Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnom raskrižju putova sa sjevera na jug.
Zemljopis
Grad Čapljina je smještena svojim većim dijelom uz rijeku Neretvu i njenim pritokama Bregavi, Trebižatu i Krupi, koje se ulijevaju južno od samog grada Čapljine.
Grad graniči s gradom Ljubuškim na zapadu, općinom Čitluk na sjeverozapadu, gradom Mostarom na sjeveru, općinom Stolac na istoku, općinom Neum na jugu te na jugozapadu državnom granicom prema gradu Metkoviću u Republici Hrvatskoj.
Kroz Čapljinu prolazi važni magistralni i željeznički put koji spaja Jadransko more s Hercegovinom i dalje prema srednjoj Europi.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Stanovništvo općine Čapljina godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971.
Hrvati14.969 (53,68 %)13.931 (53,51 %)12.603 (53,72 %)Muslimani 7672 (27,51 %) 6830 (26,23 %)6781 (28,90 %)Srbi 3753 (13,46 %) 3467 (13,31 %)3672 (15,65 %)Jugoslaveni1047 (3,75 %)1566 (6,01 %)193 (0,82 %)ostali i nepoznato441 (1,58 %)238 (0,91 %)210 (0,89 %)ukupno27.88226.03223.459
Čapljina (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Čapljina godina popisa 1991. 1981. 1971. Hrvati3067 (41,11 %)2542 (41,05 %)1854 (39,89 %)Muslimani 2191 (29,37 %)1661 (26,82 %)1605 (34,53 %) Srbi 1267 (16,98 %)896 (14,47 %)945 (20,33 %) Jugoslaveni707 (9,47 %)955 (15,42 %)125 (2,68 %)ostali i nepoznato229 (3,07 %)137 (2,21 %)118 (2,53 %)ukupno746161914647
Popis 2013.
Stanovništvo grada Čapljine godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 21. travnja 2019.Hrvati20.538 (78,52 %)Bošnjaci4541 (17,36 %) Srbi714 (2,73 %) ostali i nepoznato364 (1,39 %)ukupno26.157 Čapljina – naseljeno mjesto godina popisa 2013.Hrvati4724 (81,82 %) Bošnjaci687 (11,90 %)Srbi176 (3,05 %) ostali i nepoznato187 (3,24 %)ukupno5774
Naseljena mjesta
Grad Čapljinu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Bajovci, Bivolje Brdo, Crnići, Čapljina, Čeljevo, Doljani, Domanovići, Dračevo, Dretelj, Dubravica, Gabela, Gabela Polje, Gnjilišta, Gorica, Grabovine, Hotanj, Jasenica, Klepci, Lokve, Modrič, Opličići, Počitelj, Prćavci, Prebilovci, Sjekose, Stanojevići, Struge, Svitava, Ševaš Njive, Šurmanci, Tasovčići, Trebižat, Višići i Zvirovići.
Uprava Zgrada gradske uprave na Trgu kralja Tomislava u Čapljini|mini|250px
Gradsku upravu čine: gradonačelnik, Ured načelnika, Gradsko vijeće, Javno pravobraniteljstvo, te gradske službe: Odjel opće uprave, Odjel prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel geodetskih i imovinsko-pravnih poslova, Odjel gospodarstva, Odjel za društvene djelatnosti, povratak i obnovu, te Odjel civilne zaštite.
