Dvorac Januševec je dvorac u Prigorju Brdovečkom, Zagrebačkoj županiji. Nalazi se nedaleko od grada Zaprešića, u regiji Hrvatskoga zagorja. Smatra se jednim od najvažnijih djela klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Dvorac služi kao spremište Hrvatskog državnog arhiva te je zaštićeno kulturno dobro. mini|desno|Dvorac Januševec

Povijest Sagrađen je oko 1830. godine za baruna Josip Vrkljana, bivšeg ministra financija Marije Lujze, vojvotkinje od Parme, druge Napoleonove žene.Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 1993. Već desetak godina nakon izgradnje dvorac je prodan francuskom grofu Edgaru de Troissereuxu Corberonu koji je bio istaknuti sudionik Ilirskog pokreta. Nakon njega, dvorac često mijenja vlasnike. Tijekom Drugoga svjetskog rata dvorac su pri povlačenju minirale ustaše, nakon masakra u Hrastini.

Opis Dvorac se nalazi na križanju ceste koja od Zaprešića vodi prema Brdovcu i ceste koja vodi na sjever prema Trsteniku, općina Marija Gorica.

Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera. Obnavljan u razdoblju od 1962. do 1970. Riječ je o dvokatnom objektu pravokutne osnove u čijem središtu je rotunda zaključena kupolom. Oko središnjeg prostora (rotunde) kojeg zaključuje kupola, a proteže se cijelom visinom građevine, grupirane su prostorije prvog i drugog kata. Osnovni elementi oblikovanja pročelja su trijemovi te cijeli niz elemenata klasične provenijencije. Dvorac Januševec predstavlja najviše domete klasicističke arhitekture na području Hrvatske.

Dvorac ima pravokutan tlocrt kojemu je u sredini okrugla dvorana što se proteže kroz dvije etaže. Na jednom pročelju ima veliku ložu, a na dvama altanu sa stupovima. Nije poznat arhitekt ovoga zdanja, ali se zna da je izvedbu vodio zagrebački graditelj Angelo Chicco. Izvjesne projekte za Januševec koji nisu realizirani radio je i znameniti zagrebački arhitekt Bartol Felbinger.Lelja Dobronić, Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb 1971.

Zaštita Pod oznakom Z-2251 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa zaštićenog kulturnog dobra, klasificirano kao "stambene građevine".

Bilješke

Literatura Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 1993.

Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj Kategorija:Neoklasicistički dvorci u Hrvatskoj Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji