Tales

Tales Milećanin (grč.: ; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti."Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.144

Život Prema doksografu Diogenu Laertiju, koji se poziva na Herodota, Durisa sa Samosa i Demokrita, Tales je bio feničkog porijekla; otac mu se zvao Heksamija, a majka Kleobulina. Nije sigurno je li se rodio u Miletu, ili je građaninom Mileta postao nakon što je prognan iz Fenicije.Diogen Laertije: Životi i mišljenja istaknutih filozofa, sa starogrčkog preveo i napomene napisao Albin Vilhar, Beograd, BIGZ 1985, I, 22. Apolodor u svojoj Kronologiji iznosi da je Tales rođen prve godine 35. olimpijade (640. pr. Kr.). Prema drugim izvorima, Tales je rođen za vrijeme 39. olimpijade (624. pr. Kr.).Diogen Laertije, nav. djelo, I, 38 mini|lijevo|Tales, otac filozofije Neki ga izvori opisuju kao samotnjaka. Priča se da je majci, koja ga je nagovarala da se oženi, odgovorio da je prerano; da bi joj kasnije, kad je opet navaljivala, rekao da je vrijeme za to prošlo. Upitan »Zašto nema djecu?«, kazao je: »Zbog toga što volim djecu.« Prema jednima, nikad se nije ženio, a usvojio je sina svoje sestre; prema drugima, oženio se i imao sina po imenu Kibist.Isto, I, 26

Govori se da je umro prateći atletsko natjecanje, u vrijeme 58. olimpijade:

Anegdote Anegdote o Talesu svjedoče da on nije bio samo dubok mislilac, nego vješt i u privatnim i javnim poslovima. Mlin za masline Diogen Laertije piše: »Hijeronim s Roda priča da je Tales, u želji da pokaže kako je lako obogatiti se, predviđajući da će biti dobar rod maslina, uzeo u zakup sve mlinove maslina i tako nagomilao čitavo bogatstvo.«Isto, I, 27

Istu su anegdotu prenijeli i Ciceron Ciceron, De divinatione, I, 111 i Aristotel, koji u Politici piše ovako:

Tales i Krez Talesu se pripisuje skretanje toka rijeke Halis, čime je Krezovoj vojsci omogućio njen prelazak bez gradnje mosta. mini|150 px|Krez (Claude Vignon, 1629.) Herodot u Povijesti piše o tome:

Herodot se prisjeća Talesove mudrosti u javnim stvarima i u drugim prilikama: on je, predviđajući da će pojedine grčke gradove u Maloj Aziji pokoriti Perzijanci, »predlagao Jonjanima da osnuju jedinstveno vijeće, smješteno u Teju (naime, Tej je središnja točka Jonije), a da se ostali gradovi i dalje jednako naseljavaju, premda bi se smatrali samo općinama«.Herodot, nav. djelo, I, 170

Diogen Laertije još iznosi podatak da je Tales spriječio protuperzijski savez Milećana s Krezom, predvidjevši da će Kir Veliki poraziti Kreza.Diogen Laertije, nav. djelo, I, 25

Pad u bunar Platon,Platon, Teetet, preveo Milivoj Sironić, Zagreb, Naprijed, 1979, 174a i Diogen LaertijeDiogen Laertije, nav. djelo, II, 4-5 opisuju zgodu kada je Tales jedne noći tako zadubljen motrio zvijezde, da nije vidio kuda hoda, te je pao u jamu (ili bunar). Zvao je u pomoć, na što mu se neka duhovita robinja, Tračanka, (prema Diogenu Laertiju, starica) narugala: »E, Talese, ti nisi kadar vidjeti što ti je pred nogama, a htio bi spoznati što je na nebu.«

Glas o Talesovoj mudrosti Tales je prvi dobio nadimak filozofa – bilo je to za arhonta Damasipa (582. – 581. pr. Kr.).Isto, I, 22 To potvrđuje i Platon koji, govoreći o »najobrazovanijima u filozofiji i govorima«, kaže:

Premda različiti izvori nisu usklađeni po pitanju bilo imena bilo broja tih drevnih mudraca, Talesovo je ime na svim popisima neizostavno navedeno.