Čapljina ima 27 mjesnih zajednica s pripadajućim naseljenim mjestima i selima, sa sjedištem i brojem članova Povjerenstva kako slijedi: Bivolje Brdo Bobanovo Selo Čapljina I Čapljina II Čeljevo Doljani Domanovići Dračevo Dretelj Gabela Gabela Polje Gnjilišta Grabovine Klepci Lokve Opličići Počitelj – Hotanj Prćavci Prebilovci Svitava Gorica – Struge Šurmanci Šuškovo Naselje Višići Tasovčići Trebižat Zvirovići
Povijest mini|center|700px|Panorama Čapljine
Položaj, bogatstvo vode, plodne zemlje i blaga klima od davnima su privlačili ljude koji su na ovim područjima živjeli još od brončanog doba.Čapljina ''Cvijet Hercegovine – Čapljina (pristupljeno 28. travnja 2019.) U rimskom dobu ovaj kraj bio na važnoj rimskoj prometnici. Italski kolonisti su se relativno rano doselili u šire područje Narone, gdje su se italski kolonisti organizirali u konvent rimskih građana. U Narezima, Tasovčići nađen je spomenik posvećen Oktavijanu datiran u 36/35. pr. Kr. Svjedoči da su stanovnici područja donje Neretve bili vjerni i pouzdani Rimskom Carstvu. Cesta Salona – Narona – Leusinium – Scodra bila je dionica velike prometnice od Akvileje do Carigrada, a prolazila je kroz Dalmaciju preko Hercegovine. Od Čapljine je vodila preko Stoca – Diluntum do Panika na Trebišnjici – Leusinium, i dalje preko Crne Gore u Skadar. Od vicinalnih cesta (viae vicinales) koji su povezivali manja mjesta, naselja i rudnike, jedan pravac je iz Narone išao je u unutrašnjost Bosne i to Narona – Čapljina – dolina Neretve do Bijelog Polja – Nevesinjsko polje – Boračko jezero – Konjic – Ivan-planina – Sarajevsko polje – Romanija – Drinjača – dolina Drine do Save. Prema istoku je dalje vodila cesta pravcem Narona – Čapljina – Klepci – Stolac – Gradac – Mosko – Panik. U 3.st. djelovala je figlina za proizvodnju opeka i crijepa u Čapljini. U Mogorjelu kod Čapljine bio kasnoantički refugij. Tu je u 4. stoljeću na ruševinama rimske vile izgrađena je rimska utvrda castrum pravilne osnove s kulama na uglovima. Na teritoriji Naronitanskog agera proizvodilo se maslinovo ulje. Ostaci uljare (torkulara) u Mogorjelu jedinstven su nalaz u BiH. I u dolini Bregave je u posljednjim stoljećima starog vijeka vinogradarstvo je bilo značajna privredna grana. U Višićima kod Čapljine je u ruševinama vile suburbane pronađeni su ostatci tijeska s velikim količinama keramike. Na temelju tradicije ranijeg keltskog i rimskog lončarstva počela je i lokalna keramičarska produkcija, a u Višićima se keramika proizvodila u nizu malih odaja koje su se nalazile okolo rimskog bunara.(boš.) [ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Filozofski fakultet u Sarajevu] Amina Veladžić: Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018.
Prvi se put ime Čapljina spominje 1632. godine kao selo koje je pripadalo mostarskomu kadiluku. Između 1782. i 1880. pripadala je Počitelju, a skupa s njim Stocu. Od 1878. i oslobađanja od Osmanlija u Austro-Ugarskoj. 1885. je izgrađena željeznička pruga koja je prošla kroz Čapljinu, nakon koje se Čapljina gospodarski uzdiže.Čapljina Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 28, travnja 2019.) Godina 1880. ishodište je duhanske industrije u Hercegovini. Car Franjo Josip uveo je Monopolski zakon o duhanu i izdao naredbu o izgradnji tvornica duhana u Mostaru i Sarajevu, te otkupnih ureda u Ljubuškom, Stocu, Mostaru i Trebinju. Duhanske stanice bile su žila kucavica gospodarstva i preživljavanja na kršnom hercegovačkom tlu.dodig.info Ivan Dodig: Zaboravljena baština: Duhanske stanice u Hercegovini (1) , 18. ožujka 2017. (pristupljeno 28, travnja 2019.) Duhanske režije bile su simbol najvažnije gospodarske djelatnosti u Hercegovini. U Čapljini su uz markantnu urbanističku os širenja grada.Repozitorij Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu Tihomir Nuić: Prenamjena Duhanske stanice, Čapljina, Split, 2015. (pristupljeno 28, travnja 2019.) Preživjele su radničke pobune i ratove, ali ne i tranzicijsku privatizaciju. 8. travnja 1941. u Čapljini su predratni članovi ustaške organizacije svećenici Ilija Tomas i Jure Vrdoljak proglasili NDH, dva dana prije nego što ju je Kvaternik službeno proglasio u Zagrebu. Lipnja 1941. ustaše su počinili strahovite zločine nad Srbima u tom kraju, o čemu je pisao fra Tugomir Soldo.Dražen Stjepandić: U ČAPLJINI SU NDH PROGLASILI DVA DANA PRIJE ZAGREBA Tjedno. 3. lipnja 2019., pristupljeno 24. rujna 2020.
Godine 1952. osnovana je Tvornica keksa i vafla Lasta, koja proizvodi kekse, čajna peciva, vafle i krekere.Poslovni dnevnik Dionička društva – Zvečevo – Lasta d.d. Čapljina (pristupljeno 28, travnja 2019.) 1996. puštena je u pogon Tvornica duhana Čapljina.Tomas-co Tvornica duhana-Čapljina BiH (pristupljeno 28, travnja 2019.) Godine 2016. dva puta je gorila čapljinska duhanska stanica, kao prethodno ona Čitluku (2010.), Ljubuškom (2013.), Širokom Brijegu (2013.) i dr.Čapljinski portal Bljesak.info: Čapljina: Duhanska stanica sinoć gorjela dva puta , 18. studenoga 2016. (pristupljeno 28, travnja 2019.)
