Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.) bio je general,Petar Preradović (1818. – 1872.) - životopis i pokoja pjesma , croinfo.net, 3. siječnja 2010., preuzeto 14. kolovoza 2016.Đuro Šurmin, Povjest književnosti hrvatske i srpske, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 181. hrvatski pjesnik i prevoditelj. Smatrao se Hrvatom. Jedan je od najplodnijih i najcjenjenijih književnika hrvatske književnosti svoga doba.Slovo o Petru Preradoviću , Glasnik XXI. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika, Zadar, 27. – 29. 4. 2016., str. 5. Ubraja se u najznačajnije pjesnike hrvatskoga romantizma.Preradović, Petar, enciklopedija.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018.
Životopis Rodio se u Grabrovnici kraj Pitomače 1818. godine u obitelji oca Ivana Preradovića i majke Pelagije rođene Ivičić.Petar Preradović, Milivoj Šrepel, Izabrane pjesme, Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., Crtice moga života, str. (I). U obitelji Ivana i Pelagije Preradović pokraj sina Petra bile su još dvije kćeri, Marija (20. prosinca 1812. – 25. veljače 1867.) i Ana (11. veljače 1820. – 5. travnja 1822.).Petar Preradović. Pozdrav domovini: izabrane pjesme, (izbor i redakcija Dragutin Tadijanović), Matica hrvatska, Zagreb, 1968., str. 203.: Djetinjstvo i školske dane proveo je Preradović u Grubišnom Polju, odakle mu je bio otac, vojni dočasnik, i Đurđevcu. Nakon očeve smrti, 1828. godine, brigu o Petrovom školovanju preuzima vojna uprava te pohađa vojnu akademiju u Bjelovaru, zatim u Bečkom Novom Mjestu, gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Tijekom školovanja u Bečkom Novom Mjestu prelazi s pravoslavlja na katolicizam što je bilo uvjetovano njezinim statutom jer napredovanje u vojsci nije bilo moguće ako budući časnik nije bio rimokatolik.Biografije: Petar Preradović , preuzeto 3. veljače 2012. Vojničko školovanje završio je 1838. godine i onda je kao poručnik odaslan u Milano.Petar Preradović, library.foi.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, 1840. godine, znatno je utjecao na "povratak" materinjem jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Gotovo čitav život proveo je izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba (generalski čin). Svoj entuzijazam posvetio je ilirizmu, u čijoj je "drugoj fazi", uz Stanka Vraza i Ivana Mažuranića, postao najutjecajniji pjesnik. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje. Godine 1843. biva premješten u Zadar gdje je iste godine napisao prvu pjesmu na hrvatskom jeziku pod naslovom "Poslanica Špiri Dimitroviću". Na zamolbu Ante Kuzmanića, koji je tada bio urednikom Zore dalmatinske, napisao je za prvi broj toga lista (1. siječnja 1844.) pjesmu "Zora puca, biche dana".Zora Dalmatinska, br. 1, godina 1., 1. siječnja 1844., str. 2., books.google.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018. M. Vamberger, Petar Preradović, Slovan., br. 23, 5. prosinca 1887., str. 355., pristupljeno 13. siječnja 2018. Pjesmu je u svojoj Danici odmah objavio i Ljudevit Gaj.Goran Galić, Preradović i Matica , Vijenac, br. 635 , 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019. Uz Antu Kuzmanića Zoru dalmatinsku prvih je godina njezina izlaženja uređivao i Petar Preradović, no zbog toga što je bio austrijski časnik nije se smio potpisati kao urednik.Tihomil Maštrović, Vječno šume vode oko Lukorana... , Vijenac, br. 635 , 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019. Od tada sustavno nastavlja svoj pjesnički rad na hrvatskom jeziku a zalagao se je i za prihvaćanje Gajeva pravopisa u južnoj Hrvatskoj.
Godine 1848. ponovno je premješten u Italiju a rujna iste godine otputovao je na dopust u Dubrovnik i u Dubrovniku se je u listopadu vjenčao sa Zadrankom Pavicom de Ponte. Godine 1849. premješten je u Zagreb gdje je pridijeljen bojnom odsjeku Banskog vijeća. Stigavši u Zagreb javlja prijatelju Kukuljeviću Sakcinskome: "Kolika je moja radost što sam ovdje u miloj domovini, za kojom težih toliko godina, to ti iskazati ne mogu".Vinko Brešić, Preradović – pjesnik i general , Vijenac, br. 635 , 5. srpnja 2018., pristupljeno 29. lipnja 2019. Ukazom bana Josipa Jelačića imenovan je, 1851. godine, podnačelnikom bojnog odsjeka i banovim pobočnikom. Krajem 1852. godine premješten je u Cremonu, 1853. godine u Veronu, a u rujnu iste godine u Pančevo a nakon daljnjih premještenja u Kovin, Arad i Erdelj pridijeljen je 1854. godine vrhovnom zapovjedništvu vojske u Beč. Godine 1855. umirla mu je supruga Pavica. Godine 1865. vjenčao se je s Emom Regner a sredinom iste godine poslan je u Veronu, gdje ga je zatekao rat s Italijom.
