Confessions Tour je sedma koncertna turneja američke pjevačice Madonne kojom je promovirala deseti studijski album Confessions on a Dance Floor. Madonna je već u studenom 2005. najavila moguću turneju, a Jamiea Kinga je unajmila za redatelja turneje. Popis izvođenih pjesama se uglavnom sastojao od novih materijala s promovirajućeg albuma, a probe su počele tijekom 2006. Turneja ponovno nije obišla Australiju, pa je Madonna na svojoj službenoj stranici objavila ispriku.
Koncert je bio podijeljen u četiri dijela: Equestrian, Bedouin, Glam-Punk i Disco. Equestrian je imao konjičku temu, teme robovanja i vezanja, Bedouin je dio koncerta s porukama, Glam-Punk je dio gdje Madonna svira gitaru i Disco kao plesni dio. Turneja je primila izvrsne komentare kritike i komercijalni uspjeh. Karte su rasprodavane odmah nakon objavljivanja datuma koncerta, te su se stvaljai novi datumi. Nakon završetka, Confessions Tour je postala najunosnija turneja ženskog izvođača u povijesti, sa zarađenih 194.7 milijuna $ od 60 koncerata i 1.2 milijuna gledatelja. Turneja je primila i Pollstarovu nagradu za "najkreativniju pozornicu", te na Billboard Touring Awards nagradu za "koncert s najvećom zaradom".
Madonnina izvedba pjesme "Live to Tell" tijekom koje je bila razapeta na velikom staklenom križu s trnovom krunom, dobila je izrazito negativne reakcije religijskih zajednica. Koncert na rimskom olimpijskom stadionu je osuđen kao neprijateljski od strane Rimokatoličke Crkve i njezinih vođa. Madonna je rekla da je ta izvedba rebala skrenuti pozornost na milijune djece u Africi koja umiru od gladi i siromaštva. Snimka koncerta je prikazana na TV postajama poput NBC u Sjedinjenim DRžavama i Channel 4 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Izdana je snimka u obliku CD+DVD pod imenom The Confessions Tour.
Pozadina thumb|right|Madonna otvara koncert tako što izlazi iz disko kugle i pjeva "Future Lovers/I Feel Love" U studenome 2005., u razgovoru za The Guardian, Madonna je potvrdila turneju za 2006. godinu i da će se turneja zvati Confessions Tour ili Confess Your Sins Tour. Jamie King je angažiran kao režiser turneje. U razgovoru za MTV u veljači 2006., Madonna je objasnila kako je isprva htjela nastupati u malim dvoranama poput Roseland Ballroom u New Yorku i Wiltern Theatre u Los Anglesu, a zatim na velikim stadionima i arenama. Tako joj ne bi bilo dosadno za vrijeme izvođenja. King je izjavio: "Madonna voli veike stvari, voli da budu teatralne, ali ovaj puta, s obzirom na to da je Confessions on a Dance Floor intiman album, želimo da ljudi dožive intimno iskustvo kao i veliko teatralno iskustvo. Radimo to u manjim dvoranama [...] kako bi je približili ljudima - fanovima, što je više moguće.
King je potvrdio da će se popis pjesama većinom sastojati od novih pjesama s promovirajućeg albuma, s nekoliko Madonninih starih hitova. Plesači iz glazbenih videa za pjesme "Hung Up" i "Sorry", su angažirani za turneju. U ožujku 2006., Madonna se sa suprugom Guyem Ritchiem i troje djece preselila u Los Angeles zbog probi za turneju. U ljeto 2006. je Madonnina menadžer Guy Oseary najavio kako neće biti australskog dijela turneje. Na Madonninoj službenoj internetskoj stranici osvanula je izjava: "Mojim fanovima u Australiji, Molim vas oprostite mi. Iskreno sam se nadala i očekivala i taj dio turneje i razgovarala sam s menadžerom o koncertima u Australiji. Još imam lijepa sjećanja s prošle turneje. Nažalost, logistika nije radila ovaj puta. Razmišljali smo o preseljenju iz Japana u Australiju i tamo završiti turneju, ali djeci mi počinje škola u Engleskoj a djeca su mi, koliko možete shvatiti, glavni proiritet. Važna stvar za znati je da neću uskoro u mirovinu i da ću doći u Australiju što prije moguće. Ostat ćete u mom srcu i hvala vam za stalnu ljuav i podršku. S ljubavlju, Madonna"
Razvijanje i operema thumb|right|Madonna izvodi "Get Together" za vrijeme Equestrian teme. Pozornica i ostala pomoćna sredstava su zahtijevala prijevoz od dvadeset i četiri kamiona. Pozornica se sastojala od glavnog dijela s tri dizala i okretnice (koja se diže i spušta), centralne piste s LED i stroboskopskim svjetlima spojeni s centralnom pozornicom na kojoj se nalazilo veliki LED ekran, a po potrebi se dizao i spuštao. Dvije pomoćne piste su se penjale u visinu i također su imale ekrane. Iznad publike su postavljena dva ekrana, za one koji nisu jasno mogli vidjeti pozornicu. Postojala su i tri LED ekrana koja su se pomicala za vrijeme izvedbe, uključujući i jedan polukružeći ekran koji se spuštao na pozornicu za vrijeme interludija.
