thumb|200px|Spomen-ploča žrtvama napada u Zagrebu Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama koje su 2. i 3. svibnja 1995. počinili pobunjeni Srbi na civilne ciljeve u Zagrebu. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 hrvatskih civila.
Među poginulima bio je Luka Skračić, student prve godine filmske režije,Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu snimanje.adu.hr, Odsjek snimanja ADU Zagreb a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović te još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevu trgu.U znak sjećanja. Otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995. , 3. lipnja 2013., TZ Grada Zagreba, pristupljeno 14. rujna 2014.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) okarakterizirao je napad kao zločin protiv čovječnosti i osudio čelnika pobunjenih Srba Milana Martića.
Povijest mini|lijevo|Baletne papučice Almire Osmanović tadašnje ravnateljice i prve balerine Hrvatskog narodnog kazališta koja je i sama bila ranjena, jednako kao i većina od 18 sudionika međunarodnog projekta koji su pripremali predstavu „Donau Balet” u baletnoj dvorani HNK-a na Mažurancu 3. svibnja 1995. godine. Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak.Raketiranje Zagreba: osveta za vojnički poraz tijekom »Bljeska« vjesnik.com, Vjesnik Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima. mini|Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan nakon i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskoga narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar, na središte grada, Akademiju dramskih umjetnosti te zračnu luku Pleso.
Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi na Haškom sudu s kaznom od 35 godina zatvora. U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 × 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - s obzirom na to da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: „Martić (IT-95-11) 'Republika Srpska Krajina'“, v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.
Spomen spomen-ploča žrtvama napada 3. lipnja 2013. otvoren je Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991. – 1995.
Izvori
Vanjske poveznice Raketiranje Zagreba: 14. godišnjica javno.com
Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu Kategorija:Zagreb u Domovinskom ratu