Predaja kaže i da je »neki od Krezovih prijatelja od kralja primio zlatan pehar da ga preda najmudrijem među Helenima, i on ga je predao Talesu.«Diogen Laertije, nav. djelo, I, 30

Postoji priča da su miletski ribari slučajno izlovili neki tronožac. Oko tronošca nastala je prepirka, te su odlučili otići po savjet u Delfijsko proročište. Proročanstvo je glasilo: »Tko je prvi u mudrosti, njegov je tronožac.« Tako su tronožac predali Talesu.Isto, I, 28 mini|305px|Delfijsko proročište

Mudre izreke Talesu se pripisuju sljedeći citati:

Pozivajući se na Živote Hermipa iz Smirne, Diogen Laertije kaže da je Tales govorio kako sudbini duguje zahvalnost zbog triju stvari: »Prvo, jer sam rođen kao čovjek, a ne kao životinja; zatim što sam rođen kao muškarac, a ne kao žena; treće, što sam Helen, a ne barbar.«

Govorio je da se smrt i život ne razlikuju. Na pitanje »Zašto onda ne umre?«, odgovorio je: »Zato što nema nikakve razlike.« Na pitanje »Što je bilo prije, noć ili dan?«, odgovorio je: »Noć je za jedan dan starija«. Na pitanje »Može li čovjek sakriti zlo djelo od boga?«, odgovorio je: »Ne, pa čak ni samu misao.« Na pitanje »Što je teško?«, odgovorio je: »Spoznati samoga sebe.« Na pitanje »Što je lako?«, odgovorio je: »Dati drugome savjet.« Na pitanje »Što je najugodnije?«, odgovorio je: »Uspjeh.« Na pitanje »Što je božansko?«, odgovorio je: »Ono što nema ni početka ni kraja.« Na pitanje »Što je najneobičnije?«, odgovorio je: »Tiranin u godinama.« Na pitanje »Kako čovjek najlakše može podnijeti nesreću?«, odgovorio je: »Kad vidi da su njegovi neprijatelji u gorem položaju.« Na pitanje »Kako najbolje živjeti?«, odgovorio je: »Ako sami ne činimo ono što kod drugih osuđujemo.« Na pitanje »Tko je sretan?«, odgovorio je: »Onaj tko ima zdravo tijelo, okretan duh i pristupačnu prirodu.«Isto, I, 34-37

Spisi Od Talesovih filozofskih ili znanstvenih spisa ništa nije sačuvano. Do danas je neodgovoreno pitanje je li Tales uopće pisao, no teško bi bilo povjerovati da on nije pravio bilješke dok je proučavao primjerice visinu piramida ili dokazivao svoje geometrijske teoreme.

Simplikije Talesu pripisuje izgubljeni spis Nautička astronomija. Diogen Laertije osporava pak to autorstvo i djelo pripisuje Foku sa Samosa. Drugi su Talesu pripisivali »samo dvije rasprave«, O solsticiju i O ekvinociju, »jer je mislio da se ostalo ne može saznati«.Isto, I, 23Lobon iz Argosa kazao je da ono što je Tales napisao obuhvaća nekih dvjesto riječi.Isto, I, 34

Diogen Laertije prenosi tekst dvaju pisama što ih je Tales navodno napisao Ferekidu te Solonu.Isto, I, 42-44

Učenje Geometrija mini|200px|Talesov poučak: Tales se s geometrijom upoznao u Egiptu i prenio ju je u Grčku. Geometrija se razvila upravo u Egiptu – piše Euklidov komentator Proklo – iz potrebe čestog premjeravanja parcela zemlje nakon razornih poplava, koje su uništavale međe između posjeda.

U istom djeluIsto, 65, 8-9; 250, 16-17 Proklo Talesu pripisuje pet teorema elementarne geometrije: Promjer je prava crta koja prolazi kroz središte kruga i spaja dvije točke njegova oboda; takva crta također dijeli krug na dva jednaka dijela. U jednakokračnih trokuta, kutovi su uz osnovicu jednaki; a ako se jednake prave crte povuku dalje, kutovi pod osnovicom bit će jednaki. Ako se dvije prave crte sijeku, vršni kutovi što ih one tvore jednaki su. Ako dva trokuta imaju dva kuta jednaka i jednu stranicu jednaku, preostale su im stranice i preostali kut također jednaki. Obodni kut nad promjerom kružnice pravi je kut.

Tales svoje teoreme nije formalno dokazao. On je svoje propozicije, čini se, »dokazivao« induktivno, empirijski: ponovljenim je pokusima pokazao da su njegove propozicije točne i smatrao je opravdanim da se rezultati takvih eksperimenata prihvate kao dokazi.

Po Talesu je ime dobio Talesov poučak, koji ipak valja pripisati Euklidu, koji je u svojim Elementima dokazao proporcionalnost površine trokuta jednake visine.

Diogen Laertije prenosi da je Tales izmjerio visinu piramida prema njihovoj sjeni, promatrajući je u trenutku kada je naša sjena iste dužine kao naše tijelo.Diogen Laertije, nav. djelo, I, 27

Astronomija mini|150 px|Zviježđe Malog medvjeda Diogen Laertije nabraja Talesove spoznaje i zasluge iz polja astronomije:

Da je Tales »otkrio« Malog medvjeda zapravo znači da je prepoznao prednosti plovidbe prema Malom medvjedu, u suprotnosti s navadom Grka da se orijentiraju prema Velikom medvjedu. Moguće je da je znanje o dužini godine Tales stekao kod Egipćana. On svakako nije »ustanovio« godišnja doba, nego način na koji je mijenjanje nebeskog položaja Sunca kroz godinu povezano s klimatskim promjenama.

