mini|220px|Crkva u Zagoričanima Zagoričani, Zagoričeni ili Zagoričane (danas, grčki Vasiliada/Βασιλειάδα), selo u Kosturskom kraju u Egejskoj Makedoniji, smješteno na južnim padinama planine Vrbica (dio Viča), na nadmorskoj visini od 867 metara.
Povijest mini|220px|Zagoričani poslije Ilindenskog ustanka 1903. Prema podacima iz osmanskih registra, selo je postojalo u 15. stoljeću.Гандев, Христо. „Българската народност през XV век. Демографско и етнографско изследване“, Наука и Изкуство, II изд., София, 1989. U 19. stoljeću Zagoričani je jedan iz glavnih centara bugarskog preporoda u Egejskoj Makedoniji i zato je osvojio nadimak "Mala Sofija"Report on the Macedonian Movement in Area Florina 1944. (By Capt. P. H. Evans, Force 133)Шклифов, Благой. Костурският говор. София, 1973, стр. 149-150. Godine 1869. u Zagoričanima je otvorena bugarska škola.Ванчев, Йордан. Новобългарската просвета в Македония през Възраждането, София, 1982, стр. 84-100., Кайчев, Наум. Българската църква и просвета в Костурско (1900-1912), Македонски преглед, година ХІV, 1991, № 3, с. 93 1889. godine Stjepan Verković opisuje Zagoričane kao mali bugarski gradić s 350 kuća i 480 obitelji.Верковичъ, Стефан. И. Топографическо-этнографическiй очеркъ Македонiи, Санкт Петербург, 1889, стр.145-146. 1900. bugarski znanstvenik Vasil K'nčov u svojoj knjizi „Makedonija, etnografija i statistika” spominje 3.300 stanovnika, Bugara.Васил Кънчов. „Македония. Етнография и статистика“. София, 1900, стр. 265.
Tijekom Ilindeskog-Preobraženskog ustanaka Turci su spalili Zagoričane, ubijeno je oko 150 ljudi.A report of the leaders of the Ilinden Uprising in the Kostour region sent to all foreign consulates in Bitolya, August 30th (old style), 1903, in: Macedonia - Documents and Materials, Sofia 1978, Васил Чекаларов, Дневник 1901-1903 година, Ива Бурилкова, Цочо Билярски, ИК „Синева” София, 2001, стр.294. Dana 25. ožujka 1905. godine grčke čete (oko 300 ljudi) napali su Zagoričane te ubili 78 stanovnika.Силянов, Христо. Освободителнитѣ борби на Македония, том II, с. 208-208, Brailsford, Henri N. Macedonia: Its races and their future, London, 1906. p. 216-218, Poslije pokolja, selo je počelo postepeno nazadovati. Tada i uglavnom poslije Balkanskih ratova većina Bugara u Zagoričanima potražili su spas u Bugarskoj.
Godine 1913., selo Zagoričani je pripalo Grčkoj. Godine 1927. selo je dobilo ime Vasilias u čast biskupa Vasilia rođenog u Zagoričanima. Popisom iz 1928. u selu je evidentirano 735 stanovnika, od kojih 72 grčke izbeglice iz Anatolije. Grčki policijski izveštaj iz travnja 1940. označava Vasilias zajedno sa selima Ekši Su, Mokreni i Buf kao jedno od mjesta s nejvećom koncentacijom probugarskog stanovništva.A letter from the Prefect of the Gendarmerie Headquarters in the town of Lerin to the stations in the region with instructions for the Bulgarian population, April 8th, 1940, in: Macedonia - Documents and Materials, Sofia 1978
Tijekom Drugog svjetskog rata dio stanovnika sela je sudjelovao u oružanoj organizaciji Bugara u Egejskoj Makedoniji "Ohrana".Добрин Мичев. Българското национално дело в Югозападна Македония (1941 – 1944 г.) Selo je nastradalo u Grčkom građanskom ratu. U ratu su ubijena 62 stanovnika, a više ih je emigriralo.
Poznate osobe Dimitar Blagoev (1856-1924), bugarski političar Anastas Jankov (1857-1906), bugarski revolucionar i časnik Kuzman Stefov (1875-1902), bugarski revolucionar
Izvori
Vanjske poveznice Ilija Paterov - Zagoričani, Sofija, 1930 (na bugarskom)
Kategorija:Naselja u Grčkoj