Među popisom rekvizita se nalazila i 2 milijuna $ vrijedna disko kugla ukrašena s 2 milijuna $ vrijednim Swarovskim kristalima, i teška dvije tone. Kugla se na prvoj pjesmi svakog koncerta spuštala na kraj piste, zatim se otvorila, a iz kugle se pojavila Madonna. Kugla je imala hidraulične cijevi koje su je držale otvorenom, dvoje stepenica i stotine LED svijetala. Od ostalih rekvizita su bili i mehanički konj za vrijeme "Like a Virgin", metalna konstrukcija za vrijeme izvedbe "Jump" na kojima su plesači pokazivali svoje gimnastičke sposobnosti, čelični kavez za izvedbu "Isaac" i "Sorry" i neku vrstu okvira za "Hung Up". Promotivni poster za turneju je bila slika Madonne koju je uslikao fotograf Steven Klein tijekom Madonninog nastupa u jednom londonskom gay klubu, koji je bio dio promotivne tuneje za album Confessions on a Dance Floor
Koncert thumb|right|Izvedba "I Love New York" je označila početak Glam-Punk segmenta Koncert je podijeljen u četiri dijela: Equestrian, Bedouin, Glam-Punk i Disco. Prvi dio, Equestrian počinje slikama Madonne s bičem u ruci i konja koji trče po velikom ekranu. Zatim se počinje na pozornicu spuštati velika disco kugla. Ta kugla se otvara a iz nje izlazi Madonna i izvodi "Future Lovers/I Feel Love". Slijedi "Get Together", te "Like a Virgin" na "ringišpil" konju. U pozadini na ekranu se pojavljuju rendgenske snimke Madonninih slomljenih kostiju, ozljeda kojih je zadobila u nesreći pri jahanju. Ovaj dio koncerta zatvara pjesmom "Jump" tijekom koje njeni plasači izvode gimnastičke akrobacije. Madonna odlazi s pozornice, a tri plesača ostaju i prepričavaju osobne tragedije u interludiju nazvanom "Confessions". Drugi segment nazvan Bedouin započinje tako što se Madonna pojavljuje razapeta na velikom staklenom križu i pjeva "Live to Tell" dok se na ekranu iznad nje prikazuju brojevi oboljelih od SIDA-e u Africi. Silazi s križa za izvedbu "Forbidden Love" gdje dva muška plesača isprepliću i predstavljaju religijski simbolizam kada kapljice krvi na ekranu se spajaju u simbole nade i jedinstva. Madonna dovodi gosta s albuma na izvedbu pjesme "Isaac", dok plesačica s burkom pleše u kavezu. Na ekranu se pojavljuju dijelovi glazbenog videa za pjesmu "Sorry" koju i izvodi. Zatim je slijedila izvedba "Like It or Not", koju Madonna izvodi uz pomoć stolice kao jedinog rekvizita na pozornici. Završava i drugi segemnt, a plesači plešu za vrijeme interludija koji je napravljen kao remix pjesme "Sorry". Za vrijeme interludija se pojavljuju slike s političkim, socijalnim i ekološkim porukama.
Madonna se vraća na pozornicu i započinje segment nazvan Glam-Punk. S gitarom u ruci, izvodi rokersku verziju "I Love New York" a potom i "Ray of Light". Za vrijeme prve zvedbe su se u pozadini pojavljivale slike New Yorka, a za vrijeme "Ray of Light" su plesači bili u stilu New wavea, s crnom odjećom i bijelom kravatama. Nakon izvedbe "Let It Will Be" s puno energije, Madonna sjeda na nekoliko minuta i priča s publikom. Na to se nadovezuje "Drowned World/Substitute For Love" bez koreografije ili pratećih sika na ekranu. Gost s pjesme "Isaac", Yitzhak Sinwani, se ponovno Madonni pridružuje na pozornici i zajedno izvode akustičnu verziju pjesma "Paradise (Not for Me)" s albuma Music. Zadnji segment, Disco započinje malim minimixom Madonninih starih hitova, a zatim se pojavljuje Madonna u odijelu inspiriranim John Travoltinom ulogom u Groznici subotnje večeri, te pjeva svoj veliki hit "Music" s elementima "Disco Inferno", dok su plesači na rolama kružili po pozornici. Stuart Price je za koncert napravio remix Madonnine pjesme "Erotica", koju je Madonna izvela ali s elementima demosnimke te iste pjesme nazvane "You Thrill Me". Uslijedila je izvedba "La Isla Bonita", dok su se na ekranu izmjenjivale slike raznih lijepih otoka, mora i faune. Kao uvod u zadnju pijesmu, slijedi "Lucky Star" koja uzima elemente "Hung Up", i zatim samo prelazi na posljednju izvedbu. "Hung Up" kao zadnja pjesma koncerta izvlači sve plesače na pozornicu. Svi zajedno plešu, Madonna pjeva s publikom, te padaju konfeti i zlatni baloni. Koncert završava tako što se gase svijetla i na ekranu se ispisuje rečenica: "Have you confessed?".
