Hardomilje je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.

Zemljopisni položaj i značajke Smješteno je u jugozapadnom dijelu općine, na desnoj obali Trebižata. Površine je oko 939 ha, najviše kote 286 m i najniže 55 m. Na jugu graniči s Bijačom, na istoku sa Zvirićima, na sjeveru Hrašljanima i Humcom, a na zapadu Teskerom. Dijeli se na zaseoke: Gadžina mala, Pivnice, Mandići i Žabar. Staro Hardomilje, uglavnom napušteno, nalazi se u brdu oko Lovreća (na 235 m).Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Hardomilje, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 6, Ljubuški, 31. srpnja 2010., str. 25.-27.

Ime naselja potječe iz srednjeg vijeka. U povelji vojvode Jurja Vojsalića braći Radivojevićima 12. kolovoza 1434. spominju se Vlasi Vojnići, Pribinovići i Hardomilići, od kojih su postala i imena današnjih sela Vojnića, Hardomilja i Pribinovića.Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Vojnići, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 7, Ljubuški, 30. srpnja 2011., str. 18.-21.

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Hardomilje godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati730 (100%)686 (99,85%)764 (100%)Muslimani 000Srbi 0 00Jugoslaveni000ostali i nepoznato01 (0,14%)0ukupno730687764

Popis 2013.

Hardomilje godina popisa 2013.Hrvati886 (99,66%)Srbi0Bošnjaci0 ostali i nepoznato3 (0,34%)ukupno889

Povijest 200px|mini|desno|Stećak na Pivnicama Na području Hardomilja registrirano je više nadgrobnih kamenih gomila koje su vjerojatno pripadale Daorsima. Ipak, većina je arheoloških nalaza iz 1. do 3. stoljeća. Preko Hardomilja vodila je vojna cesta Salona – Narona o čemu svjedoči više pronađenih miljokaza. U Žabaru je postojao most preko rijeke širok 3,75 m. Na velikom broju lokaliteta pronađeni su rimski nadgrobni spomenici, ponajviše isluženih vojnika rimskih legija i kohorti – VII. i XV. legije, III. Alpske kohorte, I. Brakaraugustanovske kohorte, I. Lucenske i dr. Dio tih spomenika nalazi se u Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. O životu na prostoru Hardomilja u srednjem vijeku govore grobišta stećaka na lokalitetima: Pojilo (13 primjeraka), Pivnice (15 primjeraka), Brdo (6 primjeraka), Plase (5 primjeraka).

U popisu biskupa Pave Dragičevića iz 1742. spominje se In villa Ardomiglia 24 čeljadi, 15 odraslih i 9 djece: Philippus Kustura 7, 3; Lucas Vistiza 6, 3; Nicolaus Çorapina 2, 3.

Sakralni objekti desno|mini|178x178px|Crkva sv. Stjepana na starom Hardomilju Gradnja crkve sv. Stjepana Prvomučenika na groblju u starom Hardomilju započela je 1928. godine. Zidovi su bili podignuti do 1940., ali crkva nije bila dovršena. Iste je godine nabavljeno zvono za koje je bila napravljena nosiva drvena konstrukcija koja je poslužila do 1965. godine kada je sagrađen betonski zvonik. U proljeće 1998. godine dovršen je kameni zid, a krov je izveden betonskom pločom. Sljedeće godine postavljene su hrastove klupe, a zvonik je povišen za 6 metara, na današnju visinu od 16 metara. Crkva je filijalna crkva župe Humac.

Izvori

Vanjske poveznice

Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji Kategorija:Ljubuški