Pomrčina Sunca koju je Tales predvidio zbila se 28. svibnja 585. pr. Kr. Herodot o tome piše:

Ovaj neuobičajeni fenomen zacijelo je kod obje zaraćene strane izazvao čuđenje, strah, osjećaj da nadolazi katastrofa ili da je na djelu neka strašna sila. I jedni i drugi protumačili su pomrčinu kao upozorenje; prekinuli su bitku i uspostavljen je mir. Tales je znao da se pomrčina zbiva kada Mjesec prođe ispred Sunca. Točan način na koji je Tales predvidio pomrčinu nije poznat.

Filozofija prirode Voda kao počelo Problem koji je postavio Tales – i koji je bio središnji problem filozofa i Miletske škole i čitavog kozmološkog razdoblja grčke filozofije – jest odrediti što je arhé, to jest što je prapočelo svijeta, ono što nadživljuje svaku prolaznu promjenu, iz čega sve proizlazi i u što se sve vraća. U svojem pokušaju racionalne interpretacije svega postojećega Tales je isključio svako objašnjenje koje bi se pozivalo na bogove ili na nadnaravna bića. Iz pokušaja objašnjenja svijeta (ovdje su »svijet«, »priroda« i »sve« sinonimi) Tales je prvi uklonio mit i time zaslužio epitet prvog filozofa.

Aristotelu su Talesove teorije bile očigledno različite od priča »drevnih pjesnika«, starih »bogoslova«, pa čak i onih koji, govoreći o počelima, »u svemu ne govore bajoslovno«.Aristotel, Metafizika, prijevod Tomislav Ladan, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1992, 1091 a, 35; 1091 b 4-9 On Talesa smatra utemeljiteljem filozofije prirode i ovako piše o njegovoj kozmologiji:mini|200 px|Voda

Razlog Talesova odabira vode za počelo nesumnjivo je u njezinoj nužnosti za rast i ishranu živih bića, u njezinoj važnosti u svakodnevnom životu, pa i u opažanjima koliko je rijeka Nil značajna za Egipat. Moguće je da je do svoje teorije došao promatranjem meteoroloških pojava, uzrokovanih promjenom stanja vode, od krutog preko tekućeg do plinovitog.

U sljedećem pasusu Aristotel podsjeća da je prvenstvo vode imalo dugu povijest i prije Talesa, u mitologiji:

O Zemlji Tales je ponudio odgovore na niz pitanja o Zemlji, njezinoj podlozi, njezinu obliku i veličini, kao i o uzrocima potresa, datumima solsticija te o veličini Sunca i Mjeseca.

Među ostalima, Talesu je i Aristotel pripisao tezu da Zemlja pluta na vodi, dodavši da je to po tom pitanju najstarija teorija. Tales je rečenu teoriju objašnjavao sljedećom analogijom: zemlja poput drveta i drugih supstancija ima sposobnost plutanja na vodi, ali ne i lebdenja u zraku.Aristoteles, De caelo, 294 a 28-30 b1 I u svojoj Metafizici, kako je već navedeno, Aristotel kaže: »[…Tales je] izjavljivao da zemlja pluta na vodi […]«.Aristotel, Metafizika, nav. djelo, 983 b 21 Teorija uzajamnog gravitacijskog privlačenja nebeskih tijela nastala je tek u novome vijeku pa Talesu nije mogla biti poznata.

Talesovo se gledište ne podudara sa zdravorazumskim očekivanjima. Sam je Tales, anticipirajući moguće prigovore, objašnjavao da zemlja pluta zbog jednog svojeg specifičnog svojstva, svojstva plutanja, sličnog onomu koje ima drvo. U prometnom lučkom gradu Miletu, Tales je imao mogućnosti promatrati dolazak i odlazak brodova s njihovim teretima težima od vode, te je mogao uvidjeti analogiju s balvanima koji plutaju. Moguće je da je Tales zamišljao neku osobinu – osobinu »plutanja« – koja bi bila zajednička i brodovima i Zemlji. Čini se da je Talesova postavka bila potkrijepljena i utemeljena na promatranju i obrazloženom promišljanju, čemu u prilog piše i Seneka.

Važno je primijetiti da Tales pritom nije spomenuo nijednoga od bogova, koji su se tradicionalno povezivali s elementima: ne spominju se ni mitski Okean ni Geja, nego upravo voda i zemlja.

Hilozoizam mini|»Magnet ima dušu jer može pokretati željezo.«