Car i kralj Franjo Josip I. odlikovao je Petra Preradovića plemstvom 24. veljače 1864. godine te ujedno donirao pjesniku dio osobne riznice zbog toga što se je Preradović u tom trenutku nalazio u lošoj financijskoj situaciji. U spomen tome daru zapisao je nacrt pjesme zahvalnice: Svjetla kruno, dobri gospodaru! Koliko se radujem tom daru, Koliko me usrećuješ njime, Moja usta ne mogu izreći.Dolikuje tebi dar sa svime! Al od mojih zasluga je veći, Klanjam ti se u zahvalnu muku I ljubim ti podarnicu ruku.Dok je meni ove sjede glave I u srcu pjesmice ubave, Orit će se s ovih gusala. Tvoja slava i na daru hvala.Život i pjesme Petra Preradovića, priredio R. F. Magjer, Klub hrvatskih književnika u Osijeku, Osijek, 1916., str. XXII.-XXIII., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. ožujka 2016.), pristupljeno 13. siječnja 2018.
U čin generala promaknut je 1866. godine. Sredinom 1871. godine bio je na vojnim vježbama kod mjesta Bruck a iste godine predložen je za kandidaturu za hrvatskoga bana, no bio je jako bolestan i u jednom pismu napisao je kako nije zainteresiran za tu čast.Mila Mladineo, Slavni hrvatski general i pjesnik. Prije 197 godina rođen je Petar Preradović , hrvatski-fokus.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018. Zdravstveno stanje mu se pogoršalo krajem 1871. godine i otpremljen je na liječenje. Nakon što je obolio bezupješno se je liječio u Mariabrunnu pokraj Münchena a zatim i u austrijskom mjestu Fahrafeldu.
Smrt Petar Preradović umro je od vodene bolesti, 18. kolovoza 1872. godine, u Fahrafeldu. M. Vamberger, Petar Preradović, Slovan., br. 23, 5. prosinca 1887., str. 358., pristupljeno 13. siječnja 2018. Pokopan je 21. kolovoza 1872. godine u Beču. U omladinskom društvu Velebit u Beču potekla je zamisao, koja je bila općeprihvaćena, da se pjesnikovi posmrtni ostatci prenesu u Zagreb. Tako su 11. srpnja 1879. godine izvađeni njegovi posmrtni ostatci i s bečkoga groblja preneseni u arkade MirogojaGradska groblja Zagreb - Petar Preradović, preuzeto 3. veljače 2012. gdje je pokopan 14. srpnja 1879. godine.Petar Preradović, Milivoj Šrepel, Izabrane pjesme, Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., str. (XIX).HRT: Petar Preradović , preuzeto 3. veljače 2012. Na dan njegovoga pokopa sve trgovine i uredi u gradu bili su zatvoreni, svečana povorka s vojskom i glazbom na početku krenula je prema pjesnikovom posljednjem počivalištu gdje je pokopan je u jednu od prvih arkada, nešto južnije od arkade preporoditelja.Gradska groblja Zagreb - Početak gradnje arkada, gradskagroblja.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018. Tadašnji gradonačelnik Zagreba August Šenoa održao je nadahnut govor te spjevao Himnu Petru Preradoviću koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću, Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik (1878.) izradio je kipar Ivan Rendić.Knjižnica Bjelovar: Petar Preradović: Životopis 14. Smrt, preuzeto 6. veljače 2012.Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj: Mirogoj, preuzeto 6. veljače 2012.Zagrebačko groblje Mirogoj , zadrugabraniteljamarkovopolje.hr, pristupljeno 17. siječnja 2016.
Književno stvaralaštvo thumb|300px|Pervenci: različne piesme od P. Preradovića, Zadar, 1846.
