Strawberry Hill je primjer hrvatske četvrti u Kansasu. Prvo hrvatsko naselje u St. Louisu nastalo je jako rano. Naselili su ga uglavnom Hrvati koji su doselili iz Louisiane uz duž Mississippija prema sjeveru. Prema Anti Tresiću Paviću (Ante Trasic-Pavic), koji je SAD posjetio 1907., u St. Louisu bilo je oko 5 000 Hrvata. Većina ih je živjela u pansionima s poslovima na duži rok.
New York je služio kao luka za daljnje naseljavanje SAD-a. Kasnije, s razvojem hrvatske migracije, New York je postao vrlo važan grad za Hrvate, kako im je služio za širenje po Sjedinjenim Državama. 1906. stvarna hrvatska zajednica nije postojala u New Yorku. Mnogi su se Hrvati naselili u vanjskim dijelovima New Yorka, posebice u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom djelu u okruzima Queens i sličnim susjednim mjestima kao Whitestone, Astoria, Bayside i Douglaston.
Aljaska je postala odredište Hrvata u ranome 20. stoljeću s početkom Zlatne groznice 1897. – 1899. Nekoliko stotina Hrvata naselilo se u Anchoragu, Fairbanksu i Sitki. Osnovali su male trgovine i poslove u ribarskoj djelatnosti. Danas Aljaska ima 50 000 žitelja hrvatskog porijekla, što čini 1/8 stanovništva Aljaske.
Vjeroispovijest Hrvatski svećenici, većinom dijecezanski kler, doselili su se s prvim Hrvatima u SAD-u u ranome 19. stoljeću. Bili su prvi misionari. Putovali su od mjesta do mjesta, gdje je god postojalo naselje, propovijedajući župske misije i osnivajući religijska, kulturna i dobrotvorna društva. Često su jedino svećenici bili obrazovani među hrvatskim doseljenicima pa su tako su dobili uloge vođa; često su bili su prvi koji su tečno poznavali engleski jezik pa su i prevodili. Njihova primarna odgovornost je, međutim, bila organiziranje hrvatskih katoličkih župa u gradskim središtima sa značajnim hrvatskim stanovništvom. Tako se početkom stoljeća grade hrvatske crkve u Pittsburghu i Steeltonu, u Pennsylvanii, New Yorku, Chicagu, Clevelandu te drugim gradovima. Najstarija župa je St. Nicholas Church (Crkva Svetog Nikole) u Pittsburghu, osnovana 1894.; druge župe osnovane su 1900-ih, kao Church of the Nativity (Crkva Rođenja Isusova) u San Franciscu. I prije nego što su službeno osnovani, hrvatski franjevci putovali su kroz SAD-e, stvarjući i pomažući u hrvatskim župama te su se zalagali za očuvanje vjerskih i nacionalnih osjećaja kod Hrvata. Hrvatski katolici u SAD-u važan su dio Katoličke crkve u SAD-u. To je djelom zbog velikog doprinosa hrvatskih svećenika i časnih sestara u stvaranju i očuvanju katoličke vjere u SAD-u, a isto tako su svećenici najzaslužniji u tome što se potomci današnjih američkih Hrvata podrijetlom izjašnjavaju kao Hrvati, a po vjeri katolici. Danas postoje svega 32 hrvatske župe i tri misije u SAD-u. Osim Hrvata katolika u Americi, postoje i manji brojevi Hrvata muslimana, pravoslavaca, protestanata i židova.
Udruge