mini|Petar I. Petrović Njegoš (sv. Petar Cetinjski) lijevo|mini|Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnogorski: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine. Isprva su vladali kao vladike, vjerski i svjetovni vladari i jer su se zavjetovali na celibat, vlast se unutar obitelji prenosila sa strica na nećaka. Godine 1852. vladika Danilo II. sekularizirao je vlast i postao knjaz Danilo I. Njegov nećak i nasljednik knez Nikola I. okrunio se 1910. godine za kralja i proglasio Crnu Goru kraljevinom.

Obitelj je tijekom Prvog svjetskog rata zbačena s prijestolja, a službeno su svrgnuti 1918. godine kada je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod vodstvom dinastije Karađorđević.

Povijesne naznake U nacionalnoj povijesti Crnogoraca, Petrovići su četvrta po redu dinastija koja je bila na čelu neovisne države: Vojislavljevići su vladali od konca 10. stoljeća do konca 12.stoljeća, slijede Balšići od sredine 14. stoljeća do dvadesetih godina 15. stoljeća, a crnogorska srednjovjekovna povijest su okončava vladavinom dinastije Crnojevići, od sredine do konca 15. stoljeća.

Do 1851. godine vladike (mitropoliti) iz obitelji Petrovića Njegoša bili su državni poglavari i poglavari autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.

Godine 1852. Crna Gora je, pod vladarima Petrovićima, postala Kneževina Crna Gora a 1910. je proglašena Kraljevina Crna Gora.

Povijest obitelji

Obiteljsko podrijetlo Nema pouzdanih povijesnih činjenica o obiteljskom podrijetlu Petrovića prije vladavine crnogorskog gospodara Ivana Crnojevića.

Prema obiteljskoj legendi, njihovo je prvobitno podrijetlo iz okolice Zenice u BiH. Početkom 15.stoljeća, dolaze u Banjane, u Zapadnoj Crnoj Gori i naseljavaju se u podnožju planine Njegoš, odakle i uzimaju ovaj naziv. Ipak, vjerojatnije je da su nadimak Njegoš dobili tek sredinom 15. stoljeća kada su se trajno naselili u Njeguše, u planinskoj oblasti podno planine Lovćen.Andrijašević, Živko, Dinastija Petrović-Njegoš, str. 7.

Prema spomenutoj obiteljskoj predaji, rodonačelnik obitelji bio je Herak, sin Đurađa Bogutovića iz Drobnjaka, od koga je nastalo bratstvo Herakovići, koje se kasnije podijelilo na dvije grane: Petroviće i Popoviće. Rodonačelnik loze Petrovića bio je Petar Kaluđerov (oko 1570.), a rodonačelnik loze Popovića njegov brat, pop Đurađ.Andrijašević, Živko, Dinastija Petrović-Njegoš, str. 11.

Uspon na čast vladike i mitropolita mini|Nikola I. Petrović Godine 1696. izabran je Danilo Petrović Njegoš na čelo Cetinjske mitropolije kojom je upravljao do svoje smrti 1735. godine. Naslijedio ga je stričev sin, Sava, koji je neko vrijeme vladao zajedno sa sinom Danilova brata Radula, Vasilijem. Nakon kratkotrajne uprave Arsenija Plamenca kao vjerskog poglavara, dužnost vjerskog i svjetovnog vladara objedinjuje Petar I. kojeg se smatra utemeljiteljem moderne Crne Gore. Na dužnosti vladike naslijedio ga je 1830. godine, Petar II. koji je reformirao upravu, centralizirao državnu vlast i ukinuo guvernadurstvo. Njegov nasljednik bio je vladika Danilo koji je preuzeo vlast 1851. godine.

Uvođenje sekularne vlasti i detronizacija

Danilo I. odrekao se 1852. godine naslova vladike i uzeo naslov kneza (knjaz) te je odvojio državnu od crkvene uprave. Poslije njegove smrti 1860. Crnom Gorom je vladao knez Nikola I. koji ju je 1910. godine uzdignuo na rang kraljevine proglasivši se kraljem.

Godine 1916. austro-ugarska vojska okupirala je Crnu Goru i svrgnula s prijestolja kralja Nikolu I., nakon čega je kralj s obitelji izbjegao prvo u Italiju, a potom u Francusku. Po završetku Prvog svjetskog rata, protivustavna Narodna skupština, organizovana od strane Vlade Srbije, u Podgorici je 1918. godine službeno svrgnula kralja Nikolu I. s prijestolja i pripojila Crnu Goru Srbiji, nakon čega je uskoro formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca kojoj su se pridružile i slavenske zemlje iz bivše Austro-Ugarske monarhije.

Obitelj Petrović Njegoš u izgnanstvu

Kronologija vladara dinastije Petrović

Danilo Petrović Njegoš, vladika 1696. – 1735. Sava Petrović Njegoš, vladika 1735. – 1782. Vasilije Petrović Njegoš, vladika 1750. – 1766. Petar I. Petrović Njegoš, vladika (Sveti Petar Cetinjski), 1782. – 1830. Petar II. Petrović Njegoš, vladika 1830. – 1851. Danilo I. Petrović Njegoš, knez (izvorno knjaz) 1851. – 1860. Nikola I. Petrović Njegoš, knez 1860. – 1910., kralj 1910. – 1921.

Nakon detroniziranja

Danilo Aleksandar Petrović Njegoš, princ, 1921. se odrekao prijestolja Mihailo Petrović Njegoš, princ 1921. – 1986. izabran po želji kralja Nikole I. Petrovića za zakonitog nasljednika crnogorske krune, ali je, spletom poznatih okolnosti, život proveo kao nepriznati kralj. Nikola Petrović Njegoš, krunski princ od 1986. - Zakonom o Dinastiji Petrović-Njegoš, Skupština Crne Gore 2012. godine, osim vladalačkih, vratila je sva prava Dinastiji i njenom princu Nikoli II. Petroviću - Njegošu. Boris Petrović Njegoš, princ, Veliki vojvoda od Grahova i Zete (rođen 1980.)

Obiteljsko stablo

+Značenje grbovaSlikaZnačenjeSlikaZnačenjeSlikaZnačenjesredište|70x70pxMitropolstvo Crnogorskosredište|70x70pxKneževina Crna Gorasredište|70x70px Kraljevina Crna Gora

Bilješke

Literatura

Andrijašević, Živko, Dinastija Petrović-Njegoš, Narodna knjiga / Miba books, Beograd, 2016.

Vanjske poveznice Rodoslov crnogorske dinastije Petrović Njegoš Kraljevina Crna Gora - Dinastija Petrović Njegoš