Tijekom pohađanja vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu počinje pisati svoje prve pjesme (Der Brand von Neustadt, 1834.) i to na njemačkom jeziku. Godine 1840. u Milanu se upoznaje s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim koji će u njemu probuditi interes za hrvatsku kulturu i potaknuti ga da svoja djela piše na materinjem hrvatskom jeziku. Godine 1841. u zagrebačkom njemačkom listu Croatia objavio je pjesmu Das Uskoken-Mädchen. Na poticaj Špire Dmitrovića, 1843. godine, Preradović piše prvu pjesmu na materinjem jeziku, Poslanica Špiri Dimitroviću. A prva njegova tiskana pjesma Zora puca, bit će dana objavljena je 1844. godine u prvom broju Zore dalmatinske.Petar Preradović, Milivoj Šrepel, Izabrane pjesme, Izd. Matice hrvatske, Zagreb, 1890., str. (XXI-XXII). Preradović je svojim djelom do danas ostao jedna od konstanti hrvatskoga romantizma.Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., , str. 182.
Prevoditelj Preradović je počeo prevoditi još za vrijeme školovanja, na njemački jezik, pjesmu Máy, češkoga pjesnika K. H. Máche.Knjižnica Bjelovar: Petar Preradović: Stvaralaštvo. 16. Preradović - prevoditelj, preuzeto 6. veljače 2012. U Pervencima je objavio svoje presade na hrvatski jezik (Lanau, Scmidt, Lübeck, Gleim, Wieland, Goethe, Bürger). Na Kukuljevićev nagovor prevodi dio Osmana, djela Ivana Gundulića, na njemački jezik. S francuskog na hrvatski jezik preveo je djelo Allana Kardeca Spiritizam na prosto razložen: kratak nacrt nauka o duhovih i njihovih priobćivanjih (Zagreb, 1865.).Spiritizam na prosto razložen : kratak nacrt nauka o duhovih i njihovih priobćivanjih / franceski napisao Alban Kardec predsjednik duhoslovnoga družtva u Parizu ; preveo jedan privrženik duhoslovlja , katalog.kgz.hr, pristupljeno 13. siječnja 2018. U Novim pjesmama preveo je V. J. Picka a kasniji njegovi prijevodi izlazili su u Vijencu (George Gordon Byron, Dante Alighieri, Alessandro Manzoni). Poznavao je njemački, talijanski, francuski, engleski i gotovo sve slavenske jezike. Preveo je s hrvatskoga na njemački jezik raspravu Franje Račkoga iz 1867. godine, Rieka prama Hrvatskoj (Fiume gegenüber von Croatien von Dr. Franz Rački. Aus dem Kroatischen übersetzt von X.Y., Zagreb, 1869.).Goran Moravček, Franjo Rački: Rieka prama Hrvatskoj , fluminensia.org, pristupljeno 18. ožujka 2018.
Djela Pervenci: različne piesme od P. Preradovića, Zadar, 1846.Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Petar Preradović , preuzeto 3. veljače 2012. Nove pjesme, Zagreb, 1851. Proslov k svečanom otvorenju Narodnoga kazališta dne 29. siječnja 1852. Od P. P. Brzotiskom dra. Ljudevita Gaja., Zagreb, 1852. Prvi ljudi, 1862. Poesie di Pietro Preradović., Traduzione di Giovanni Nikolić. Tip. Demarchi-Rougier. Zadar, 1866. operni libreto Vladimir i Kosara (u 4 čina)Đuro Šurmin, Povjest književnosti hrvatske i srpske, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 182. Lopudska sirotica (nedovršeni ep)Đuro Šurmin, Povjest književnosti hrvatske i srpske, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str. 183. Pustinjak (nedovršeni ep)
Posmrtno Nepotpun popis djela: Pjesnička djela Petra Preradovića, Izdana troškom naroda, Zagreb, 1873. Gedichte / Peter Preradović; treu nach dem Kroatischen übersetzt von H. [Herman] S. [Sommer], Druck von I. Franck, Osijek, 1875. Izabrane pjesme, Uvod napisao Milivoj Šrepel. Izd. Matice Hrvatske, Zagreb, 1890. Izabrane pjesme Petra Preradovića / odabrao i životopis priredio Franjo Bartuš, Zagreb, 1896. Pesme Petra Preradovića: sa uvodom, tumačem i rečnikom, Izdanje Knjižarnice Velimira Valožića, Beograd, 1902. Básně / Petr Preradović; z chorvatštiny přeložil Frant. Veverka, J. Otto, Prag, 1904. Život i pjesme Petra Preradovića, priredio Rudolfo Franjin Magjer, Klub hrvatskih književnika Osijek, Osijek, 1916.Essekiana: Preradović, Petar , preuzeto 3. veljače 2013. Djela Petra Preradovića / priredio Branko Vodnik, 2 sv., Zagreb, 1918-1919.