Mostarska Vrata su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. lipnja 2019.
Zemljopisni položaj i značajke Naselje površine 6,22 km2 smješteno je između brda Buturovice (350 m) i Jurjevice (253 m), a u novije vrijeme širi se prema Hrašljanima i Cernu (poslovna zona). Najniža točka je 140 m, a najviša 397 m. M. Vrata imaju tri groblja: Staro groblje u središtu naselja, Novo groblje blizu ceste Mostarska Vrata - Radišići i Pravoslavno groblje pod Jurjevicom.Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Mostarska Vrata, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 9, Ljubuški, 27. srpnja 2013., str. 26.-29.
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedećiNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.:
ukupno: 381
Hrvati - 374 Muslimani - 1 Jugoslaveni - 5 ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 491
Hrvati - 487 ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4
Povijest Na području Mostarskih vrata brojne su kamene gomile iz brončanoga doba, danas većinom devastirane, a istražene su samo četiri manje u poslovnoj zoni. Na brdu Osoje (sjeverna strana Buturovice) nalazi se niz od 18 gomila, manjom gradinom i promatračnicom. U arh. literaturi poznata je gradina na vrhu Jurjevice s ostatcima fortifikacija od suhozida, opsega 300 m sa zidovima ponegdje do visine 1,5 m. Od nje se prema istoku rubom brda proteže niz gomila, koji se uz prometnicu Ljubuški - Čapljina nastavlja do Neretve.
Brojni su ostatci iz doba antike. Podno Jurjevice prema Pregrađu vrlo vjerojatno je postojalo naselje rimskih veterana Pagus Scunasticus. Na predjelu Podjurjevice u suhozidnim međama dosta je obrađenih kamenih kvadera te nešto opeke i crijepa. U gornjem dijelu više je zidanih bunara, a pored "Bunara sv. Jure" nalazi se poklopac rimskoga sarkofaga, koji je dugo služio kao pojilo za stoku. Ima dimenzije 2,20×0,80 m, s profiliranim timpanom u obliku nedovršene rozete. Poznat je i nalaz brončanog novčića cara Proba iz 3. st. u Podjurjevici, te zlatnik cara Nerona pronađen pored ceste Tikiruša - Cerno. Na lokalitetu Drini ispod Jurjevice 2005. je pronađeno nekoliko rimskih kamenih ulomaka, od kojih je najvrjedniji natpis u čast boga Libera. Na kamenom kvaderu dimenzija 33×20×26 cm urezan je natpis SACRUM LIBERO PATRI (Posvećeno ocu Liberu). Riječ je o žrtveniku koji je bio posvećen bogu Liberu, uobičajenog atributa Pater (otac). Na Gračinama u Humcu spominje se hram u njegovu čast. Na jugoistočnoj padini Buturovice blizu puta prema Starome gradu, nalazi se Lalića kula iz 18. st. Dimenzije su joj u osnovi 6,08×6,45 m, ima prizemlje i dva kata, s krovom od kamenih ploča. Ima i 13 puškarnica, od kojih je dio zazidan. Proglašena je nacionalnim spomenikom kulture.
Sakralni objekti 200px|mini|desno|Crkva sv. Jure U Mostarskim Vratima nalazi se crkva sv. Jure, filijalna crkva župe Humac. Kamen temeljac blagoslovio je papa Ivan Pavao II. prilikom posjeta Sarajevu. U isto vrijeme, građeni su Dom, malonogometno igralište te je prošireno i uređeno groblje. Izgradnja crkve dovršena za godinu dana, a blagoslovio je 23. travnja 1998. tadašnji biskup Ratko Perić. Istom je prigodom provincijal fra Tomislav Pervan blagoslovio Dom sv. Jure. Crkvu krase slike akademskog kipara Stjepana Skoke, a godinu dana nakon blagoslova postavljen je i Križni put, rad akad. slikara Đure Sedera te tri mozaika slikarice Blaženke Salavarde.
Izvori
Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji Kategorija:Ljubuški