Komercijalni uspjeh turneje thumb|right|Za vrijeme izvedbe "Let It Will Be" Karte za koncerte su se rasprodavale u par minuta nakon što su stavljene u prodaju, i novi datumi su automatski zakazivani, uključujući novih 5 koncerata u Wembley Areni, novi koncerti u New Yorku, Chicagu, Parizu i Los Angelesu. Madonna je provela na turneji 5 mjeseci, izvela 60 nastupa, a prosječna cijena karta je bila između 55$ i 350$. S osam rasprodanih koncerata u Wembley Areni, to je posato najunosniji koncert u 2006. godini. U Sjedinjenim Državama je turneja zaradila 80 milijuna $ i postala najunosnija tunrja te godine. Dva datuma zakazana u Parizu su se rasprodala za 15 minuta, tako da su nova dva datuma zakazana. Dva zakazana koncerta u Londonu su se rasprodala istog trenutka, i novih 5 koncerta je najavljeno. 8. travnja je 30,000 karata u Montrealu rasprodano za 40 minuta, srušivši rekord koji je držao U2. 9. srpnja je pušteno u prodaju 50,000 karata za koncerte u Osaki i Tokiju. Karte su rasprodane za 5 minuta. To je bio Madonnin prvi posjet Japanu nakon 13 godina, te su novi koncerti zakazani. 8. kolovoza je pušteno u prodaju 35,000 karata za koncert u Moskvi i prema tvrdnjama organizatora su prodane u 4 dana, što je novi rekord jer inače strani izvođači nikada nisu rasprodali koncert za manje od dva tjedna.
Prema časopisu Billboard, turneja je zaradila preko 194 milijuna $ s 60 koncerata i publikom od 1.2 milijuna gledatelja, čime je postala najunosnija turneja ženskog izvođača u povijesti, srušivši rekord Cher i njezine Living Proof: The Farewell Tour (2002–2005). Madonna je srušila ovaj svoj rekord sa sljedećom Sticky & Sweet Tour, koja je postala najunosnija turneja solo izvođača u povijesti sa zarađenih 408 milijuna $. Confessions Tour je primila Pollstarovu nagradu za najkreativniju scensku produciju., kao i nagradu "Top Boxscore" (najunosniji koncert) časopisa Billboard.
Snimanje i emitiranje thumb|right|Madonna izvodi "Music" s "Disco Inferno" tijekom Disco segmenta pogledati: The Confessions Tour
Koncert je sniman u Wembley Areni, Londonu, 15. i 16. kolovoza 2006. Nakon propalih planova s HBO, The Confessions Tour – Live from London se emitirao 22. studenog 2005 na NBC-u. Televizija nije emitirala izvedbe interludija "Sorry", zatim nastupe Drowned World/Substitute For Love", "Paradise (Not For Me)" i "Lucky Star". U Sjedinjenim Državama je nastup "Live to Tell" bio cenzuriran. Za to vrijeme su se prikazivale scene s ekrana, i to sve dok se Madonna ne spusti s križa. Izvan Sjedinjenih Država, nastup nije bio cenzuriran. U Ujedninjenom Kraljevstvu je emitiran na Channel 4 i poslije na E4. U siječnju 2007. je Warner Bros. Records izdao The Confessions Tour, CD+DVD pakiranje. Album je dospio na prva mjesta u nekoliko europskih zemalja, dok je u Top 10 ušao u UK-ui Kanadi. Na Billboard 200 je album dospio na najviše petnaesto mjesto. Na 50. dodjeli nagrada Grammy održanoj 10. veljače 2008. u Los Anglesu, album je osvojio nagradu za najbolji duži video. Madonna: Confessions je knjiga fotografija koje je snimio Guy Oseary a izdana je u listopadu 2008. tijekom Sticky & Sweet Tour. Sadrži više od 250 nikada viđenih slika s "Confessions Tour". Sva zarada od knjige ide za organizaciju "Raising Malawi".