Gospodarstvo
Prehrambena industrija (Tvornica keksa i vafla Lasta), preradba duhana (Tvornica duhana Čapljina, Duhanska stanica u Čapljini)), proizvodnja trikotaže (Tvornica trikotaže Čapljina), gumenih tehničkih proizvoda, armature. Turizam. Jugoistočno je park prirode i lovište Park prirode Hutovo blato.
Promet
Postaja uz prugu Ploče – Sarajevo. Čapljina se, zahvaljujući svom zemljopisno položaju nalazi na važnom raskrižju putova, u Čapljini se križaju dva regionalna puta, dva magistralna puta, željeznička pruga te auto – put koridor Vc.
Poznate osobe
Dejan Aćimović, hrvatski glumac i redatelj Dragan Bender, hrvatski košarkaš Mirsad Fazlagić, jugoslavenski nogometaš Nikica Jelavić, hrvatski nogometaš Vladimir Jelčić, hrvatski rukometaš Ivo Miro Jović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Slobodan Praljak, hrvatski general Pamela Ramljak, hrvatska pjevačica Jasmin Repeša, hrvatski košarkaš i trener Josip Šutalo, hrvatski nogometaš Želimir Terkeš, bosanskohercegovački bivši nogometaš i trener Marko Vego, hrvatski povjesničar i arheolog Dada Vujasinović, srbijanska novinarka
Spomenici i znamenitosti mini|250px|Spomenik kralju Tomislavu. spomenik kralju Tomislavu na Tomislavovu trgu spomenik hrvatskoj slobodi spomenik čaplji spomenik Ivi Dulčiću rimska villa rustica iz 4. stoljeća, castrum Mogorjelo Uz klasične spomenike, urbani dio Čapljine krase široke ulice, trgovi, bulevari, zelenilo, perivoji, drvoredi, parkovi, cvjetne aleje, igrališta…
Stećci na području Čapljine mini|Stećci na Kljenku Na području općine Čapljine više je značajnih lokaliteta stećaka. U Bivoljem Brdu dva su lokaliteta: Grčke grobnice i Kulješevina. U istraživanju 60-ih godina 20. stoljeća arheolog Šefik Bešlagić na prvom je lokalitetu zabilježio 75, a na drugom 40 stećaka. Na području Opličića zabilježio je više nekropola s tada ukupnim brojem od 102 stećka, a najbrojnija je nekropola bila na lokalitetu Ploče s tada evidentiranim 61 stećkom. Pored utvrđene rimske ville rustice Mogorjela nalaze se tri stećka.Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pristupljeno 2. kolovoza 2014. Na jugu općine prema Metkoviću, na zaravni Kljenak između brda Zvijezdine i Šibanice nalazi se nekropola stećaka. Veći dio nje nalazi se u obližnjem pravoslavnom groblju, a njezina specifičnost je da nije zabilježena u znanstvenoj literaturi.
Obrazovanje
U Čapljini postoji Osnovna škola Vladimira Pavlovića te Osnovna škola Čapljina. Čapljina ima svoj srednjoškolski sklop u kojemu se nalaze gimnazija i strukovne škole.
Kultura
U Čapljini djeluje više kulturno umjetničkih društava koji njeguju običaje Hrvata Hercegovine a i šire.
HKUD "Luke", Višići HKUD "Naši korijeni", Bobanovo Selo HKUD "Zora", Gorica – Struge HKUD "Seljačka Sloga", Trebižat HKUD "Čapljina", Čapljina HKUD "Sv. Ante", Dretelj HKUD "Sv. Leopold", Grabovine HKUD "Drijeva", Gabela HKUD Višići "Višići"
Mediji
Radio Čapljina na hrvatskom jeziku Čapljina info, internetski portal na hrvatskom jeziku Čapljinski portal, internetski portal na hrvatskom jeziku
Šport
U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci.
Klubovi:
HNK Čapljina (u bivšoj Jugoslaviji djelovao pod nazivom FK Borac) HKK Čapljina Lasta (u bivšoj Jugoslaviji djelovao pod nazivom KK Borac) HOK Čapljina HRK Čapljina je bosanskohercegovački rukometni klub iz Čapljine. Rukometna akademija Čapljina. Klubovi u mjesnim zajednicama: NK GOŠK Gabela HNK Višići NK Neretva Čeljevo Boćarski klub Čapljina, prvak BiHRadio Čapljina Boćanje – Čapljina prvak BiH, 26. lipnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)
Unutarnje poveznice
Most dr. Franje Tuđmana (Čapljina)
Izvori
Vanjske poveznice
Službena stranica grada Čapljine Čapljinski Portal Čapljinske novine
Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine